Poslije drugostupanjske presude hrvatskoj šestorici u Tribunalu zbog zločina nad Bošnjacima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata, s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH, hercegovački Hrvati će, prema mišljenju profesora Nenada Kecmanovića, još energičnije tražiti treći entitet.
Tim prije, rekao je Kecmanović za Sputnik, što su svi osuđeni bili najviši dužnosnici Herceg-Bosne, koje su se Washingtonskim sporazumom na prevaru odrekli.
''Iskustvo pokazuje da se revolt protiv Haaškog tribunala uvijek većim dijelom okreće protiv pobjedničke strane u konkretnom procesu. Dakle, presuda Prliću i ostalima, posebno samoubojstvo generala HVO Praljka, dodatno će zaoštriti inače loše odnose u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji'', predviđa Kecmanović za Sputnik.
Ako je presuda u slučaju Prlić neka vrsta pokušaja da se suzbije utjecaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, naravno uz istovremena nastojanja da se suzbije utjecaj Srba, onda se, prema mišljenju komentatora Željka Cvijanovića, pomalo zakasnilo jer unutar BiH, čak ni među pokroviteljima BiH, nema te sile i snage koja može ovu presudu (koja je, naravno, politička kao i sve druge presude Haškog tribunala) da prihvati svojim rukama i pokuša da je konvertira u neku političku vrijednost.
Haaški tribunal se ugasio u trenutku kad se polako gasi cijela ta priča, precizira Cvijanović, i kaže da nas zapravo očekuju vrlo turbulentni momenti nekakve reorganizacije regije koja može biti mirna, a može i da ne bude mirna.
''Presuda je pokušaj da dođe do što unitarnije Bosne i Hercegovine, koju guraju određeni centri moći već od prvog dana poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma. Međutim, tko danas na svojim rukama nosi priču o unitarnoj Bosni i Hercegovini? Bakir Izetbegović? Hoyt Yee? Nema više te snage koja to nosi. I zato ulazimo u rizičan period'', precizira Cvijanović za Sputnik.
''Bošnjačka strana će, da bi umirila Hrvate', kazuje profesor Nenad Kecmanović, morati popustiti oko izmjene izbornog zakona u kome je greškom navedeno da jedan od članova Predsjedništva BiH mora da bude Hrvat, umjesto predstavnik hrvatskog naroda. U jedinstvenom izbornom tijelu Federacije znatno brojniji Bošnjaci mogu da izaberu poželjnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pojašnjava taj profesor, i to su dva puta i učinili, pa je Željko Komšić radio za njih osam godina.
Ako je jedan član Predsjedništva BiH, gospodin Dragan Čović, koji je na bdjenju u Mostaru poslije presude hrvatskoj šestorci, a s druge strane Bakir Izetbegović, koji je sunarodnjak žrtvama u tom procesu, neminovno se postavlja pitanje na koji način će funkcionirati Predsjedništvo BiH?
''BiH neminovno ide prema svom raspadu, jer se svijet koji je od nje uspio stvoriti državu, iako propalu državu, polako raspada, i taj svijet, svjedoci smo ovih dana, u stvari troši svoje posljednje resurse i energije da bi tu stvar na neki način održao, međutim, nema tu uspjeha, nema tu hljeba'', kategoričan je Cvijanović.
Svaka haaška presuda potkopavala je, podsjeća Nenad Kecmanović za Sputnik, ne samo inače krhku daytonsku BiH, nego i nestabilnu washingtonsku Federaciju.
''BiH je ušla u napetu predizbornu godinu u znaku doživotne robije za ratnog zapovjednika VRS Ratka Mladića i samoubojstva generala HVO Praljka. To će dovesti do bošnjačkog trijumfalizma i ohrabriti njihove ambicije da od BiH naprave unitarnu državu, ali i žestoke odgovore s druge dvije strane. Moguće je da će se slučaj već 25 godina podijeljenog Mostara, u kome već dvije godine nema izbora, proširiti na čitavu FBiH, a onda neizbježno i na Predsjedništvo BiH. A to jeste korak k raspadu'', jasan je Kecmanović.
Republika Srpska će, predviđa on, i u narednom periodu biti stabilnija i od BiH i od FBiH i utoliko pod većim pritiskom takozvanog međunarodnog faktora, koji i dalje gura antidaytonsku centralizaciju.
Nastavit će, pojašnjava Kecmanović, da rade na korumpiranju srpskih predstavnika u zajedničkim organima BiH, a pokazalo se da među njima ima i takvih koji radi održanja na takozvanom drugoj razini vlasti sekundiraju antisrpskoj politici OHR i SDA.
