Nakon nekoliko slučajeva kaznenih djela i kršenja javnog reda i mira u zemljama regije Balkana u posljednje vrijeme, novinari Anadolu Agency (AA) su prikupili podatke o broju počinjenih kaznenih djela u kojima je nerijetko bilo i žrtava, ali i o količinama različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava koje legalno ili pak nelegalno posjeduju stanovnici regije.
Samo u glavnom gradu BiH, Sarajevu, tijekom ožujka ove godine desilo se nekoliko oružanih napada u kojima je korišteno vatreno oružje, prilikom čega je povrijeđeno nekoliko osoba. Glasnogovofrnik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Županije Sarajevo Irfan Nefić je, u vezi s napadima koji su se prethodnih nekoliko dana desili u Sarajevu, izjavio za AA da ovakva i slična kaznena djela uznemiruju građane.
"U poređenju sa istim mjesecom prošle godine, mogu reći da imamo više ovakvih događaja. Međutim, gledajući općenito sigurnosnu situaciju, odnosno pokazatelje koji nam govore o stanju sigurnosti, mogu reći da posljednjih godina, odnosno posljednje četiri godine, mi svake godine imamo smanjenje broja kaznenih djela. Međutim, ovakva kaznena djela svakako uznemiruju javnost, jer su to djela koja ostavljaju više tragova na žrtvama", kazao je Nefić i dodao kako policija poduzima sve potrebne mjere kako bi se smanjila kaznena djela i napadi na građane.
"Naši policijski službenici poduzimaju potrebne mjere i radnje kako bi se broj kaznenih djela, naročito razbojništava, i ovih gdje je zabilježena upotreba vatrenog oružja, smanjio. To ćemo uraditi našom pravovremenom reakcijom, pronalaskom osoba izvršitelja, i adekvaktnom i pravovremenim sankcioniranjem takvih osoba", objasnio je Nefić, naglašavajući kako je u skoro svim slučajevima korišteno ilegalno oružje.
"U skoro svim slučajevima u kojima je upotrijebljeno oružje radi se o oružju koje nije evidentirano, odnosno nema odobrenje za nošenje i posjedovanje oružja. Naši policijski službenici su prošle godine u 89 slučajeva podnijeli izvještaj nadležnom tužiteljstvu za osobe koje su nedozvoljeno držale oružje i streljivo", istaknuo je Nefić.
Prema podacima MUP-a ŽS, policijski službenici su u ŽS u 2014. godini oduzeli 70 pištolja, 340 pušaka, 189 komada noževa, mačeva, mačeta i bajoneta, 18 ručnih bombi, 10 boksera i oko 3.000 streljiva različitog kalibra.
Bosna i Hercegovina, je poput ostalih zemalja u regiji Balkana, opterećena problemom ilegalnog oružja. U posjedu građana, prema neslužbenim podacima, nalazi se blizu 750.000 komada ilegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti svih građana. Prema tome, jedna petina, odnosno svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.
Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) iz 2010. godine, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje. Iz UNDP-a navode kako je taj broj vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja.
Samo na području Federacije BiH je 2014. godine zabilježeno oko 17 tisuća narušavanja javnog reda i mira. Prema podacima Federalne uprave policije, prošle godine je u Federaciji BiH evidentirano ukupno 16.964 narušavanja javnog reda i mira, za koja je prijavljeno 19.593 lica, što je manje za 1.386, ili 7,6 posto prekršaja, odnosno za 1.680 lica manje, ili 7,9 posto, u odnosu na 2013. godinu. Protiv 10.149 lica izdato je 9.728 prekršajnih naloga, dok je protiv 8.909 lica podneseno 6.523 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u periodu siječanj-lipanj 2014. godine na području RS-a ukupno je zabilježeno 5.075 kaznenih djela, što je 10,5 posto manje u odnosu na isti period 2013. godine. Od ukupnog broja kaznenih dijela, 4.500 se odnosi na opći kriminalitet, što je za 10,5 posto manje nego u istom periodu 2013. godine. Od siječnja do lipnja 2014. godine u RS-u je evidentirano 3.569 narušavanja javnog reda i mira.
