Pobjednik ovogodišnje 303. Sinjske alke je Josip Čačija s osvojenih osam punata.
Sinjskom alkom slavi se pobjeda nad osmanskim osvajačima u bitci za Sinj 14. kolovoza 1715.
Alkarski vojvoda Boško Ramljak u tradicionalnom obraćanju istaknuo je činjenicu da se ovogodišnja Alka poklapa s obljetnicom vojno-redarstvene operacije "Oluja", kojom je prije 23 godine oslobođena većina hrvatskog teritorija okupiranog od pubunjenih Srba.
U tradicionalnom obraćanju vojvoda je zahvalio svim sudionicima te oslobodilačke operacije, među kojima je bilo i puno Sinjana.
Pozdravljajući poimenice visoke uzvanike, Ramljak je posebna priznanja dao premijeru Plenkoviću, predsjednici i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar Kitarović te izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliću koji je nagrađen posebnim pljeskom publike.
U svečanoj loži, uz državni vrh okupili su se ministri i saborski zastupnici, lokalni čelnici, ali i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, članovi diplomatskog zbora.
Vojvoda je Vladu pohvalio za povratak dostojanstva i vrijednosti Domovinskom ratu, "poljuljanih u nedavnoj prošlosti", kadrovska rješenja kojima se iskazalo poštovanje prema braniteljima, pozitivne pomake na strateškoj razini kakvi se ne pamte od 90-ih godina, te afirmaciju "Oluje" kao legitimne i legalne vojno-redarstvene operacije.
Ustvrdio je i kako su ti ključni uspjesi ostvareni jer je u kadrovskoj križaljci ove vlade napokon bilo mjesta za istaknute ratne zapovjednike na čelu s legendarnim zapovjednikom 4. gardijske brigade Damirom Krstičevićem . "Kao hrvatski branitelj sada vidim pozitivne promjene i osjećam da se dostojanstvo vraća", rekao je Ramljak zahvalivši na tome i ministru branitelja Tomi Medvedu, piše HRT.
Predsjednici Republike odao je priznanje što ona, kao i cijeli državni vrh, "nijednom svojom gestom, činom ili propustom nije dovela u pitanje opravdanost, legalnost i legitimnost oslobodilačkih operacija, što nikada nije zatajila istinu o Domovinskom ratu i brutalnoj agresiji na Hrvatsku, od koje smo se imali pravo i obavezu braniti".
"Nama hrvatskim braniteljima to je posebno važno jer je hrvatska sloboda skupo plaćena, desecima tisuća poginulih branitelja i civila, velikim brojem ranjenih i raseljenih kao i nesagledivom materijalnom štetom koju će osjećati generacije", rekao je Ramljak.
Na kraju je i pohvalio hrvatsku nogometnu reprezentaciju na čelu s izbornikom Dalićem jer su pokazali kako se treba boriti za narod i domovinu. "Cijeli svijet nam se divi, kao da smo se oslobodili svih kompleksa, zbacili sve okove i pokazali tko smo i što smo", rekao je alkarski vojvoda aludirajući na srebrnu medalju nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i doček koji im je organiziran u domovini.
I ove godine na trkalištu je 17 alkara, natjecanje traje oko dva sata, a pobjednik je onaj alkar koji najviše puta kopljem pogodi alku "u sridu" u punom trku na konju.
Sinjskom alkom obilježava se pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715. kod Sinja kada je 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo je navalu turskoga zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.
U Cetinskoj krajini još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku, oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, piše HRT.
Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč.
Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije.
Povjesničari su utvrdili kako povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme, a katkad i dva puta na godinu.
Alka se tek od 1849. redovito trčala 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se i Bara i Čoja i Alka održe u istom mjesecu.
Godine 1991. alkari i alkarski momci bili su jedina hrvatska povijesna postrojba koja je sudjelovala na svečanoj smotri Zbora narodne garde u Zagrebu (28. svibnja). Taj se dan danas slavi kao dan rođenja Hrvatske vojske.
