Muškarci izbjegavaju odlazak liječniku i kad imaju određene simptome - točnije, liječniku odlaze 30 posto rjeđe nego žene. ?Pri tome 25 posto kao razlog navodi prezaposlenost, odnosno manjak vremena, dok 22 posto liječnika izbjegava od straha da im "nešto ne otkrije", pokazalo je najnovije američko istraživanje.
Također, 19 posto muškaraca boji se da bi pregled mogao biti neugodan. Od ranije su poznata istraživanja koja upućuju na to da muškarci i žene različito doživljavaju ozbiljne probleme sa zdravljem - žene su spremnije razgovarati o problemu detaljno, informirati se o tome što mogu učiniti za sebe i kako se trebaju ponašati. A muškarci se ponašaju slično kao na servisu automobila - razumiju da postoji problem i žele da se odmah i otkloni. Srećom, stručnjaci kažu da to kod nas vjerojatno nije toliko izražen problem.
- U Hrvatskoj je još dobra organizacija medicine rada (za one kojima je obavezan pregled na radnome mjestu), tako da tim putem veliki dio muškaraca vrlo rano ulazi u zdravstveni sustav. U državnim i ustanovama lokalne uprave, bankama, osiguravajućim društvima postoje ‘sistematski pregledi’, gdje se rade silne pretrage kod pacijenta koji prvi put dolazi liječniku. Dolazak obiteljskom liječniku je onaj gdje se može obaviti većina preventivnih pregleda potrebnih muškarcima i ženama - komentira američke podatke liječnica obiteljske medicine Tanja Pekez Pavliško, prenosi portal 24 sata.hr. Prema njezinoj praksi žene idu češće liječniku zato što su naviknute redovito odlaziti ginekologu.
- Ima ljudi koji vode računa o svom zdravlju, dok neki i kod postavljene dijagnoze ignoriraju tegobe. U Hrvatskoj postoji i nekoliko nacionalnih preventivnih programa, od kojih je jedan za oba spola: probir na rak debelog crijeva, no odaziv nije odgovarajući - upozorava.
Dodaje da svatko treba znati da redovitim zdravstvenim pregledima može pridonijeti ranom otkrivanju bolesti i tako povećati šanse za izlječenje.
- Ako u obitelji imate bliskih rođaka koji su bolovali od krvožilnih bolesti ili karcinoma, potrebno je ranije početi s pretragama povezanim s rizicima -određivanje masnoća u krvi, šećera, kolonoskopija kod karcinoma debelog crijeva i slično - upozorava naša sugovornica.
9 simptoma koje muškarci ne smiju zanemariti
1. Erektilna disfunkcija – ponekad može biti rano upozorenje na bolesti srca
2. Rast grudi – problem može biti u prekomjernoj težini i pivu, ali i u nepravilnoj ravnoteži između testosterona i estrogena, koju treba dovesti u red
3. Gubitak njuha ili promjena libida – gubitak njuha jedan je od prvih znakova da testisi ne rade pravilno, odnosno narušena je proizvodnja hormona
4. Kvržica u testisu – većinom su benigne, no mogu biti i znak raka testisa, pa obavezno treba otići liječniku
5. Krv u mokraći – može biti znak raka mokraćnog mjehura
6. Konzumiranje previše alkohola – uzrok može biti depresija, nemojte to zanemariti
7. Često mokrenje noću – može biti znak povećane prostate ili raka prostate
8. Bol u nožnom palcu – može biti znak gihta, a simptomi se mogu javiti već nakon 30. godine
9. Kvržica u blizini bradavice na prsima – rak dojke nije isključivo ženska bolest. U muškaraca se češće javlja nakon 60., no oprez je potreban i ranije
40 godina
Cjeloviti internistički pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u dogovoru s liječnikom opće prakse (s obzirom na obiteljsku anamnezu). Kontrola vida najmanje svake dvije godine – pregled oštrine vida, otkrivanje glaukoma (poslije 40. godine) te katarakte (poslije 55. godine)
Pregled prostate i test na PSA barem jednom poslije 45. godine. Ciljani specijalistički pregledi ovisno o obiteljskoj anamnezi, u dogovoru s obiteljskim liječnikom.
50 godina
Cjeloviti internistički pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u dogovoru s liječnikom opće prakse, svakako uključiti preglede vezane uz kardiovaskularno zdravlje.
Digitorektalni pregled i test na okultno krvarenje u stolici, koje nakon 50. godine treba obaviti jednom godišnje, s ciljem ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Pregled prostate, dodatno UZV prostate i posebno mjerenje brzine protoka mokraće te test na PSA.
Redoviti stomatološki pregled s pregledom usne šupljine dvaput godišnje?
Ciljani godišnji pregledi ovisno o eventualnim simptomima: neurološki, fizijatrijski, kardiološki, endokrinološki, dermatološki, u dogovoru s liječnikom opće prakse.
60 godina
Cjeloviti pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u dogovoru s liječnikom opće prakse, s naglaskom na kontroli postojećih bolesti i zdravstvenih problema te kontroli zdravlja srca i krvnih žila.
Godišnja kontrola vida
Stomatološki pregledi
Ispitivanje sluha
Digitorektalni pregled i test na okultno krvarenje u stolici
Pregled prostate, dodatno UZV prostate i posebno mjerenje brzine protoka mokraće
70 godina
Cjeloviti pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u cilju praćenja kroničnih bolesti, uz preventivne kontrole općeg stanja
Godišnja kontrola vida
Godišnji stomatološki pregledi
Ispitivanje sluha, ako se javljaju simptomi slabljenja sluha
Digitorektalni pregled i test na okultno krvarenje u stolici
Pregled prostate, dodatno UZV prostate i posebno mjerenje brzine protoka mokraće te test na PSA.