U Hrvatskoj prošle godine zabilježen pad kaznenih djela
U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, prošle godine zabilježen pad kaznenih djela. Glasnogovornica Uprave policije Jelena Bikić ocijenila je stanje kriminaliteta u Republici Hrvatskoj u 2014. godini povoljnim. Ukupan broj prijavljenih kaznenih djela, ako se ne računaju kaznena djela iz domene prometa, odnosno čisti kriminalitet, u padu je za 9,2 posto u 2014. u odnosu na prethodnu godinu.
"Bilježimo pad najtežih kaznenih djela i usudim se reći da je to najvažnije, jer obično ta djela najviše utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana", izjavila je glasnogovornica Bikić.
Bilježi se pad ubojstava, imovinskih kaznenih djela, teških krađa i razbojništava, otuđenja motornih vozila. U 2014. je prijavljeno 35 kaznenih djela ubojstava, što je sedam ubojastava manje u odnosu na 2013., a koeficijent razriješenosti slučajeva je stopostotan. Gledano dugoročno, u Hrvatskoj je 2000. godine zabilježeno 101 ubojstvo, da bi se ta brojka 2010. godine smanjila na 58, a trend opadanja bio nastavljen. Statistički podaci za prva dva mjeseca 2015. godine pokazuju da se trend pada najtežih kaznenih djela u odnosu na dva ista mjeseca 2014. nastavlja. Ukupan broj kaznenih djela na početku 2015. u porastu je za oko 2 posto.
U Hrvatskoj su, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoobranu, na terenu još uvijek veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz Domovinskog rata. Od 2007. godine pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.
Građani Hrvatske na kraju 2014. godine, prema MUP-ovoj evidenciji, posjedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja. Riječ je najčešće o lovačkom oružju, oružju za sportske namjene i oružju za samoobranu.
"Pored oružja kojeg građani posjeduju legalno, a imajući u vidu Domovinski rat i ostala zbivanja, pretpostavljamo da je veća količina oružja u nezakonitom posjedu, odnosno oružje koje je zaostalo iz Domovinskog rata", izjavio je Ivo Jakić, policijski službenik iz Službe prevencije Uprave policije Republike Hrvatske.
Broj ubojstava u Srbiji prošle godine 38
Prema podacima MUP-a Srbije, u prošloj godini je smanjen broj kaznenih djela u odnosu na prethodne godine. Prema rezultatima rada policije u Srbiji stopa kriminala je smanjena, a prioritet je i dalje borba protiv trgovaca drogom. Od svibnja do listopada 2014. godine u Srbiji je oduzeto 96,8 kilograma heroina, za razliku od prošle godine kada je količina zaplijenjene droge iznosila 18,9 kilograma. U Srbiji je u 2014. godini otkriveno 1.043 kaznenih djela sa elementom korupcije. Ukupan kriminal u Srbiji je manji za 9,4 posto, sa 55.649 kaznenih djela na 50.432, navedeno je u izvještaju MUP-a Srbije o rezultatima rada u 2014. godini.
Broj ubojstava je kao i prošle godine 38, ali je smanjen broj kaznenih djela protiv života i tijela, teških ubojstava i teških ubojstava u pokušaju.
U periodu zadnjih 22 godine najmanje kaznenih djela je zabilježeno 2003. godine kada je nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića uvedeno izvanredno stanje i sprovedena opsežna policijska akcija "Sablja" u kojoj su uhićene tisuće članova organiziranih kriminalnih grupa. Od početka legalizacije od 4. do 26. ožujka ove godine u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna "zolja", 137 bombi i minsko eksplozivnih sredstava, a podnešeno je i 385 zahtjeva za registraciju oružja.
"Posebno vam skrećemo pažnju na podatak o količini sakupljene municije. Taj podatak ukazuje da je za samo 22 dana, predato 15.879 komada što je značajno više nego tokom cijele akcije legalizacije 2007. godine, kada je prikupljeno 11.566 komada municije", naglasila je načelnik Uprave za upravne poslove u sjedištu Ministarstva, general policije Zorica Lončar Kasalica.
Procjene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900 tisuća. Posljednji postupak legalizacije oružja u Srbiji sproveden je 2007. godine kad je predato oko osam i po tisuća raznog vrsta oružja. Građani Srbije u legalnom posjedu imaju oko 1,2 milijuna komada oružja – lovačkih pušaka, karabina, pištolja, revolvera i raznog sportskog oružja.
