Značajno gomilanje američkih pomorskih snaga na južnim Karibima potaknulo je brojna pitanja, kako u Caracasu, tako i među stručnjacima u Sjedinjenim Državama. Dok administracija Donalda Trumpa tvrdi da je cilj operacije borba protiv narko-kartela, mnogi se pitaju krije li se iza vojne demonstracije sile neki drugi motiv, piše Reuters.
U regiji se već nalazi ili se uskoro očekuje dolazak čak sedam američkih ratnih brodova, uz pratnju brze napadačke nuklearne podmornice, čime se na to područje raspoređuje više od 4500 mornara i marinaca.
Bijela kuća tvrdi da se radi o borbi protiv kartela, ali...
Američki predsjednik Donald Trump istaknuo je borbu protiv narko-kartela kao jedan od ključnih ciljeva svoje administracije, a dužnosnici su za Reuters potvrdili da su vojne aktivnosti usmjerene upravo na suzbijanje prijetnji koje dolaze od tih kriminalnih organizacija.
Stephen Miller, zamjenik predstojnika ureda Bijele kuće, izjavio je prošlog petka da je cilj vojnog jačanja "borba i razbijanje organizacija za krijumčarenje droge, kriminalnih kartela i stranih terorističkih organizacija na našoj hemisferi."
Sumnje u službeno objašnjenje
Ipak, ostaje nejasno na koji bi točno način pojačana vojna prisutnost trebala omesti trgovinu drogom. Naime, većina pomorskog krijumčarenja narkotika prema Sjedinjenim Državama odvija se preko Tihog oceana, a ne Atlantika, gdje su snage raspoređene. Uz to, značajan dio droge koja stiže preko Kariba transportira se tajnim zračnim letovima.
Zbog toga venezuelanski dužnosnici vjeruju da je prava meta zapravo njihova vlada. Takve sumnje dodatno potpiruje činjenica da su Sjedinjene Države početkom kolovoza udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do uhićenja predsjednika Nicolása Madura, ponudivši 50 milijuna dolara zbog optužbi za trgovinu drogom.
Maduro, ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello i veleposlanik Venezuele pri UN-u Samuel Moncada optužili su SAD da ovim pomorskim manevrima prijeti njihovoj zemlji i krši međunarodne sporazume, istovremeno odbacujući tvrdnje da je Venezuela ključna karika u međunarodnoj trgovini drogom.
"Venezuelanci znaju tko stoji iza ovih vojnih prijetnji Sjedinjenih Država protiv naše zemlje", izjavio je u petak ministar obrane, general Vladimir Padrino, ne navodeći dodatne detalje. "Mi nismo trgovci drogom, mi smo plemenit i marljiv narod."
"To je diplomacija topovnjačama"
Iako brodovi američke Obalne straže i Ratne mornarice redovito patroliraju južnim Karibima, trenutno gomilanje snaga daleko nadmašuje uobičajene razmjere.
U pomorskim snagama nalaze se moćni ratni brodovi poput USS San Antonio, USS Iwo Jima i USS Fort Lauderdale, od kojih su neki opremljeni helikopterima i krstarećim projektilima Tomahawk. Uz to, američki dužnosnici potvrdili su da su u regiji aktivni i špijunski zrakoplovi P-8 koji prikupljaju obavještajne podatke letovima iznad međunarodnih voda.
David Smilde, stručnjak za Venezuelu sa Sveučilišta Tulane, smatra da ovi vojni potezi izgledaju kao pokušaj pritiska na Madurovu vladu. "Mislim da pokušavaju izvršiti maksimalan, stvarni vojni pritisak na režim kako bi vidjeli mogu li ga slomiti", rekao je Smilde. "To je diplomacija topovnjača. Staromodna taktika", dodao je.
Priprema za intervenciju?
Venezuelanski veleposlanik Moncada tvrdi da je cilj američkog gomilanja snaga opravdati "intervenciju protiv legitimnog predsjednika." Na pitanje isključuje li Bijela kuća promjenu režima, visoki dužnosnik administracije odgovorio je: "Oni su trenutno tamo kako bi osigurali da se krijumčarenje droge ne događa."
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt bila je još oštrija. "Madurov režim nije legitimna vlada Venezuele. To je narko-teroristički kartel. Maduro nije legitimni predsjednik. On je bjegunac, vođa tog narko-kartela", izjavila je novinarima.
Snage i dalje premale za dugotrajnu operaciju
Unatoč oštroj retorici, američki dužnosnici napominju da su raspoređene snage, iako značajne, i dalje premalene za izvođenje dugotrajne operacije na kakvu upozorava Caracas. Primjerice, za invaziju na Panamu i svrgavanje diktatora Manuela Noriege 1989. godine, SAD je angažirao gotovo 28.000 vojnika.
