Opasnost od trgovinskog rata uzdrmala je danas azijske burze, a oštro je pao i tečaj dolara prema jenu nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump poduzeo prve korake prema uvođenju carina na uvoz kineskih proizvoda, a Kina najavila protumjere i borbu do kraja.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6:30 sati u minusu 2,1 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,6 i 3,4 posto.
Kao i jučer na Wall Streetu, gdje su burzovni indeksi potonuli više od 2 posto, azijske su burze pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, nakon što je Trump potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.
Trump uvodi carine nakon konzultacija
Prema uvjetima iz te uredbe, Trump će uvesti carine tek nakon konzultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.
Odgovor iz Pekinga uslijedio je nakon samo nekoliko sati, kada su kineske vlasti zatražile od SAD-a da se predomisli.
"Ako će SAD pokrenuti rat, Kina će se boriti do kraja u obrani svoji vlastitih i legitimnih interesa svim potrebnim sredstvima", poručilo je kinesko veleposlanstvo u SAD-u i upozorilo da će taj jednostrani protekcionistički potez imati štetan završetak za američke tvrtke, potrošače, kao i za tržišta.
Kina najavila carine na američke proizvode
Jutros je, pak, kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se "Kina nada da neće biti u trgovinskom ratu, ali da se ne boji upustiti u njega" i objavilo planove o uvođenju carina do tri milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protumjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.
To je dodatno ojačalo strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno utjecati na globalno gospodarstvo.
"Ekonomski utjecaj na obje strane, i Kinu i SAD, odredit će to kakve će carine na kraju biti. Učinak bi se vjerojatno više osjetio u SAD-u i povećao bi i potrošačke i proizvođačke cijene", smatra Hannah Anderson, analitičarka u J.P. Morgan Asset Management.
Trgovinski rat osjetit će i druge zemlje
Mogući trgovinski rat između SAD-a i Kine osjetile bi, kažu analitičari, i neke druge zemlje u regiji jer kompanije iz tih zemalja imaju znatan udjel u proizvodnom lancu kineskih izvoznih kompanija.
"Mogući trgovinski rat između SAD-a i Kine posebno je opasan za Južnu Koreju jer bi to izravno ili neizravno utjecalo na trgovinu te zemlje i s jednom i s drugom stranom", kaže Seo Sang-young, analitičar u tvrtki Kiwoom Securities.
Rizik od trgovinskog rata uzdrmao je i cijene sirovina, pa je tako cijena bakra zaronila na najnižu razinu u tri mjeseca, na 6640 dolara po toni.
No cijene su nafte nakon jučerašnjeg pada za više od 1 posto jutros nadoknadile gubitke. Cijena barela na američkom tržištu porasla je 1 posto, na 64,90 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,85 posto, na 69,50 dolara.
Jačaju valute
Zbog oštrog pada cijena dionica na burzama, na valutnim tržištima jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.
Tečaj dolara potonuo je jutros na 104,65 jena, najnižu razinu od studenoga 2016. godine, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,70 jena. Od početka tjedna na gubitku je više od 1 posto.
No američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo s jučerašnjih 1,2365 na 1,2335 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,52 boda. Od početka tjedna na gubitku je, pak, oko 0,7 posto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6:30 sati u minusu 2,1 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,6 i 3,4 posto.
Kao i jučer na Wall Streetu, gdje su burzovni indeksi potonuli više od 2 posto, azijske su burze pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, nakon što je Trump potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.
Trump uvodi carine nakon konzultacija
Prema uvjetima iz te uredbe, Trump će uvesti carine tek nakon konzultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.
Odgovor iz Pekinga uslijedio je nakon samo nekoliko sati, kada su kineske vlasti zatražile od SAD-a da se predomisli.
"Ako će SAD pokrenuti rat, Kina će se boriti do kraja u obrani svoji vlastitih i legitimnih interesa svim potrebnim sredstvima", poručilo je kinesko veleposlanstvo u SAD-u i upozorilo da će taj jednostrani protekcionistički potez imati štetan završetak za američke tvrtke, potrošače, kao i za tržišta.
Kina najavila carine na američke proizvode
Jutros je, pak, kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se "Kina nada da neće biti u trgovinskom ratu, ali da se ne boji upustiti u njega" i objavilo planove o uvođenju carina do tri milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protumjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.
To je dodatno ojačalo strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno utjecati na globalno gospodarstvo.
"Ekonomski utjecaj na obje strane, i Kinu i SAD, odredit će to kakve će carine na kraju biti. Učinak bi se vjerojatno više osjetio u SAD-u i povećao bi i potrošačke i proizvođačke cijene", smatra Hannah Anderson, analitičarka u J.P. Morgan Asset Management.
Trgovinski rat osjetit će i druge zemlje
Mogući trgovinski rat između SAD-a i Kine osjetile bi, kažu analitičari, i neke druge zemlje u regiji jer kompanije iz tih zemalja imaju znatan udjel u proizvodnom lancu kineskih izvoznih kompanija.
"Mogući trgovinski rat između SAD-a i Kine posebno je opasan za Južnu Koreju jer bi to izravno ili neizravno utjecalo na trgovinu te zemlje i s jednom i s drugom stranom", kaže Seo Sang-young, analitičar u tvrtki Kiwoom Securities.
Rizik od trgovinskog rata uzdrmao je i cijene sirovina, pa je tako cijena bakra zaronila na najnižu razinu u tri mjeseca, na 6640 dolara po toni.
No cijene su nafte nakon jučerašnjeg pada za više od 1 posto jutros nadoknadile gubitke. Cijena barela na američkom tržištu porasla je 1 posto, na 64,90 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,85 posto, na 69,50 dolara.
Jačaju valute
Zbog oštrog pada cijena dionica na burzama, na valutnim tržištima jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.
Tečaj dolara potonuo je jutros na 104,65 jena, najnižu razinu od studenoga 2016. godine, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,70 jena. Od početka tjedna na gubitku je više od 1 posto.
No američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo s jučerašnjih 1,2365 na 1,2335 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,52 boda. Od početka tjedna na gubitku je, pak, oko 0,7 posto.
