Teško da će BiH biti u stanju ispuniti dovoljan dio od 66 prioriteta u reformskom programu koji je EU dogovorila s domaćim vlastima u BiH kako bi dobila pozitivan signal na summitu EU - zapadni Balkan u Zagrebu u svibnju pod hrvatskim predsjedavanjem za nastavak europskih integracija.
Naime, kako pišu "Nezavisne" , sastanak u Bijeljini prije dva tjedna trebalo je poslužiti kao pregled do sada ispunjenih obaveza i dogovor u vezi s onim šta treba završiti do summita u svibnju, ali da je većina stranih diplomata, iako javno govore da je sastanak bio uspješan, zabrinuta šta bi se moglo dogoditi s BiH nakon summita u svibnju.
"U proteklih godinu dana ispunjeno je manje od 10 posto, a na ovom sastanku je trebalo dogovoriti ispunjavanje preostalih obaveza do svibnja, međutim u ovom stanju u kojem se zemlja nalazi nitko ozbiljno ne računa da će se nešto značajno dogoditi", rekao je izvor "Nezavisnih".
Prvu opasku BiH bi mogla dobiti već sljedećeg mjeseca na summitu EU, ako do tada ne bude bilo naznake da se stvari kreću naprijed.
Iako sastanak neće donijeti nikakve konkretne odluke o BiH i drugim zemljama u regiji, on će poslati signal skeptičnim zemljama članicama EU o spremnosti ili nespremnosti kandidata i potencijalnih kandidata za EU za nastavak europskih integracija.
Sugovornik Nezavisnih, naime, strahuje da bi nedostatak napretka mogao učvrstiti uvjerenje skeptičnih članica EU da BiH ne treba da dobije kandidatski status u dogledno vrijeme, što može značiti još dvije godine čekanja do dobijanja tog statusa, a što bi se za BiH moglo pokazati katastrofalnim.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih znanosti u Ljubljani, također strahuje da bi se nedostatak napretka u BiH mogao pokazati štetnim za zemlju. Kočan takođe smatra i da se interes Amerike za BiH smanjuje, što je još jedan element koji je ranije tjerao BiH da se kreće naprijed.
On osim toga strahuje da bi EU sve više mogla posmatrati BiH kao sigurnosni, nego kao politički problem. "Procjenjujem da se EU više neće baviti isključivo pitanjima u vezi sa demokratizacijom, vladavinom zakona, ljudskim pravima, ali će se još intenzivnije usmjeriti na izgradnju sigurnosnih kapaciteta.
Ova vrsta logike krajnje je problematična jer na neki način slabi civilno društvo i pod izgovorom 'lokalnog vlasništva' prvenstveno jača kapacitete političkih elita", kaže Kočan za "Nezavisne".
Što se tiče samog summita, on predviđa da će se govoriti o ispravci grešaka u vezi sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, posebno u kontekstu da je, kako tvrdi, Sjeverna Makedonija napravila više iskoraka u odnosu na Srbiju, a nalazi se iza nje u pregovaračkom procesu.
Osim toga, smatra da bi i Srbija i Crna Gora mogle prihvatiti novu metodologiju, te da je sad izvjesno da Španjoslka neće bojkotovati summit zbog prisustva Kosova. "Vjerujem da je primarni cilj summita jasno staviti do znanja zemljama zapadnog Balkana da obnovljena metodologija pruža novi entuzijazam i veću dinamiku politike proširenja EU, s jasnim potencijalom za punopravno članstvo u EU", ističe Kočan.
Podsjećanja radi, reforme koje EU želi da vidjeti do svibnja su reforma javnih poduzeća i uprave, povećanje transparentnosti, stvaranje boljeg poslovnog okruženja, unapređenje zapošljavanja i obrazovnog sistema i jačanje pravne države.
Naime, kako pišu "Nezavisne" , sastanak u Bijeljini prije dva tjedna trebalo je poslužiti kao pregled do sada ispunjenih obaveza i dogovor u vezi s onim šta treba završiti do summita u svibnju, ali da je većina stranih diplomata, iako javno govore da je sastanak bio uspješan, zabrinuta šta bi se moglo dogoditi s BiH nakon summita u svibnju.
"U proteklih godinu dana ispunjeno je manje od 10 posto, a na ovom sastanku je trebalo dogovoriti ispunjavanje preostalih obaveza do svibnja, međutim u ovom stanju u kojem se zemlja nalazi nitko ozbiljno ne računa da će se nešto značajno dogoditi", rekao je izvor "Nezavisnih".
Prvu opasku BiH bi mogla dobiti već sljedećeg mjeseca na summitu EU, ako do tada ne bude bilo naznake da se stvari kreću naprijed.
Iako sastanak neće donijeti nikakve konkretne odluke o BiH i drugim zemljama u regiji, on će poslati signal skeptičnim zemljama članicama EU o spremnosti ili nespremnosti kandidata i potencijalnih kandidata za EU za nastavak europskih integracija.
Sugovornik Nezavisnih, naime, strahuje da bi nedostatak napretka mogao učvrstiti uvjerenje skeptičnih članica EU da BiH ne treba da dobije kandidatski status u dogledno vrijeme, što može značiti još dvije godine čekanja do dobijanja tog statusa, a što bi se za BiH moglo pokazati katastrofalnim.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih znanosti u Ljubljani, također strahuje da bi se nedostatak napretka u BiH mogao pokazati štetnim za zemlju. Kočan takođe smatra i da se interes Amerike za BiH smanjuje, što je još jedan element koji je ranije tjerao BiH da se kreće naprijed.
On osim toga strahuje da bi EU sve više mogla posmatrati BiH kao sigurnosni, nego kao politički problem. "Procjenjujem da se EU više neće baviti isključivo pitanjima u vezi sa demokratizacijom, vladavinom zakona, ljudskim pravima, ali će se još intenzivnije usmjeriti na izgradnju sigurnosnih kapaciteta.
Ova vrsta logike krajnje je problematična jer na neki način slabi civilno društvo i pod izgovorom 'lokalnog vlasništva' prvenstveno jača kapacitete političkih elita", kaže Kočan za "Nezavisne".
Što se tiče samog summita, on predviđa da će se govoriti o ispravci grešaka u vezi sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, posebno u kontekstu da je, kako tvrdi, Sjeverna Makedonija napravila više iskoraka u odnosu na Srbiju, a nalazi se iza nje u pregovaračkom procesu.
Osim toga, smatra da bi i Srbija i Crna Gora mogle prihvatiti novu metodologiju, te da je sad izvjesno da Španjoslka neće bojkotovati summit zbog prisustva Kosova. "Vjerujem da je primarni cilj summita jasno staviti do znanja zemljama zapadnog Balkana da obnovljena metodologija pruža novi entuzijazam i veću dinamiku politike proširenja EU, s jasnim potencijalom za punopravno članstvo u EU", ističe Kočan.
Podsjećanja radi, reforme koje EU želi da vidjeti do svibnja su reforma javnih poduzeća i uprave, povećanje transparentnosti, stvaranje boljeg poslovnog okruženja, unapređenje zapošljavanja i obrazovnog sistema i jačanje pravne države.