Tim prije, rekao je Kecmanović za Sputnik, što su svi osuđeni bili najviši dužnosnici Herceg-Bosne, koje su se Washingtonskim sporazumom na prevaru odrekli.
''Iskustvo pokazuje da se revolt protiv Haaškog tribunala uvijek većim dijelom okreće protiv pobjedničke strane u konkretnom procesu. Dakle, presuda Prliću i ostalima, posebno samoubojstvo generala HVO Praljka, dodatno će zaoštriti inače loše odnose u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji'', predviđa Kecmanović za Sputnik.
Ako je presuda u slučaju Prlić neka vrsta pokušaja da se suzbije utjecaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, naravno uz istovremena nastojanja da se suzbije utjecaj Srba, onda se, prema mišljenju komentatora Željka Cvijanovića, pomalo zakasnilo jer unutar BiH, čak ni među pokroviteljima BiH, nema te sile i snage koja može ovu presudu (koja je, naravno, politička kao i sve druge presude Haškog tribunala) da prihvati svojim rukama i pokuša da je konvertira u neku političku vrijednost.
Haaški tribunal se ugasio u trenutku kad se polako gasi cijela ta priča, precizira Cvijanović, i kaže da nas zapravo očekuju vrlo turbulentni momenti nekakve reorganizacije regije koja može biti mirna, a može i da ne bude mirna.
''Presuda je pokušaj da dođe do što unitarnije Bosne i Hercegovine, koju guraju određeni centri moći već od prvog dana poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma. Međutim, tko danas na svojim rukama nosi priču o unitarnoj Bosni i Hercegovini? Bakir Izetbegović? Hoyt Yee? Nema više te snage koja to nosi. I zato ulazimo u rizičan period'', precizira Cvijanović za Sputnik.
''Bošnjačka strana će, da bi umirila Hrvate', kazuje profesor Nenad Kecmanović, morati popustiti oko izmjene izbornog zakona u kome je greškom navedeno da jedan od članova Predsjedništva BiH mora da bude Hrvat, umjesto predstavnik hrvatskog naroda. U jedinstvenom izbornom tijelu Federacije znatno brojniji Bošnjaci mogu da izaberu poželjnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pojašnjava taj profesor, i to su dva puta i učinili, pa je Željko Komšić radio za njih osam godina.
Ako je jedan član Predsjedništva BiH, gospodin Dragan Čović, koji je na bdjenju u Mostaru poslije presude hrvatskoj šestorci, a s druge strane Bakir Izetbegović, koji je sunarodnjak žrtvama u tom procesu, neminovno se postavlja pitanje na koji način će funkcionirati Predsjedništvo BiH?
''BiH neminovno ide prema svom raspadu, jer se svijet koji je od nje uspio stvoriti državu, iako propalu državu, polako raspada, i taj svijet, svjedoci smo ovih dana, u stvari troši svoje posljednje resurse i energije da bi tu stvar na neki način održao, međutim, nema tu uspjeha, nema tu hljeba'', kategoričan je Cvijanović.
Svaka haaška presuda potkopavala je, podsjeća Nenad Kecmanović za Sputnik, ne samo inače krhku daytonsku BiH, nego i nestabilnu washingtonsku Federaciju.
''BiH je ušla u napetu predizbornu godinu u znaku doživotne robije za ratnog zapovjednika VRS Ratka Mladića i samoubojstva generala HVO Praljka. To će dovesti do bošnjačkog trijumfalizma i ohrabriti njihove ambicije da od BiH naprave unitarnu državu, ali i žestoke odgovore s druge dvije strane. Moguće je da će se slučaj već 25 godina podijeljenog Mostara, u kome već dvije godine nema izbora, proširiti na čitavu FBiH, a onda neizbježno i na Predsjedništvo BiH. A to jeste korak k raspadu'', jasan je Kecmanović.
Republika Srpska će, predviđa on, i u narednom periodu biti stabilnija i od BiH i od FBiH i utoliko pod većim pritiskom takozvanog međunarodnog faktora, koji i dalje gura antidaytonsku centralizaciju.
Nastavit će, pojašnjava Kecmanović, da rade na korumpiranju srpskih predstavnika u zajedničkim organima BiH, a pokazalo se da među njima ima i takvih koji radi održanja na takozvanom drugoj razini vlasti sekundiraju antisrpskoj politici OHR i SDA.
