Bolest je dio prirodnog života biljaka, a posebno su izražene u vrijeme velikih temperaturnih oscilacija, obilnih kiša, perioda suše – sve ono što nam posljednjih godina donose klimatske promjene.
Sve ovo, naravno, utječe i na rast, cvatnju i općenito zdravlje ruža. Tako ekstremna vrućina ili suša može izazvati oštećenja ili stres, dok prevelika vlaga može potaknuti razvoj gljivičnih oboljenja poput plijesni ili hrđe. Stoga je važno pratiti uvjete okoline i prilagoditi brigu o ružama prema potrebama koje se mijenjaju s vremenom.
Da bi nam ruže ostale zdrave, Agroklub donosi ovih pet savjeta:
1. Odgovarajuće stanište
Prvenstveno je važno da ruža raste na sunčanom mjestu, zaklonjena od vjetra. Najbolje uspijevaju na blago kiselom, plodnom i umjereno vlažnom tlu. Ako je pravilno smještena, ruža će optimalno rasti i biti manje osjetljiva na bolesti i napade, neovisno o tome čime ju kako često tretirate, navodi Nico Vermeulen u knjizi “Ruže – enciklopedija“.
2. Gnojidba
Rast ruža do optimalnog možete pospiješiti pravovremenim dodavanjem komposta u kojem sadržaj dušika nije previsok. Naime, ruže ne trebaju ovaj element u velikim količinama. U slučaju da nemate kompost, najbolje je kupiti gnojivo namijenjeno baš za ruže s manjim sadržajem dušika, a većim fosfora i kalija. Dušik pomaže rast lišća dok fosfati i kalij potiču bogati cvat i jačaju tkivo. Mineralno gnojivo se obično dodaje dva puta godišnje – u ožujku i travnju te u lipnju i srpnju.
3. Orezivanje
Pustite li da vaš grm neometano raste iz godine u godinu, on će se razviti u gomilu granja i lišća. Do lišća u sredini neće dopirati dosta svjetla i zraka, pa će grm oboljeti, odnosno biljku će napasti gljivična oboljenja. Zato se rezidbom treba boriti protiv bolesti. Prilikom orezivanja pazite da središte grma dobije dovoljno svjetla i zraka.
4. Otporne sorte
Ako ste ispoštovali sve navedene uvjete, a vaša ruža je i dalje sklona oboljenjima, moguće je da imate varijetet koji je osjetljiv na bolesti. Naime, u 20. stoljeću su uzgajivači križajući ruže kako bi stvorili varijetete s velikim, mirisnim i cvjetovima novih boja latica, malo vodili računa o njihovoj otpornosti. Smatralo se da se sve bolesti mogu i trebaju riješiti pesticidima. No, posljednjih se godina taj trend mijenja pa se tako kreiraju i nove, otpornije vrste. Neke od njih su Abigaile, Rosa alba Maxima, Amber Queen, Ashram, Bayerngold, Bonica, Dame de Coeur i druge.
5. Prirodni pesticidi
Za zaštitu ruža koristite prirodne pesticide. Primjerice, protiv pepelnice pomaže vrlo jednostavno sredstvo – mlijeko. Prema savjetu Vermeulena, mlado lišće treba poprskati čistim mlijekom koje će stvoriti određeni film na listu, a koje će tada biti manje osjetljivo na pepelnicu. Protiv gljivičnih oboljenja će pomoći i soda bikarbona, češnjak, crveni luk i kamilica.
U zaštiti od štetnika, poput biljnih uši, koje također prenose bolesti, koristite prirodne insekticide ili pak ulje od neema, ružmarina i sl.
Sve ovo, naravno, utječe i na rast, cvatnju i općenito zdravlje ruža. Tako ekstremna vrućina ili suša može izazvati oštećenja ili stres, dok prevelika vlaga može potaknuti razvoj gljivičnih oboljenja poput plijesni ili hrđe. Stoga je važno pratiti uvjete okoline i prilagoditi brigu o ružama prema potrebama koje se mijenjaju s vremenom.
Da bi nam ruže ostale zdrave, Agroklub donosi ovih pet savjeta:
1. Odgovarajuće stanište
Prvenstveno je važno da ruža raste na sunčanom mjestu, zaklonjena od vjetra. Najbolje uspijevaju na blago kiselom, plodnom i umjereno vlažnom tlu. Ako je pravilno smještena, ruža će optimalno rasti i biti manje osjetljiva na bolesti i napade, neovisno o tome čime ju kako često tretirate, navodi Nico Vermeulen u knjizi “Ruže – enciklopedija“.
2. Gnojidba
Rast ruža do optimalnog možete pospiješiti pravovremenim dodavanjem komposta u kojem sadržaj dušika nije previsok. Naime, ruže ne trebaju ovaj element u velikim količinama. U slučaju da nemate kompost, najbolje je kupiti gnojivo namijenjeno baš za ruže s manjim sadržajem dušika, a većim fosfora i kalija. Dušik pomaže rast lišća dok fosfati i kalij potiču bogati cvat i jačaju tkivo. Mineralno gnojivo se obično dodaje dva puta godišnje – u ožujku i travnju te u lipnju i srpnju.
3. Orezivanje
Pustite li da vaš grm neometano raste iz godine u godinu, on će se razviti u gomilu granja i lišća. Do lišća u sredini neće dopirati dosta svjetla i zraka, pa će grm oboljeti, odnosno biljku će napasti gljivična oboljenja. Zato se rezidbom treba boriti protiv bolesti. Prilikom orezivanja pazite da središte grma dobije dovoljno svjetla i zraka.
4. Otporne sorte
Ako ste ispoštovali sve navedene uvjete, a vaša ruža je i dalje sklona oboljenjima, moguće je da imate varijetet koji je osjetljiv na bolesti. Naime, u 20. stoljeću su uzgajivači križajući ruže kako bi stvorili varijetete s velikim, mirisnim i cvjetovima novih boja latica, malo vodili računa o njihovoj otpornosti. Smatralo se da se sve bolesti mogu i trebaju riješiti pesticidima. No, posljednjih se godina taj trend mijenja pa se tako kreiraju i nove, otpornije vrste. Neke od njih su Abigaile, Rosa alba Maxima, Amber Queen, Ashram, Bayerngold, Bonica, Dame de Coeur i druge.
5. Prirodni pesticidi
Za zaštitu ruža koristite prirodne pesticide. Primjerice, protiv pepelnice pomaže vrlo jednostavno sredstvo – mlijeko. Prema savjetu Vermeulena, mlado lišće treba poprskati čistim mlijekom koje će stvoriti određeni film na listu, a koje će tada biti manje osjetljivo na pepelnicu. Protiv gljivičnih oboljenja će pomoći i soda bikarbona, češnjak, crveni luk i kamilica.
U zaštiti od štetnika, poput biljnih uši, koje također prenose bolesti, koristite prirodne insekticide ili pak ulje od neema, ružmarina i sl.
