U posljednjih nekoliko godina radno sposobni ljudi u sve većem broju odlaze iz Bosne i Hercegovine. Neslužbeni podaci pokazuju da Bosni i Hercegovini nedostaje 30 tisuća radnika, a u jeku turističke sezone taj problem još je izraženiji. Procjene su da će u narednih pet godina naša zemlja morati uvesti 150 tisuća radnika iz inostranstva. Neki su s tom praksom već počeli, piše BHRT.
Pune bašte restorana, u hotelima se traži mjesto više. Turistička sezona u najvećem turističkom kompleksu u Semberiji je u punom jeku, a sa njom je aktueliziran stari problem.
"Nama uvijek fali bar 50 radnika u ovom periodu, svi su otišli u Hrvatsku, Crnu Goru, Njemačku. Najviše osjetimo taj nedostatak radnika i kad su u pitanju konobari, i šankeri, i kuhari, i radnici na održavanju...", ističe Milena Stanišić, marketing menadžer Etno sela Stanišići.
Zahtjev za zapošljavanje radne snage iz Nepala su uputili još i prije početka sezone. Dok, s jedne strane, državljani Bosne i Hercegovine odlaze u inostranstvo, s druge strane zakoni naše zemlje ne olakšavaju uvoz radne snage.
"Došli smo do posljednjeg koraka, a to je biro i tu je zakočilo zato što nam biro ne dozvoljava da zaposlimo radnike iz Nepala jer oni tvrde da radne snage ima dovoljno na birou. Mi sa biroa u posljednjih 10 godina nijednog radnika nismo uspjeli zaposliti".
Neslužbeni podaci pokazuju da u našoj zemlji nedostaje 30.000 radnika. Prema evidenciji Službe za poslove sa strancima, trenutno su u Bosni i Hercegovini strancima odobrena 2.860 privremenih boravaka na osnovu radne dozvole.
"Dolaze uglavnom sa azijskog područja, ali oni ni izbliza, bar prema izjavama poslodavaca i poduzetnika sa kojima smo u kontaktu, ne zadovoljavaju njihove potrebe i ne daju onaj kvalitet koji su imali radnici koji odlaze odavde", kazao je Mile Stević, predsjednik Udruge "Preduzetnik".
Ugostitelji imaju drugačije mišljenje.
"Ja sam neki dan bio u Srbiji u jednom restoranu, služio me Kubanac, tako mi je bilo lijepo, tako mi je bilo prijatno, a sporazumijevali smo se na translateu. Radna snaga je problematična u svim sferama, pa tako i u našem sektoru ugostiteljstva i turizma. Došli smo u situaciju da je to srozano na minimum, što se tiče kvalitete usluge", dodaje ugostitelj Aleksandar Bedić.
U nevladinom sektoru kažu da će se situacija samo pogoršavati u budućnosti, a posebno ulaskom Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, što se može vidjeti na primjerima Rumunjske i Bugarske.
"Nije, sigurno, sasvim lako mladim ljudima otići, ali ako živite u okruženju koje je nesigurno i puno nasilja i diskriminacije na svakom koraku i ne treba da nas čudi što je sve veći broj mladih ljudi koji odlaze", zaključila je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Vlasti još nisu ponudile konkretna rješenja u cilju hvatanja u koštac sa ovim problemom koji prijeti da oslabi domaću ekonomiju i uništi sistem mirovinsko-invalidskog osiguranja koji funkcionira na bazi solidarnosti.
Pune bašte restorana, u hotelima se traži mjesto više. Turistička sezona u najvećem turističkom kompleksu u Semberiji je u punom jeku, a sa njom je aktueliziran stari problem.
"Nama uvijek fali bar 50 radnika u ovom periodu, svi su otišli u Hrvatsku, Crnu Goru, Njemačku. Najviše osjetimo taj nedostatak radnika i kad su u pitanju konobari, i šankeri, i kuhari, i radnici na održavanju...", ističe Milena Stanišić, marketing menadžer Etno sela Stanišići.
Zahtjev za zapošljavanje radne snage iz Nepala su uputili još i prije početka sezone. Dok, s jedne strane, državljani Bosne i Hercegovine odlaze u inostranstvo, s druge strane zakoni naše zemlje ne olakšavaju uvoz radne snage.
"Došli smo do posljednjeg koraka, a to je biro i tu je zakočilo zato što nam biro ne dozvoljava da zaposlimo radnike iz Nepala jer oni tvrde da radne snage ima dovoljno na birou. Mi sa biroa u posljednjih 10 godina nijednog radnika nismo uspjeli zaposliti".
Neslužbeni podaci pokazuju da u našoj zemlji nedostaje 30.000 radnika. Prema evidenciji Službe za poslove sa strancima, trenutno su u Bosni i Hercegovini strancima odobrena 2.860 privremenih boravaka na osnovu radne dozvole.
"Dolaze uglavnom sa azijskog područja, ali oni ni izbliza, bar prema izjavama poslodavaca i poduzetnika sa kojima smo u kontaktu, ne zadovoljavaju njihove potrebe i ne daju onaj kvalitet koji su imali radnici koji odlaze odavde", kazao je Mile Stević, predsjednik Udruge "Preduzetnik".
Ugostitelji imaju drugačije mišljenje.
"Ja sam neki dan bio u Srbiji u jednom restoranu, služio me Kubanac, tako mi je bilo lijepo, tako mi je bilo prijatno, a sporazumijevali smo se na translateu. Radna snaga je problematična u svim sferama, pa tako i u našem sektoru ugostiteljstva i turizma. Došli smo u situaciju da je to srozano na minimum, što se tiče kvalitete usluge", dodaje ugostitelj Aleksandar Bedić.
U nevladinom sektoru kažu da će se situacija samo pogoršavati u budućnosti, a posebno ulaskom Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, što se može vidjeti na primjerima Rumunjske i Bugarske.
"Nije, sigurno, sasvim lako mladim ljudima otići, ali ako živite u okruženju koje je nesigurno i puno nasilja i diskriminacije na svakom koraku i ne treba da nas čudi što je sve veći broj mladih ljudi koji odlaze", zaključila je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Vlasti još nisu ponudile konkretna rješenja u cilju hvatanja u koštac sa ovim problemom koji prijeti da oslabi domaću ekonomiju i uništi sistem mirovinsko-invalidskog osiguranja koji funkcionira na bazi solidarnosti.
