Skupina nagrađivanih znanstvenika objavila je u srijedu u časopisu "Nature" članak u kojemu predviđaju utjecaj klimatskih promjena na otapanje leda na Antarktici te spekuliraju o mogućem utjecaju topljenja antarktičkog leda na život na Zemlji, prenosi CNN.
Prema prognozama znanstvenika, ako ništa ne poduzmemo po pitanju sprječavanja otapanja leda, razina mora će se u budućnosti podići, a svim obalnim zemljama zaprijetit će opasnost od poplava.
Znanstvenici predviđaju dva moguća raspleta situacije – jedan pozitivni i jedan negativni – do kojih bi moglo doći do 2070. godine, piše Index.hr.
Zašto bismo se trebali brinuti zbog Antarktike
Svakome od nas Antarktika je poznata kao stanište preslatkih pingvina, no to sigurno ne bi trebao biti jedini razlog da se brinemo za nju. Antarktika je prekrivena ledenim pločama koje teku prema oceanima putem mreže ledenih potoka i ledenjaka.
U posljednje se vrijeme smanjila količina plutajućih ledenih šelfova oko Antarktike, a znanstvenici također smatraju da se šelfovi stanjuju kao posljedica zagrijavanja planeta.
Štetni utjecaj zagađenja na Antarktici
Antarktika je izrazito osjetljiva na učinke zagađenja. Ozonska rupa koja se nalazi točno iznad tog kontinenta djelomično je uzrokovana ispuštanjem štetnih klorofluorougljika iz naših klima uređaja, sprejeva, otapala, hladnjaka te industrijskih procesa.
Kroz ozonsku rupu prodire pretjerana količina ultraljubičastog svjetla, što je uzrok viših temperatura. Morskom ledu šteti i pojačan zapadni vjetar, čije je jačanje također uzrokovano klimatskim promjenama.
Pojačana kiselost oceana zbog povećane količine ugljičnog dioksida također je postala globalni problem. Pojačana kiselost oceana posebno je opasna za živi svijet u morima te negativno utječe na mogućnost reprodukcije kod riba.
Pesimistični scenarij
Prvi mogući scenarij izložen u radu predviđa veliko topljenje leda u Južnom oceanu i na Antarktici. Procjenjuje se da će do 2070. godine nestati gotovo četvrtina leda u oceanima.
Otapanje morskog leda značit će podizanje razine mora na globalnoj razini. U najgorem slučaju, razina mora će se do 2070. godine povećati za pola metra u odnosu na 2000. godinu, piše Index.hr.
Razina mora u priobalnom dijelu SAD-a porast će još i više, što će razorno djelovati na okoliš i uzrokovati bilijunske štete.
Optimistični scenarij
Drugi, optimističniji scenarij predviđa da će se na Antarktici zadržati postojeće stanje, pod uvjetom da svijet uloži napore u smanjenje zagađenja.
Ledene ploče i dalje će se stanjivati, ali usporeno jer će se kiselost oceana sporije povećavati. Broj jedinki najosjetljivijih životinjskih vrsta smanjit će se, no ostale vrste će se uspjeti prilagoditi.
Stabilizacija razine morskog leda značajno će smanjiti učestalost nastanka ekstremnih vremenskih uvjeta, koji također ugrožavaju životinjske vrste.
Globalni utjecaj
Interdisciplinarna skupina znanstvenika koja stoji iza ta dva scenarija, vjeruje da će njihova teoretska predviđanja potaknuti svjetske vođe da problemu otapanja leda pridaju veću pozornost.
Rob DeConto, profesor geoznanosti na Sveučilištu Massachusetts u Amherstu i jedan od suautora članka, optimističan je po pitanju budućeg razvoja događaja.
"Po prirodi sam optimist, no priobalne regije morat će pretrpjeti još mnoge nedaće prije nego što ljudi shvate da poplave kakve smo imali u Bostonu, Miamiju i drugim regijama ukazuju na to da se daleko od nas događa nešto što izravno utječe na nas“, zaključuje DeConto.
Podizanje razina mora u Hrvatskoj bi moglo uzrokovati najveće štete u zaleđu Zadra i Nina te osobito u dolini Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njim će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine.
