U Federaciji BiH zabilježen je blagi porast broja oboljelih od koronavirusa, a zabrinutost izazivaju alfa, delta i gama sojevi. Zbog ljetnih odmora i povećane cirkulacije stanovništva, odnosno izlaska iz BiH i ulaska u nju, Krizni stožer ovog entiteta upozorava da je prijetnja zdravlju opće populacije u ovom trenutku visoka. Gost N1 bio je Jurica Arapović, profesor sa Medicinskog fakulteta u Mostaru.
Blagi porast novooboljelih, došao i delta soj?
“Rano je još govoriti pretpostavljam da će biti određenih restrikcija, vidjet ćemo šta će vlada FBiH učiniti. Po meni je malo neozbiljno očekivati da pojave novih sojeva neće zadesiti BiH kada je već u mnogim zemljama zabilježen taj soj”, kazao je Arapović i poručio:
“Vidimo u susjednoj Hrvatskoj da od 100 analiziranih je praktično 70 delta soj. Prema tome, već u Europi zapadnoj dominira i vjerovatno će dominirati u BiH. Ono što je očekivano u odnosu na imunizacijski status stanovništa, gdje je cijepljenje u početku ja bih rekao da će biti problema u narednim mjesecima kada je riječ o pandemiji u BiH“.
Novi soj virusa? Trebamo li se plašiti?
“Treba biti pažljiv što se tiče novih sojeva. Što je veći bazen necijepljenih to odgovara virusu za stvaranje novih varijanti. U načelu, nove varijante nastaju svakodnevno pasažama virusne infekcije iz stanice u stanicu i definitivno svaka mutacija ne znači da će izroditi novu varijantu. Većina ih je kobno za virus. Kobne u smislu da virus neće replicirati, ali u nekim slučajevima dođe do varijacije. Preko 2.000 do sada varijacija je evidentirano i nisu sve ovako prijamčljive za receptor i ne šire se brzo. Širenju pogoduje brža infekcija i samim tim virulencija je veća, što ne znači u načelu da će biti veća smrtnost“, dodaje Arapović.
Koliko su onda opasni novi sojevi? Šta određuje?
“Određuje imunizacijski status stanovništva, postotak preboljelih od covida u BiH premašuje preko 40 ili 50 posto kroz tri vala pandemije. U Peruu je zapravo malo kasnio treći val, morate znati da je prenos infekcija mnogo veći zimi nego ljeti. Ako pročitate pažljivo izvještaj CDC, vidjećete da su pogođene turističke zemlje sa pandemijom i to jako sa četvrtim valom koji stiže. Španjolska je sva crvena, Hrvatska je narančasta. To znači da mlada populacija koja do sada nije uveliko bila imunizirana, praktično su prenositelji virusne infekcije. Stopa smrtnosti ovisi o cijepljenju“.
Australija kao primjer?
“Australija je posebna zemlja i u principu mogu biti neovisni. Prostrana zemlja sa relativno malim brojem stanovnika. Kod njih je trenutno zimsko vrijeme. Ja bih vam objasnio u par rečenica širenje pandemije u Europi; ono što je važno kod novih sojeva koji imaju veću virulenciju sa mogućnošću prelaska sa imunizirane osobe na neiumuniziranu”.
Kada je riječ o indeksu zaraze u slučaju novog delta soja, kazao je:
“Taj indeks zaraze je daleko veći sa delta sojem koji dostiže 7-8 osoba od jedne. U početku pandemije su to bile maksimalno tri osobe. U Mediteranu se događa to da su zemlje mahom bile otvorene i uvjet za ulazak u te zemlje nije apriori cijepni status nego antigentski negativni test ili PCR. To znači da netko iz Kolumbije ili Brazila može sa negativnim testom doći u BiH. Velik je rizik od turista i mislim da se trebalo povesti više računa u tom smislu. Kada gledate zdravlje, lako je zaključati zemlju i štititi stanovnike od zaraze. To je jedina mjera koja je ispravna da se prevenira ovakva pandemija; da se zaključaš i unutar svoje zemlje riješavaš problem“,
“Očekujem porast zaraženih u narednih mjesec-dva a sve zavisi od toga koliko ćemo biti jaki i koliko ćemo procijepiti populaciju”, poručio je Arapović.
