Plaće i potrošnja građana u BiH u prošloj godini su rasli, dok su izvoz i uvoz smanjeni u odnosu na godinu ranije.
Kako se navodi u Izvješću o ekonomskom napretku Europske komisije za zemlje zapadnog Balkana i Turske za četvrto tromjesečje prošle godine, plaće u prošloj godini su realno rasle po stopi od 4,4 posto.
Najviše su rasle u sektoru umjetnosti i zabave, a zatim u sektoru nekretnina i građevinarstva, navodi se u izvješću, pišu Nezavisne novine.
U njemu se dodaje da je potrošnja građana u 2019. godini povećana za 0,9 posto, dok je prethodne godine rasla 2,5 posto. Izvoz je smanjen za 2,2 posto, a uvoz za 3,2 posto u usporedbi na godinu ranije.
Ukupni doprinos izvoza je bio negativan, odnosno skinuo je 1,4 posto od ukupnog rasta, naglašeno je, uz napomenu da se još radi o preliminarnim podacima i da su moguće korekcije u narednom tromjesečnom izvješću za tri mjeseca.
Što se tiče izvoza robe, u prvih 11 mjeseci prošle godine ukupan iznos manji je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, a najvažniji razlog je smanjenje izvoza za Kosovo zbog stopostotnog iznosa trošarina. Osim Kosova, smanjen je izvoz u Njemačku, Hrvatsku, ali i Tursku.
Ovo je djelomično kompenzirano povećanjem izvoza u Austriju, Srbiju, Francusku i Švicarsku. Trgovina s EU u ukupnom učešću iznosi 74 posto, naglašeno je.
Investicije su rasle po stopi od 2,8 posto, što je za deset odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. To sugerira da je u prošloj godini bilo manje investicija zbog neformiranja vlasti, s obzirom na to da su međunarodne financijske institucije obustavile financiranja čekajući uspostavu vlasti. Najveći investitori su iz Rusije, Hrvatske i Nizozemske.
Što se tiče cijena, zanimljivo je da je u 2019. godini došlo do ogromnog rasta cijena u ugostiteljskom sektoru, što bi se moglo pripisati snažnom priljevu turista u BiH prošle godine.
Kada se radi o ekonomskim pokazateljima, naglašeno je da je došlo do pada ekonomske aktivnosti, ali su, također, dodali da bi naredno triomjesečno izvješće mogalo pokazati da je smanjena aktivnost prešla najnižu točku i da bi moglo doći do određenog oporavka.
Što se tiče trenutnih pokazatelja, naglašeno je kako je smanjena ekonomska aktivnost donekle ublažena smanjenjem obujma uvoza, što je naš rast bruto domaćeg proizvoda zadržalo na stopi od 2,6 posto, u usporedbi s 2,9 posto u prethodnoj godini.
U izvješću se navodi i kako je iseljavanje radne snage iz BiH u 2019. godini nastavljeno snažnijim tempom nego što je bilo godinu ranije, te da je registrirana nezaposlenost smanjena za 36.000 ljudi, uz napomenu da je dio ovih ljudi napustio BiH. Osim toga, naglašeno je i kako je u listopadu prošle godine registrirano 11.000 više zaposlenih u odnosu na listopad 2018. godine, a da je najviše novozaposlenih u sektoru trgovine, prometa i veza.
Smanjenje broja nezaposlenih mnogo je veće od broja novozaposlenih, što implicira kontinuirani pad u registriranoj radnoj snazi, što je posljedica obeshrabrivanja rada, iseljavanja i striktnije primjene kriterija za dobivanje statusa, istaknuto je u izvješću.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, komentirajući rast plaća, kaže za Nezavisne kako je to odgovor domaćeg tržišta rada na odljev kvalificirane radne snage, a da pad investicija vjerojatno predstavlja pad plasmana kredita međunarodnih financijskih institucija u prošloj godini.
Kako se navodi u Izvješću o ekonomskom napretku Europske komisije za zemlje zapadnog Balkana i Turske za četvrto tromjesečje prošle godine, plaće u prošloj godini su realno rasle po stopi od 4,4 posto.
Najviše su rasle u sektoru umjetnosti i zabave, a zatim u sektoru nekretnina i građevinarstva, navodi se u izvješću, pišu Nezavisne novine.
U njemu se dodaje da je potrošnja građana u 2019. godini povećana za 0,9 posto, dok je prethodne godine rasla 2,5 posto. Izvoz je smanjen za 2,2 posto, a uvoz za 3,2 posto u usporedbi na godinu ranije.
Ukupni doprinos izvoza je bio negativan, odnosno skinuo je 1,4 posto od ukupnog rasta, naglašeno je, uz napomenu da se još radi o preliminarnim podacima i da su moguće korekcije u narednom tromjesečnom izvješću za tri mjeseca.
Što se tiče izvoza robe, u prvih 11 mjeseci prošle godine ukupan iznos manji je za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, a najvažniji razlog je smanjenje izvoza za Kosovo zbog stopostotnog iznosa trošarina. Osim Kosova, smanjen je izvoz u Njemačku, Hrvatsku, ali i Tursku.
Ovo je djelomično kompenzirano povećanjem izvoza u Austriju, Srbiju, Francusku i Švicarsku. Trgovina s EU u ukupnom učešću iznosi 74 posto, naglašeno je.
Investicije su rasle po stopi od 2,8 posto, što je za deset odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. To sugerira da je u prošloj godini bilo manje investicija zbog neformiranja vlasti, s obzirom na to da su međunarodne financijske institucije obustavile financiranja čekajući uspostavu vlasti. Najveći investitori su iz Rusije, Hrvatske i Nizozemske.
Što se tiče cijena, zanimljivo je da je u 2019. godini došlo do ogromnog rasta cijena u ugostiteljskom sektoru, što bi se moglo pripisati snažnom priljevu turista u BiH prošle godine.
Kada se radi o ekonomskim pokazateljima, naglašeno je da je došlo do pada ekonomske aktivnosti, ali su, također, dodali da bi naredno triomjesečno izvješće mogalo pokazati da je smanjena aktivnost prešla najnižu točku i da bi moglo doći do određenog oporavka.
Što se tiče trenutnih pokazatelja, naglašeno je kako je smanjena ekonomska aktivnost donekle ublažena smanjenjem obujma uvoza, što je naš rast bruto domaćeg proizvoda zadržalo na stopi od 2,6 posto, u usporedbi s 2,9 posto u prethodnoj godini.
U izvješću se navodi i kako je iseljavanje radne snage iz BiH u 2019. godini nastavljeno snažnijim tempom nego što je bilo godinu ranije, te da je registrirana nezaposlenost smanjena za 36.000 ljudi, uz napomenu da je dio ovih ljudi napustio BiH. Osim toga, naglašeno je i kako je u listopadu prošle godine registrirano 11.000 više zaposlenih u odnosu na listopad 2018. godine, a da je najviše novozaposlenih u sektoru trgovine, prometa i veza.
Smanjenje broja nezaposlenih mnogo je veće od broja novozaposlenih, što implicira kontinuirani pad u registriranoj radnoj snazi, što je posljedica obeshrabrivanja rada, iseljavanja i striktnije primjene kriterija za dobivanje statusa, istaknuto je u izvješću.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, komentirajući rast plaća, kaže za Nezavisne kako je to odgovor domaćeg tržišta rada na odljev kvalificirane radne snage, a da pad investicija vjerojatno predstavlja pad plasmana kredita međunarodnih financijskih institucija u prošloj godini.
