Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi koja nema obavezne zalihe nafte i naftnih derivata, na što je EU upozorava već više od desetljeća, ali bez rezultata.
Naime, jedna od najvažnijih europskih obaveza u oblasti energetike za svaku zemlju koja želi da postane članica EU je da mora da uskladišti ovih zaliha u količini od barem tri mjeseca redovne potrošnje. Na ovo je BiH ponovo upozorena u izvještaju Energetske zajednice predstavljenom u ponedjeljak, u kojem je ponovo ukazano na to da BiH nema obavezne rezerve. Istina, i ostale zemlje u regiji imaju probleme u ovoj oblasti, ali na ovaj ili onaj način postoji barem dio obaveznih zaliha koje se mogu koristiti.
Primjera radi, u Crnoj Gori postoje zalihe, ali još u zakonu ne postoji obaveza da se one skladište, dok je u Albaniji po zakonu to obaveza naftnoprerađivačke industrije, a na samoproglašenom Kosovu postoji obaveza komercijalnih entiteta koji se bave naftnim derivatima da čuvaju pet posto zaliha, ali ne na način kako je to propisano europskim pravilima. Srbija, kako je naglašeno u izvještaju, ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba, međutim s tendencijom daljeg rasta.
Jučer nismo mogli saznati da li komercijalna poduzeća u BiH imaju bilo kakve zalihe, ali činjenica je da Energetska zajednica u svom izvještaju za sve zemlje pominje načine na koji se skladište ove rezerve, osim za BiH.
EU je 2007. godine usvojila Akcijski plan i način skladištenja nafte i naftnih proizvoda, kako bi se za europske potrošače omogućile bolje cijene ovih energenata i spriječilo izbijanje lančanog poskupljenja sve robe i usluga koji zavise od povoljnih cijena nafte i naftnih derivata. S obzirom na to da je u EU na pomolu energetska kriza, izvjesno je da će ove zalihe koje postoje na teritoriji EU pomoći da se situacija stabilizira.
Prema izvještajima Europske statističke službe Eurostat, pet zemalja EU nema ove zalihe na svojoj teritoriji, ali, kako piše na stranici Međunarodne agencije za energetiku, sve ove zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da u njihovo ime skladište ove zalihe, što je, inače, dozvoljeno Direktivom EU.
"Neke zemlje svoje zalihe drže u drugim zemljama zbog logističkih razloga, kao što su luke u susjednim zemljama gdje je moguće zalihe brzo istovariti i isporučiti kroz naftovode. Ovo omogućava efikasno skladištenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno domaćih kapaciteta, ili ako je veliki centar lociran u blizini granice", naglašeno je na stranici Međunarodne agencije za energetiku.
I u posljednjem izvještaju o BiH Europske komisije činjenica da BiH nema zalihe predstavljena je kao problem.
"Snažno želimo da ohrabrimo BiH da razvije potrebnu legislativu, uspostavi tijelo na državnom nivou za obavezne rezerve nafte i omogući harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, što je u skladu s Europskom pravnom stečevinom", naglasili su oni.
U navedenoj Direktivi EU, obavezno držanje zaliha nafte tretira se kao pitanje nacionalne sigurnosti.
"Pitanje dostupnosti nafte i očuvanja energetskog snabdijevanja je esencijalno pitanje pravne sigurnosti u Zajednici, a postojanje centralnog skladištenja dovodi EU bliže ostvarenju ciljevima u ovoj oblasti", naglašeno je, pišu Nezavisne novine.
Naime, jedna od najvažnijih europskih obaveza u oblasti energetike za svaku zemlju koja želi da postane članica EU je da mora da uskladišti ovih zaliha u količini od barem tri mjeseca redovne potrošnje. Na ovo je BiH ponovo upozorena u izvještaju Energetske zajednice predstavljenom u ponedjeljak, u kojem je ponovo ukazano na to da BiH nema obavezne rezerve. Istina, i ostale zemlje u regiji imaju probleme u ovoj oblasti, ali na ovaj ili onaj način postoji barem dio obaveznih zaliha koje se mogu koristiti.
Primjera radi, u Crnoj Gori postoje zalihe, ali još u zakonu ne postoji obaveza da se one skladište, dok je u Albaniji po zakonu to obaveza naftnoprerađivačke industrije, a na samoproglašenom Kosovu postoji obaveza komercijalnih entiteta koji se bave naftnim derivatima da čuvaju pet posto zaliha, ali ne na način kako je to propisano europskim pravilima. Srbija, kako je naglašeno u izvještaju, ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba, međutim s tendencijom daljeg rasta.
Jučer nismo mogli saznati da li komercijalna poduzeća u BiH imaju bilo kakve zalihe, ali činjenica je da Energetska zajednica u svom izvještaju za sve zemlje pominje načine na koji se skladište ove rezerve, osim za BiH.
EU je 2007. godine usvojila Akcijski plan i način skladištenja nafte i naftnih proizvoda, kako bi se za europske potrošače omogućile bolje cijene ovih energenata i spriječilo izbijanje lančanog poskupljenja sve robe i usluga koji zavise od povoljnih cijena nafte i naftnih derivata. S obzirom na to da je u EU na pomolu energetska kriza, izvjesno je da će ove zalihe koje postoje na teritoriji EU pomoći da se situacija stabilizira.
Prema izvještajima Europske statističke službe Eurostat, pet zemalja EU nema ove zalihe na svojoj teritoriji, ali, kako piše na stranici Međunarodne agencije za energetiku, sve ove zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da u njihovo ime skladište ove zalihe, što je, inače, dozvoljeno Direktivom EU.
"Neke zemlje svoje zalihe drže u drugim zemljama zbog logističkih razloga, kao što su luke u susjednim zemljama gdje je moguće zalihe brzo istovariti i isporučiti kroz naftovode. Ovo omogućava efikasno skladištenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno domaćih kapaciteta, ili ako je veliki centar lociran u blizini granice", naglašeno je na stranici Međunarodne agencije za energetiku.
I u posljednjem izvještaju o BiH Europske komisije činjenica da BiH nema zalihe predstavljena je kao problem.
"Snažno želimo da ohrabrimo BiH da razvije potrebnu legislativu, uspostavi tijelo na državnom nivou za obavezne rezerve nafte i omogući harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, što je u skladu s Europskom pravnom stečevinom", naglasili su oni.
U navedenoj Direktivi EU, obavezno držanje zaliha nafte tretira se kao pitanje nacionalne sigurnosti.
"Pitanje dostupnosti nafte i očuvanja energetskog snabdijevanja je esencijalno pitanje pravne sigurnosti u Zajednici, a postojanje centralnog skladištenja dovodi EU bliže ostvarenju ciljevima u ovoj oblasti", naglašeno je, pišu Nezavisne novine.
