Australija je zaprijetila tužbama divovima društvenih mreža zbog sumnje da krše zabranu korištenja za korisnike mlađe od 16 godina, a tamošnji regulator za internetsku sigurnost otkrio je da istražuje neke od najvećih svjetskih platformi zbog nepoštivanja te jedinstvene mjere.
Samo tri mjeseca nakon što je zabrana stupila na snagu, Povjerenik za e-sigurnost potvrdio je da su pod istragom Metin Instagram i Facebook, Googleov YouTube, Snapchat i TikTok zbog mogućeg kršenja zakona, piše Reuters.
Ministrica komunikacija Anika Wells izjavila je da vlada prikuplja dokaze "kako bi povjerenica za e-sigurnost imala čvrst slučaj na Saveznom sudu i pobijedila". "Tijekom ljeta smo prikupljali dokaze o svim onim pričama koje ste i sami nesumnjivo čuli, o načinima na koje djeca zaobilaze pravila", rekla je Wells novinarima u Canberri.
Globalni presedan i oštriji stav
Vlade diljem svijeta pozorno prate poteze Australije u pokušaju obuzdavanja tehnoloških divova, a mnoge razmatraju slične zakone kako bi zaštitile djecu od štetnih utjecaja društvenih mreža, uključujući zlostavljanje i narušavanje slike o vlastitom tijelu. Prijetnja tužbom predstavlja značajnu promjenu tona australske vlade, koja je u prosincu, nakon stupanja zabrane na snagu, isprva pohvalila suradnju tehnoloških kompanija.
Unatoč prvotnim tvrdnjama da su tvrtke deaktivirale 4.7 milijuna sumnjivih maloljetničkih računa, vlada se gotovo svakodnevno suočavala s medijskim napisima o tinejdžerima koji bez problema zaobilaze ograničenja ili jednostavno zadržavaju svoje profile bez ikakve provjere dobi.
Iz Mete i Snapa poručili su da su predani poštivanju zabrane. Glasnogovornik Mete dodao je da je i vladina analiza tehnologije za provjeru dobi utvrdila postojanje "određene granice pogreške" oko dobne granice od 16 godina. Iz TikToka su odbili komentirati, dok glasnogovornik Googlea nije bio odmah dostupan za komentar.
Sustavni propusti u provedbi
Prema australskom zakonu, platforme moraju dokazati da poduzimaju razumne korake kako bi spriječile pristup maloljetnim korisnicima. U suprotnom im prijete kazne do 49.5 milijuna australskih dolara (34 milijuna američkih dolara) po prekršaju, a postupak bi na građanskom sudu pokrenuo regulator.
Regulator je ranije najavio da će kaznene mjere poduzimati samo u slučajevima sustavnog nepoštivanja zakona. Međutim, u prvom sveobuhvatnom izvješću o usklađenosti od stupanja zabrane na snagu, navodi se da su mjere koje su platforme uvele ispod očekivane razine te da će odluka o daljnjim koracima biti donesena do sredine godine. "Sada prelazimo na fazu provedbe zakona", izjavila je povjerenica Julie Inman Grant.
U izvješću su navedeni značajni propusti, poput poticanja djece koja su prethodno navela dob ispod 16 godina da ponovno pokušaju s provjerom, dopuštanja višestrukih pokušaja procjene dobi dok se ne postigne rezultat iznad 16 godina te neučinkovitih mehanizama za prijavu maloljetničkih računa.
Regulator je također utvrdio da neke platforme nisu koristile tehnologiju za procjenu dobi na temelju internetske aktivnosti korisnika, dok su druge provjeru dobi putem fotografije koristile tek nakon što bi korisnik pokušao promijeniti svoju dob, a ne prilikom same registracije.
Zbog svega toga "vjerojatno je da su mnoga djeca u Australiji mlađa od 16 godina uspjela otvoriti račune na društvenim mrežama jednostavnom lažnom izjavom da imaju 16 ili više godina", zaključuje regulator. Podaci također pokazuju da je gotovo trećina roditelja izjavila da njihovo dijete mlađe od 16 godina i dalje ima barem jedan profil na društvenim mrežama, pri čemu je dvije trećine njih reklo da platforma dijete uopće nije pitala za dob.