Christopher Hernandez-Roy iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu smatra da bi se snage mogle iskoristiti za neku vrstu napada, ali i da se možda radi o pukom pokazivanju mišića. "Preveliko je da bi se radilo samo o drogama. Premalo je za invaziju. Ali dovoljno je značajno da je tamo s nekom svrhom", zaključio je Hernandez-Roy.
U regiji se već nalazi ili se uskoro očekuje dolazak čak sedam američkih ratnih brodova, uz pratnju brze napadačke nuklearne podmornice, čime se na to područje raspoređuje više od 4500 mornara i marinaca.
Bijela kuća tvrdi da se radi o borbi protiv kartela, ali...
Američki predsjednik Donald Trump istaknuo je borbu protiv narko-kartela kao jedan od ključnih ciljeva svoje administracije, a dužnosnici su za Reuters potvrdili da su vojne aktivnosti usmjerene upravo na suzbijanje prijetnji koje dolaze od tih kriminalnih organizacija.
Stephen Miller, zamjenik predstojnika ureda Bijele kuće, izjavio je prošlog petka da je cilj vojnog jačanja "borba i razbijanje organizacija za krijumčarenje droge, kriminalnih kartela i stranih terorističkih organizacija na našoj hemisferi."
Sumnje u službeno objašnjenje
Ipak, ostaje nejasno na koji bi točno način pojačana vojna prisutnost trebala omesti trgovinu drogom. Naime, većina pomorskog krijumčarenja narkotika prema Sjedinjenim Državama odvija se preko Tihog oceana, a ne Atlantika, gdje su snage raspoređene. Uz to, značajan dio droge koja stiže preko Kariba transportira se tajnim zračnim letovima.
Zbog toga venezuelanski dužnosnici vjeruju da je prava meta zapravo njihova vlada. Takve sumnje dodatno potpiruje činjenica da su Sjedinjene Države početkom kolovoza udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do uhićenja predsjednika Nicolása Madura, ponudivši 50 milijuna dolara zbog optužbi za trgovinu drogom.
Maduro, ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello i veleposlanik Venezuele pri UN-u Samuel Moncada optužili su SAD da ovim pomorskim manevrima prijeti njihovoj zemlji i krši međunarodne sporazume, istovremeno odbacujući tvrdnje da je Venezuela ključna karika u međunarodnoj trgovini drogom.
"Venezuelanci znaju tko stoji iza ovih vojnih prijetnji Sjedinjenih Država protiv naše zemlje", izjavio je u petak ministar obrane, general Vladimir Padrino, ne navodeći dodatne detalje. "Mi nismo trgovci drogom, mi smo plemenit i marljiv narod."
"To je diplomacija topovnjačama"
Iako brodovi američke Obalne straže i Ratne mornarice redovito patroliraju južnim Karibima, trenutno gomilanje snaga daleko nadmašuje uobičajene razmjere.
U pomorskim snagama nalaze se moćni ratni brodovi poput USS San Antonio, USS Iwo Jima i USS Fort Lauderdale, od kojih su neki opremljeni helikopterima i krstarećim projektilima Tomahawk. Uz to, američki dužnosnici potvrdili su da su u regiji aktivni i špijunski zrakoplovi P-8 koji prikupljaju obavještajne podatke letovima iznad međunarodnih voda.
David Smilde, stručnjak za Venezuelu sa Sveučilišta Tulane, smatra da ovi vojni potezi izgledaju kao pokušaj pritiska na Madurovu vladu. "Mislim da pokušavaju izvršiti maksimalan, stvarni vojni pritisak na režim kako bi vidjeli mogu li ga slomiti", rekao je Smilde. "To je diplomacija topovnjača. Staromodna taktika", dodao je.
Priprema za intervenciju?
Venezuelanski veleposlanik Moncada tvrdi da je cilj američkog gomilanja snaga opravdati "intervenciju protiv legitimnog predsjednika." Na pitanje isključuje li Bijela kuća promjenu režima, visoki dužnosnik administracije odgovorio je: "Oni su trenutno tamo kako bi osigurali da se krijumčarenje droge ne događa."
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt bila je još oštrija. "Madurov režim nije legitimna vlada Venezuele. To je narko-teroristički kartel. Maduro nije legitimni predsjednik. On je bjegunac, vođa tog narko-kartela", izjavila je novinarima.
Snage i dalje premale za dugotrajnu operaciju
Unatoč oštroj retorici, američki dužnosnici napominju da su raspoređene snage, iako značajne, i dalje premalene za izvođenje dugotrajne operacije na kakvu upozorava Caracas. Primjerice, za invaziju na Panamu i svrgavanje diktatora Manuela Noriege 1989. godine, SAD je angažirao gotovo 28.000 vojnika.
Christopher Hernandez-Roy iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu smatra da bi se snage mogle iskoristiti za neku vrstu napada, ali i da se možda radi o pukom pokazivanju mišića. "Preveliko je da bi se radilo samo o drogama. Premalo je za invaziju. Ali dovoljno je značajno da je tamo s nekom svrhom", zaključio je Hernandez-Roy.