Stručnjaci upozoravaju da bi se i Hrvatska na vrijeme trebala pripremiti za takvu mogućnost.
Prema prognozama znanstvenika, ako ništa ne poduzmemo po pitanju sprječavanja otapanja leda, razina mora će se u budućnosti podići, a svim obalnim zemljama zaprijetit će opasnost od poplava.
Znanstvenici predviđaju dva moguća raspleta situacije – jedan pozitivni i jedan negativni – do kojih bi moglo doći do 2070. godine, piše Index.hr.
Zašto bismo se trebali brinuti zbog Antarktike
Svakome od nas Antarktika je poznata kao stanište preslatkih pingvina, no to sigurno ne bi trebao biti jedini razlog da se brinemo za nju. Antarktika je prekrivena ledenim pločama koje teku prema oceanima putem mreže ledenih potoka i ledenjaka.
U posljednje se vrijeme smanjila količina plutajućih ledenih šelfova oko Antarktike, a znanstvenici također smatraju da se šelfovi stanjuju kao posljedica zagrijavanja planeta.
Štetni utjecaj zagađenja na Antarktici
Antarktika je izrazito osjetljiva na učinke zagađenja. Ozonska rupa koja se nalazi točno iznad tog kontinenta djelomično je uzrokovana ispuštanjem štetnih klorofluorougljika iz naših klima uređaja, sprejeva, otapala, hladnjaka te industrijskih procesa.
Kroz ozonsku rupu prodire pretjerana količina ultraljubičastog svjetla, što je uzrok viših temperatura. Morskom ledu šteti i pojačan zapadni vjetar, čije je jačanje također uzrokovano klimatskim promjenama.
Pojačana kiselost oceana zbog povećane količine ugljičnog dioksida također je postala globalni problem. Pojačana kiselost oceana posebno je opasna za živi svijet u morima te negativno utječe na mogućnost reprodukcije kod riba.
Pesimistični scenarij
Prvi mogući scenarij izložen u radu predviđa veliko topljenje leda u Južnom oceanu i na Antarktici. Procjenjuje se da će do 2070. godine nestati gotovo četvrtina leda u oceanima.
Otapanje morskog leda značit će podizanje razine mora na globalnoj razini. U najgorem slučaju, razina mora će se do 2070. godine povećati za pola metra u odnosu na 2000. godinu, piše Index.hr.
Razina mora u priobalnom dijelu SAD-a porast će još i više, što će razorno djelovati na okoliš i uzrokovati bilijunske štete.
Optimistični scenarij
Drugi, optimističniji scenarij predviđa da će se na Antarktici zadržati postojeće stanje, pod uvjetom da svijet uloži napore u smanjenje zagađenja.
Ledene ploče i dalje će se stanjivati, ali usporeno jer će se kiselost oceana sporije povećavati. Broj jedinki najosjetljivijih životinjskih vrsta smanjit će se, no ostale vrste će se uspjeti prilagoditi.
Stabilizacija razine morskog leda značajno će smanjiti učestalost nastanka ekstremnih vremenskih uvjeta, koji također ugrožavaju životinjske vrste.
Globalni utjecaj
Interdisciplinarna skupina znanstvenika koja stoji iza ta dva scenarija, vjeruje da će njihova teoretska predviđanja potaknuti svjetske vođe da problemu otapanja leda pridaju veću pozornost.
Rob DeConto, profesor geoznanosti na Sveučilištu Massachusetts u Amherstu i jedan od suautora članka, optimističan je po pitanju budućeg razvoja događaja.
"Po prirodi sam optimist, no priobalne regije morat će pretrpjeti još mnoge nedaće prije nego što ljudi shvate da poplave kakve smo imali u Bostonu, Miamiju i drugim regijama ukazuju na to da se daleko od nas događa nešto što izravno utječe na nas“, zaključuje DeConto.
Podizanje razina mora u Hrvatskoj bi moglo uzrokovati najveće štete u zaleđu Zadra i Nina te osobito u dolini Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njim će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine.
Stručnjaci upozoravaju da bi se i Hrvatska na vrijeme trebala pripremiti za takvu mogućnost.