Samo tri mjeseca nakon što je zabrana stupila na snagu, Povjerenik za e-sigurnost potvrdio je da su pod istragom Metin Instagram i Facebook, Googleov YouTube, Snapchat i TikTok zbog mogućeg kršenja zakona, piše Reuters.
Ministrica komunikacija Anika Wells izjavila je da vlada prikuplja dokaze "kako bi povjerenica za e-sigurnost imala čvrst slučaj na Saveznom sudu i pobijedila". "Tijekom ljeta smo prikupljali dokaze o svim onim pričama koje ste i sami nesumnjivo čuli, o načinima na koje djeca zaobilaze pravila", rekla je Wells novinarima u Canberri.
Globalni presedan i oštriji stav
Vlade diljem svijeta pozorno prate poteze Australije u pokušaju obuzdavanja tehnoloških divova, a mnoge razmatraju slične zakone kako bi zaštitile djecu od štetnih utjecaja društvenih mreža, uključujući zlostavljanje i narušavanje slike o vlastitom tijelu. Prijetnja tužbom predstavlja značajnu promjenu tona australske vlade, koja je u prosincu, nakon stupanja zabrane na snagu, isprva pohvalila suradnju tehnoloških kompanija.
Unatoč prvotnim tvrdnjama da su tvrtke deaktivirale 4.7 milijuna sumnjivih maloljetničkih računa, vlada se gotovo svakodnevno suočavala s medijskim napisima o tinejdžerima koji bez problema zaobilaze ograničenja ili jednostavno zadržavaju svoje profile bez ikakve provjere dobi.
Iz Mete i Snapa poručili su da su predani poštivanju zabrane. Glasnogovornik Mete dodao je da je i vladina analiza tehnologije za provjeru dobi utvrdila postojanje "određene granice pogreške" oko dobne granice od 16 godina. Iz TikToka su odbili komentirati, dok glasnogovornik Googlea nije bio odmah dostupan za komentar.
Sustavni propusti u provedbi
Prema australskom zakonu, platforme moraju dokazati da poduzimaju razumne korake kako bi spriječile pristup maloljetnim korisnicima. U suprotnom im prijete kazne do 49.5 milijuna australskih dolara (34 milijuna američkih dolara) po prekršaju, a postupak bi na građanskom sudu pokrenuo regulator.
Regulator je ranije najavio da će kaznene mjere poduzimati samo u slučajevima sustavnog nepoštivanja zakona. Međutim, u prvom sveobuhvatnom izvješću o usklađenosti od stupanja zabrane na snagu, navodi se da su mjere koje su platforme uvele ispod očekivane razine te da će odluka o daljnjim koracima biti donesena do sredine godine. "Sada prelazimo na fazu provedbe zakona", izjavila je povjerenica Julie Inman Grant.
U izvješću su navedeni značajni propusti, poput poticanja djece koja su prethodno navela dob ispod 16 godina da ponovno pokušaju s provjerom, dopuštanja višestrukih pokušaja procjene dobi dok se ne postigne rezultat iznad 16 godina te neučinkovitih mehanizama za prijavu maloljetničkih računa.
Regulator je također utvrdio da neke platforme nisu koristile tehnologiju za procjenu dobi na temelju internetske aktivnosti korisnika, dok su druge provjeru dobi putem fotografije koristile tek nakon što bi korisnik pokušao promijeniti svoju dob, a ne prilikom same registracije.
Zbog svega toga "vjerojatno je da su mnoga djeca u Australiji mlađa od 16 godina uspjela otvoriti račune na društvenim mrežama jednostavnom lažnom izjavom da imaju 16 ili više godina", zaključuje regulator. Podaci također pokazuju da je gotovo trećina roditelja izjavila da njihovo dijete mlađe od 16 godina i dalje ima barem jedan profil na društvenim mrežama, pri čemu je dvije trećine njih reklo da platforma dijete uopće nije pitala za dob.