Također, 19 posto muškaraca boji se da bi pregled mogao biti neugodan. Od ranije su poznata istraživanja koja upućuju na to da muškarci i žene različito doživljavaju ozbiljne probleme sa zdravljem - žene su spremnije razgovarati o problemu detaljno, informirati se o tome što mogu učiniti za sebe i kako se trebaju ponašati. A muškarci se ponašaju slično kao na servisu automobila - razumiju da postoji problem i žele da se odmah i otkloni. Srećom, stručnjaci kažu da to kod nas vjerojatno nije toliko izražen problem.
- U Hrvatskoj je još dobra organizacija medicine rada (za one kojima je obavezan pregled na radnome mjestu), tako da tim putem veliki dio muškaraca vrlo rano ulazi u zdravstveni sustav. U državnim i ustanovama lokalne uprave, bankama, osiguravajućim društvima postoje ‘sistematski pregledi’, gdje se rade silne pretrage kod pacijenta koji prvi put dolazi liječniku. Dolazak obiteljskom liječniku je onaj gdje se može obaviti većina preventivnih pregleda potrebnih muškarcima i ženama - komentira američke podatke liječnica obiteljske medicine Tanja Pekez Pavliško, prenosi portal 24 sata.hr. Prema njezinoj praksi žene idu češće liječniku zato što su naviknute redovito odlaziti ginekologu.
- Ima ljudi koji vode računa o svom zdravlju, dok neki i kod postavljene dijagnoze ignoriraju tegobe. U Hrvatskoj postoji i nekoliko nacionalnih preventivnih programa, od kojih je jedan za oba spola: probir na rak debelog crijeva, no odaziv nije odgovarajući - upozorava.
Dodaje da svatko treba znati da redovitim zdravstvenim pregledima može pridonijeti ranom otkrivanju bolesti i tako povećati šanse za izlječenje.
- Ako u obitelji imate bliskih rođaka koji su bolovali od krvožilnih bolesti ili karcinoma, potrebno je ranije početi s pretragama povezanim s rizicima -određivanje masnoća u krvi, šećera, kolonoskopija kod karcinoma debelog crijeva i slično - upozorava naša sugovornica.
9 simptoma koje muškarci ne smiju zanemariti
1. Erektilna disfunkcija – ponekad može biti rano upozorenje na bolesti srca
2. Rast grudi – problem može biti u prekomjernoj težini i pivu, ali i u nepravilnoj ravnoteži između testosterona i estrogena, koju treba dovesti u red
3. Gubitak njuha ili promjena libida – gubitak njuha jedan je od prvih znakova da testisi ne rade pravilno, odnosno narušena je proizvodnja hormona
4. Kvržica u testisu – većinom su benigne, no mogu biti i znak raka testisa, pa obavezno treba otići liječniku
5. Krv u mokraći – može biti znak raka mokraćnog mjehura
6. Konzumiranje previše alkohola – uzrok može biti depresija, nemojte to zanemariti
7. Često mokrenje noću – može biti znak povećane prostate ili raka prostate
8. Bol u nožnom palcu – može biti znak gihta, a simptomi se mogu javiti već nakon 30. godine
9. Kvržica u blizini bradavice na prsima – rak dojke nije isključivo ženska bolest. U muškaraca se češće javlja nakon 60., no oprez je potreban i ranije
40 godina
Cjeloviti internistički pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u dogovoru s liječnikom opće prakse (s obzirom na obiteljsku anamnezu). Kontrola vida najmanje svake dvije godine – pregled oštrine vida, otkrivanje glaukoma (poslije 40. godine) te katarakte (poslije 55. godine)
Pregled prostate i test na PSA barem jednom poslije 45. godine. Ciljani specijalistički pregledi ovisno o obiteljskoj anamnezi, u dogovoru s obiteljskim liječnikom.
50 godina
Cjeloviti internistički pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u dogovoru s liječnikom opće prakse, svakako uključiti preglede vezane uz kardiovaskularno zdravlje.
Digitorektalni pregled i test na okultno krvarenje u stolici, koje nakon 50. godine treba obaviti jednom godišnje, s ciljem ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Pregled prostate, dodatno UZV prostate i posebno mjerenje brzine protoka mokraće te test na PSA.
Redoviti stomatološki pregled s pregledom usne šupljine dvaput godišnje?
Ciljani godišnji pregledi ovisno o eventualnim simptomima: neurološki, fizijatrijski, kardiološki, endokrinološki, dermatološki, u dogovoru s liječnikom opće prakse.
60 godina
Cjeloviti pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u dogovoru s liječnikom opće prakse, s naglaskom na kontroli postojećih bolesti i zdravstvenih problema te kontroli zdravlja srca i krvnih žila.
Godišnja kontrola vida
Stomatološki pregledi
Ispitivanje sluha
Digitorektalni pregled i test na okultno krvarenje u stolici
Pregled prostate, dodatno UZV prostate i posebno mjerenje brzine protoka mokraće
70 godina
Cjeloviti pregled i rutinska laboratorijska dijagnostika u cilju praćenja kroničnih bolesti, uz preventivne kontrole općeg stanja
Godišnja kontrola vida
Godišnji stomatološki pregledi
Ispitivanje sluha, ako se javljaju simptomi slabljenja sluha
Digitorektalni pregled i test na okultno krvarenje u stolici
Pregled prostate, dodatno UZV prostate i posebno mjerenje brzine protoka mokraće te test na PSA.
