Podatak prema kojemu je samo u prošloj godini iz BiH izvezeno električne energije u ukupnoj vrijednosti od 828 milijuna KM, što je više za 331 mil. KM ili 66% u odnosu na 2020., kao i da u zemlji postoji milijardu kilograma otpada iz kojega se može dobivati energija, samo je jedan od dokaza da BiH u novim geopolitičkim odnosima može primjenom odgovarajućih mehanizama i tehnologija dobrim dijelom sanirati posljedice energetske krize.
Okretanje prema čistim izvorima energije, uz nužnu diversifikaciju izvora, strateška je točka bilo kojega ekonomskog programa koji u idućim godinama računa na uspjeh, a pritom je od iznimnog značaja prilagoditi se navrijeme uporabi čišćih izvora i zbog novih pravila Europske unije, koja se odnose na porez na dekarbonizaciju.
Krenimo od aktualne krize u energetskom sektoru koja, kao nikada do sada, naglašava potrebu dostupnosti što većega broja izvora, a kada je u pitanju BiH, situacija je dvojaka, javlja Večernji list.
I dok smo još uvijek ograničeni u pogledu dostupnosti plina, u pogledu električne energije u prilično smo dobroj poziciji. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi kako Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman hidropotencijal koji iznosi 6000 MW.
Slijede potencijali vjetra, a prema urađenim analizama, može se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje vjetroelektrana na kojima je zabilježeno zanimanje i aktivnost nositelja projekata iznosi oko 900 MW.
Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra Bosne i Hercegovine procjenjuje se na oko 2000 MW. Sve su zastupljeniji i procesi proizvodnje struje korištenjem energije Sunca, a što je posebice izraženo u krajevima s izraženom insolacijom, pri čemu su procjene kako potencijal primjene sunčeve energije iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčeva zračenja godišnje.
Ovih dana aktualno je pitanje zaštite domaćeg tržišta drva i proizvoda od drva, a tomu treba dodati i tematiku proizvodnje energije iz biomase, pri čemu su brojke na našoj strani - procjena je kako postoji 1,5 mil. m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drva itd.).
U konačnici, Bosna i Hercegovina, a što pokazuju određene informacije, ima i zalihe nafte te plina na svojem području, a na stranicama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi se kako se pričuve procjenjuju na oko 50 milijuna tona nafte.
Okretanje prema čistim izvorima energije, uz nužnu diversifikaciju izvora, strateška je točka bilo kojega ekonomskog programa koji u idućim godinama računa na uspjeh, a pritom je od iznimnog značaja prilagoditi se navrijeme uporabi čišćih izvora i zbog novih pravila Europske unije, koja se odnose na porez na dekarbonizaciju.
Krenimo od aktualne krize u energetskom sektoru koja, kao nikada do sada, naglašava potrebu dostupnosti što većega broja izvora, a kada je u pitanju BiH, situacija je dvojaka, javlja Večernji list.
I dok smo još uvijek ograničeni u pogledu dostupnosti plina, u pogledu električne energije u prilično smo dobroj poziciji. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi kako Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman hidropotencijal koji iznosi 6000 MW.
Slijede potencijali vjetra, a prema urađenim analizama, može se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje vjetroelektrana na kojima je zabilježeno zanimanje i aktivnost nositelja projekata iznosi oko 900 MW.
Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra Bosne i Hercegovine procjenjuje se na oko 2000 MW. Sve su zastupljeniji i procesi proizvodnje struje korištenjem energije Sunca, a što je posebice izraženo u krajevima s izraženom insolacijom, pri čemu su procjene kako potencijal primjene sunčeve energije iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčeva zračenja godišnje.
Ovih dana aktualno je pitanje zaštite domaćeg tržišta drva i proizvoda od drva, a tomu treba dodati i tematiku proizvodnje energije iz biomase, pri čemu su brojke na našoj strani - procjena je kako postoji 1,5 mil. m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drva itd.).
U konačnici, Bosna i Hercegovina, a što pokazuju određene informacije, ima i zalihe nafte te plina na svojem području, a na stranicama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navodi se kako se pričuve procjenjuju na oko 50 milijuna tona nafte.