U Crnoj Gori registrirano oko 87 tisuća komada oružja
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je registrirano oko 87 tisuća komada oružja. Kako je kazao Abid Crnovršanin, generalni direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, broj ilegalnog oružja je nepoznanica.
"U Crnoj Gori ima oko 87 tisuća komada registriranog oružja. Kada je u pitanju broj ilegalnog oružja, taj podatak nemamo i svaka procjena je nezahvalna", kazao je Crnovršanin.
U studenom 2014. godine, MUP Crne Gore, UNDP, OEBS i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju "Poštuj život, vrati oružje" kako bi informirali građane o štetnim posljedicama nelegalnog držanja oružja.
Zakon o oružju, koji je na snagu stupio 19. ožujka ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu oružje predati policiji, bez trajnih posljedica. To znači da se ilegalno oružje može predati kada to vlasnik odluči.
"Ovo se odnosi na građane koji odluče da dobrovoljno predaju oružje. Svi oni koji to ne urade, a policija tijekom svojih aktivnosti pronađe ilegalno oružje, čine kazneno djelo, za koje se može izreći kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", poručio je Crnovršanin.
Iz Uprave policije nije bilo moguće dobiti podatke o stopi kriminaliteta u Crnoj Gori.
Prema statističkim podacima Policije Kosova, u 2014. godini prijavljeno je 1.393 slučaja držanja, kontrole ili posjedovanja oružja bez dozvole, dok je u prva tri mjeseca 2015, prijavljeno 212 takvih slučajeva. U usporedbi s istim periodom prošle godine, kada je bilo prijavljeno 386 slučajeva, to je za 174 slučajeva manje.
Glasnogovornik Policije Kosova, Baki Kelani je u izjavi za AA kazao da policija nema podatke o broju neregistriranih komada oružja na Kosovu, ali da kontinuirano radi na borbi protiv te negativne pojave s ciljem stvaranja stabilne sigurnosti za sve građane Kosova.
Vjeruje se da i dalje veliki broj građana na Kosovu posjeduje ilegalno oružje, koje je ostalo od rata 1999. godine, a prema nekim procjenama, na Kosovu se oko 80 posto oružja posjeduje bez dozvole.
Samo u glavnom gradu BiH, Sarajevu, tijekom ožujka ove godine desilo se nekoliko oružanih napada u kojima je korišteno vatreno oružje, prilikom čega je povrijeđeno nekoliko osoba. Glasnogovofrnik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Županije Sarajevo Irfan Nefić je, u vezi s napadima koji su se prethodnih nekoliko dana desili u Sarajevu, izjavio za AA da ovakva i slična kaznena djela uznemiruju građane.
"U poređenju sa istim mjesecom prošle godine, mogu reći da imamo više ovakvih događaja. Međutim, gledajući općenito sigurnosnu situaciju, odnosno pokazatelje koji nam govore o stanju sigurnosti, mogu reći da posljednjih godina, odnosno posljednje četiri godine, mi svake godine imamo smanjenje broja kaznenih djela. Međutim, ovakva kaznena djela svakako uznemiruju javnost, jer su to djela koja ostavljaju više tragova na žrtvama", kazao je Nefić i dodao kako policija poduzima sve potrebne mjere kako bi se smanjila kaznena djela i napadi na građane.
"Naši policijski službenici poduzimaju potrebne mjere i radnje kako bi se broj kaznenih djela, naročito razbojništava, i ovih gdje je zabilježena upotreba vatrenog oružja, smanjio. To ćemo uraditi našom pravovremenom reakcijom, pronalaskom osoba izvršitelja, i adekvaktnom i pravovremenim sankcioniranjem takvih osoba", objasnio je Nefić, naglašavajući kako je u skoro svim slučajevima korišteno ilegalno oružje.
"U skoro svim slučajevima u kojima je upotrijebljeno oružje radi se o oružju koje nije evidentirano, odnosno nema odobrenje za nošenje i posjedovanje oružja. Naši policijski službenici su prošle godine u 89 slučajeva podnijeli izvještaj nadležnom tužiteljstvu za osobe koje su nedozvoljeno držale oružje i streljivo", istaknuo je Nefić.
