Već i kratka dnevna šetnja može smanjiti rizik od prijevremene smrti za 15 posto, a male promjene u načinu života u srednjoj dobi mogu imati značajan utjecaj na zdravlje. To pokazuju rezultati dvaju neovisnih istraživanja objavljenih u znanstvenim časopisima The Lancet i eClinicalMedicine.

Pet minuta šetnje čini veliku razliku

Studija objavljena u časopisu The Lancet analizirala je podatke 135.000 osoba iz Velike Britanije, Norveške, Švedske i SAD-a, uglavnom u pedesetim i šezdesetim godinama. Sudionici su svakodnevno nosili pedometre za mjerenje razine aktivnosti, a stope smrtnosti od svih uzroka praćene su tijekom osam godina.

Zaključeno je da bi samo pet dodatnih minuta šetnje dnevno smanjilo stopu rane smrtnosti za 10 posto. Promatrao se utjecaj umjerene do jake aktivnosti, koja uključuje brzo hodanje, košnju travnjaka, kućanske poslove, vožnju biciklom ili plivanje. Istraživanje, koje je vodio tim s Norveške škole sportskih znanosti, također je otkrilo da smanjenje vremena provedenog u sjedenju za 30 minuta dnevno može smanjiti smrtnost za oko pet posto.

Profesorica Melody Ding sa Sveučilišta u Sydneyju rekla je da je neaktivan način života povezan s nizom zdravstvenih problema. "Ova studija pokazuje ogromnu korist za javno zdravstvo čak i od malog povećanja tjelesne aktivnosti", istaknula je.

Dr. Brendon Stubbs s King’s Collegea u Londonu rekao je da ovo otkriće "nudi nadu, posebno onima najmanje aktivnima, služeći kao inspirativna poruka za javno zdravstvo".

"Čak i male promjene u razini dnevne aktivnosti mogu napraviti značajnu razliku. Na primjer, brzo hodanje tijekom šetnje, penjanje uz nekoliko dodatnih stepenica ili energična igra s unucima", kazao je. Ipak, dodao je da je riječ o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati uzročnost. "Kontrolirana ispitivanja bila bi idealna za potvrdu smanjuju li ove promjene izravno smrtnost", naglasio je.

Dr. Daniel Bailey sa Sveučilišta Brunel rekao je da bi dodatnih pet minuta šetnje dnevno trebalo biti izvedivo za većinu ljudi. "Umjerene aktivnosti su one koje nam pomažu da malo teže dišemo i osjećamo se toplije", pojasnio je.

Sitne stvari

Druga studija, objavljena u časopisu eClinicalMedicine, identificirala je niz malih promjena kod spavanja i prehrane koje ljudi mogu napraviti kako bi produžili svoj životni vijek. Prema tom istraživanju, kod ljudi s najnezdravijim načinom života povećanje sna za pet minuta dnevno, dvije minute više vježbanja i pola dodatne porcije povrća dnevno mogu produžiti životni vijek za godinu dana.

To su istraživanje vodili akademici sa Sveučilišta u Sydneyju koji su prikupili podatke o razinama aktivnosti, prehrani i navikama spavanja 50.000 ljudi tijekom osam godina. Utvrđeno je da su ljudi koji su imali najbolje navike spavanja, najviše vježbali i imali najzdraviju prehranu živjeli 9,35 godina dulje od onih s najgorim snom, najnižom razinom aktivnosti i najlošijom prehranom.

"Ova studija pokazuje da su mala poboljšanja sna, tjelesne aktivnosti i kvalitete prehrane povezana s klinički značajnim teorijskim dobicima u životnom vijeku i zdravstvenom stanju", napisali su autori.