Blagi porast novooboljelih, došao i delta soj?
“Rano je još govoriti pretpostavljam da će biti određenih restrikcija, vidjet ćemo šta će vlada FBiH učiniti. Po meni je malo neozbiljno očekivati da pojave novih sojeva neće zadesiti BiH kada je već u mnogim zemljama zabilježen taj soj”, kazao je Arapović i poručio:
“Vidimo u susjednoj Hrvatskoj da od 100 analiziranih je praktično 70 delta soj. Prema tome, već u Europi zapadnoj dominira i vjerovatno će dominirati u BiH. Ono što je očekivano u odnosu na imunizacijski status stanovništa, gdje je cijepljenje u početku ja bih rekao da će biti problema u narednim mjesecima kada je riječ o pandemiji u BiH“.
Novi soj virusa? Trebamo li se plašiti?
“Treba biti pažljiv što se tiče novih sojeva. Što je veći bazen necijepljenih to odgovara virusu za stvaranje novih varijanti. U načelu, nove varijante nastaju svakodnevno pasažama virusne infekcije iz stanice u stanicu i definitivno svaka mutacija ne znači da će izroditi novu varijantu. Većina ih je kobno za virus. Kobne u smislu da virus neće replicirati, ali u nekim slučajevima dođe do varijacije. Preko 2.000 do sada varijacija je evidentirano i nisu sve ovako prijamčljive za receptor i ne šire se brzo. Širenju pogoduje brža infekcija i samim tim virulencija je veća, što ne znači u načelu da će biti veća smrtnost“, dodaje Arapović.
Koliko su onda opasni novi sojevi? Šta određuje?
“Određuje imunizacijski status stanovništva, postotak preboljelih od covida u BiH premašuje preko 40 ili 50 posto kroz tri vala pandemije. U Peruu je zapravo malo kasnio treći val, morate znati da je prenos infekcija mnogo veći zimi nego ljeti. Ako pročitate pažljivo izvještaj CDC, vidjećete da su pogođene turističke zemlje sa pandemijom i to jako sa četvrtim valom koji stiže. Španjolska je sva crvena, Hrvatska je narančasta. To znači da mlada populacija koja do sada nije uveliko bila imunizirana, praktično su prenositelji virusne infekcije. Stopa smrtnosti ovisi o cijepljenju“.
Australija kao primjer?
“Australija je posebna zemlja i u principu mogu biti neovisni. Prostrana zemlja sa relativno malim brojem stanovnika. Kod njih je trenutno zimsko vrijeme. Ja bih vam objasnio u par rečenica širenje pandemije u Europi; ono što je važno kod novih sojeva koji imaju veću virulenciju sa mogućnošću prelaska sa imunizirane osobe na neiumuniziranu”.
Kada je riječ o indeksu zaraze u slučaju novog delta soja, kazao je:
“Taj indeks zaraze je daleko veći sa delta sojem koji dostiže 7-8 osoba od jedne. U početku pandemije su to bile maksimalno tri osobe. U Mediteranu se događa to da su zemlje mahom bile otvorene i uvjet za ulazak u te zemlje nije apriori cijepni status nego antigentski negativni test ili PCR. To znači da netko iz Kolumbije ili Brazila može sa negativnim testom doći u BiH. Velik je rizik od turista i mislim da se trebalo povesti više računa u tom smislu. Kada gledate zdravlje, lako je zaključati zemlju i štititi stanovnike od zaraze. To je jedina mjera koja je ispravna da se prevenira ovakva pandemija; da se zaključaš i unutar svoje zemlje riješavaš problem“,
“Očekujem porast zaraženih u narednih mjesec-dva a sve zavisi od toga koliko ćemo biti jaki i koliko ćemo procijepiti populaciju”, poručio je Arapović.