Prema podacima MUP-a ŽS, policijski službenici su u ŽS u 2014. godini oduzeli 70 pištolja, 340 pušaka, 189 komada noževa, mačeva, mačeta i bajoneta, 18 ručnih bombi, 10 boksera i oko 3.000 streljiva različitog kalibra.
Bosna i Hercegovina, je poput ostalih zemalja u regiji Balkana, opterećena problemom ilegalnog oružja. U posjedu građana, prema neslužbenim podacima, nalazi se blizu 750.000 komada ilegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti svih građana. Prema tome, jedna petina, odnosno svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.
Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) iz 2010. godine, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje. Iz UNDP-a navode kako je taj broj vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja.
Samo na području Federacije BiH je 2014. godine zabilježeno oko 17 tisuća narušavanja javnog reda i mira. Prema podacima Federalne uprave policije, prošle godine je u Federaciji BiH evidentirano ukupno 16.964 narušavanja javnog reda i mira, za koja je prijavljeno 19.593 lica, što je manje za 1.386, ili 7,6 posto prekršaja, odnosno za 1.680 lica manje, ili 7,9 posto, u odnosu na 2013. godinu. Protiv 10.149 lica izdato je 9.728 prekršajnih naloga, dok je protiv 8.909 lica podneseno 6.523 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u periodu siječanj-lipanj 2014. godine na području RS-a ukupno je zabilježeno 5.075 kaznenih djela, što je 10,5 posto manje u odnosu na isti period 2013. godine. Od ukupnog broja kaznenih dijela, 4.500 se odnosi na opći kriminalitet, što je za 10,5 posto manje nego u istom periodu 2013. godine. Od siječnja do lipnja 2014. godine u RS-u je evidentirano 3.569 narušavanja javnog reda i mira.
U Hrvatskoj prošle godine zabilježen pad kaznenih djela
U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, prošle godine zabilježen pad kaznenih djela. Glasnogovornica Uprave policije Jelena Bikić ocijenila je stanje kriminaliteta u Republici Hrvatskoj u 2014. godini povoljnim. Ukupan broj prijavljenih kaznenih djela, ako se ne računaju kaznena djela iz domene prometa, odnosno čisti kriminalitet, u padu je za 9,2 posto u 2014. u odnosu na prethodnu godinu.
"Bilježimo pad najtežih kaznenih djela i usudim se reći da je to najvažnije, jer obično ta djela najviše utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana", izjavila je glasnogovornica Bikić.
Bilježi se pad ubojstava, imovinskih kaznenih djela, teških krađa i razbojništava, otuđenja motornih vozila. U 2014. je prijavljeno 35 kaznenih djela ubojstava, što je sedam ubojastava manje u odnosu na 2013., a koeficijent razriješenosti slučajeva je stopostotan. Gledano dugoročno, u Hrvatskoj je 2000. godine zabilježeno 101 ubojstvo, da bi se ta brojka 2010. godine smanjila na 58, a trend opadanja bio nastavljen. Statistički podaci za prva dva mjeseca 2015. godine pokazuju da se trend pada najtežih kaznenih djela u odnosu na dva ista mjeseca 2014. nastavlja. Ukupan broj kaznenih djela na početku 2015. u porastu je za oko 2 posto.
U Hrvatskoj su, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoobranu, na terenu još uvijek veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz Domovinskog rata. Od 2007. godine pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.
Građani Hrvatske na kraju 2014. godine, prema MUP-ovoj evidenciji, posjedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja. Riječ je najčešće o lovačkom oružju, oružju za sportske namjene i oružju za samoobranu.
"Pored oružja kojeg građani posjeduju legalno, a imajući u vidu Domovinski rat i ostala zbivanja, pretpostavljamo da je veća količina oružja u nezakonitom posjedu, odnosno oružje koje je zaostalo iz Domovinskog rata", izjavio je Ivo Jakić, policijski službenik iz Službe prevencije Uprave policije Republike Hrvatske.
Broj ubojstava u Srbiji prošle godine 38
Prema podacima MUP-a Srbije, u prošloj godini je smanjen broj kaznenih djela u odnosu na prethodne godine. Prema rezultatima rada policije u Srbiji stopa kriminala je smanjena, a prioritet je i dalje borba protiv trgovaca drogom. Od svibnja do listopada 2014. godine u Srbiji je oduzeto 96,8 kilograma heroina, za razliku od prošle godine kada je količina zaplijenjene droge iznosila 18,9 kilograma. U Srbiji je u 2014. godini otkriveno 1.043 kaznenih djela sa elementom korupcije. Ukupan kriminal u Srbiji je manji za 9,4 posto, sa 55.649 kaznenih djela na 50.432, navedeno je u izvještaju MUP-a Srbije o rezultatima rada u 2014. godini.
Broj ubojstava je kao i prošle godine 38, ali je smanjen broj kaznenih djela protiv života i tijela, teških ubojstava i teških ubojstava u pokušaju.
U periodu zadnjih 22 godine najmanje kaznenih djela je zabilježeno 2003. godine kada je nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića uvedeno izvanredno stanje i sprovedena opsežna policijska akcija "Sablja" u kojoj su uhićene tisuće članova organiziranih kriminalnih grupa. Od početka legalizacije od 4. do 26. ožujka ove godine u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna "zolja", 137 bombi i minsko eksplozivnih sredstava, a podnešeno je i 385 zahtjeva za registraciju oružja.
"Posebno vam skrećemo pažnju na podatak o količini sakupljene municije. Taj podatak ukazuje da je za samo 22 dana, predato 15.879 komada što je značajno više nego tokom cijele akcije legalizacije 2007. godine, kada je prikupljeno 11.566 komada municije", naglasila je načelnik Uprave za upravne poslove u sjedištu Ministarstva, general policije Zorica Lončar Kasalica.
Procjene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900 tisuća. Posljednji postupak legalizacije oružja u Srbiji sproveden je 2007. godine kad je predato oko osam i po tisuća raznog vrsta oružja. Građani Srbije u legalnom posjedu imaju oko 1,2 milijuna komada oružja – lovačkih pušaka, karabina, pištolja, revolvera i raznog sportskog oružja.
U Crnoj Gori registrirano oko 87 tisuća komada oružja
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je registrirano oko 87 tisuća komada oružja. Kako je kazao Abid Crnovršanin, generalni direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, broj ilegalnog oružja je nepoznanica.
"U Crnoj Gori ima oko 87 tisuća komada registriranog oružja. Kada je u pitanju broj ilegalnog oružja, taj podatak nemamo i svaka procjena je nezahvalna", kazao je Crnovršanin.
U studenom 2014. godine, MUP Crne Gore, UNDP, OEBS i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju "Poštuj život, vrati oružje" kako bi informirali građane o štetnim posljedicama nelegalnog držanja oružja.
Zakon o oružju, koji je na snagu stupio 19. ožujka ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu oružje predati policiji, bez trajnih posljedica. To znači da se ilegalno oružje može predati kada to vlasnik odluči.
"Ovo se odnosi na građane koji odluče da dobrovoljno predaju oružje. Svi oni koji to ne urade, a policija tijekom svojih aktivnosti pronađe ilegalno oružje, čine kazneno djelo, za koje se može izreći kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", poručio je Crnovršanin.
Iz Uprave policije nije bilo moguće dobiti podatke o stopi kriminaliteta u Crnoj Gori.
Prema statističkim podacima Policije Kosova, u 2014. godini prijavljeno je 1.393 slučaja držanja, kontrole ili posjedovanja oružja bez dozvole, dok je u prva tri mjeseca 2015, prijavljeno 212 takvih slučajeva. U usporedbi s istim periodom prošle godine, kada je bilo prijavljeno 386 slučajeva, to je za 174 slučajeva manje.
Glasnogovornik Policije Kosova, Baki Kelani je u izjavi za AA kazao da policija nema podatke o broju neregistriranih komada oružja na Kosovu, ali da kontinuirano radi na borbi protiv te negativne pojave s ciljem stvaranja stabilne sigurnosti za sve građane Kosova.
Vjeruje se da i dalje veliki broj građana na Kosovu posjeduje ilegalno oružje, koje je ostalo od rata 1999. godine, a prema nekim procjenama, na Kosovu se oko 80 posto oružja posjeduje bez dozvole.