Povijest svjedoči i kako se Alka trčala četiri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu, 1946. u Zagrebu, a 2017. u Vukovaru je održana svečana Alka, na kojoj je pobijedio alkar Ante Zorica.
Alka je snažan motiv i u hrvatskoj umjetnosti, što svjedoči i pripovijest Dinka Šimunovića "Alkar" (1908.), koja je prevedena na brojne svjetske jezike, između ostalih i na kineski. Glasoviti pak svjetski dirigent Oskar Danon je 1965. povodom 250 godišnjice Sinjske alke, napisao operu "Alkar".
Sinjskom alkom slavi se pobjeda nad osmanskim osvajačima u bitci za Sinj 14. kolovoza 1715.
Alkarski vojvoda Boško Ramljak u tradicionalnom obraćanju istaknuo je činjenicu da se ovogodišnja Alka poklapa s obljetnicom vojno-redarstvene operacije "Oluja", kojom je prije 23 godine oslobođena većina hrvatskog teritorija okupiranog od pubunjenih Srba.
U tradicionalnom obraćanju vojvoda je zahvalio svim sudionicima te oslobodilačke operacije, među kojima je bilo i puno Sinjana.
Pozdravljajući poimenice visoke uzvanike, Ramljak je posebna priznanja dao premijeru Plenkoviću, predsjednici i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar Kitarović te izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliću koji je nagrađen posebnim pljeskom publike.
U svečanoj loži, uz državni vrh okupili su se ministri i saborski zastupnici, lokalni čelnici, ali i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, članovi diplomatskog zbora.
Vojvoda je Vladu pohvalio za povratak dostojanstva i vrijednosti Domovinskom ratu, "poljuljanih u nedavnoj prošlosti", kadrovska rješenja kojima se iskazalo poštovanje prema braniteljima, pozitivne pomake na strateškoj razini kakvi se ne pamte od 90-ih godina, te afirmaciju "Oluje" kao legitimne i legalne vojno-redarstvene operacije.
Ustvrdio je i kako su ti ključni uspjesi ostvareni jer je u kadrovskoj križaljci ove vlade napokon bilo mjesta za istaknute ratne zapovjednike na čelu s legendarnim zapovjednikom 4. gardijske brigade Damirom Krstičevićem . "Kao hrvatski branitelj sada vidim pozitivne promjene i osjećam da se dostojanstvo vraća", rekao je Ramljak zahvalivši na tome i ministru branitelja Tomi Medvedu, piše HRT.
Predsjednici Republike odao je priznanje što ona, kao i cijeli državni vrh, "nijednom svojom gestom, činom ili propustom nije dovela u pitanje opravdanost, legalnost i legitimnost oslobodilačkih operacija, što nikada nije zatajila istinu o Domovinskom ratu i brutalnoj agresiji na Hrvatsku, od koje smo se imali pravo i obavezu braniti".
"Nama hrvatskim braniteljima to je posebno važno jer je hrvatska sloboda skupo plaćena, desecima tisuća poginulih branitelja i civila, velikim brojem ranjenih i raseljenih kao i nesagledivom materijalnom štetom koju će osjećati generacije", rekao je Ramljak.
Na kraju je i pohvalio hrvatsku nogometnu reprezentaciju na čelu s izbornikom Dalićem jer su pokazali kako se treba boriti za narod i domovinu. "Cijeli svijet nam se divi, kao da smo se oslobodili svih kompleksa, zbacili sve okove i pokazali tko smo i što smo", rekao je alkarski vojvoda aludirajući na srebrnu medalju nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i doček koji im je organiziran u domovini.
I ove godine na trkalištu je 17 alkara, natjecanje traje oko dva sata, a pobjednik je onaj alkar koji najviše puta kopljem pogodi alku "u sridu" u punom trku na konju.
Sinjskom alkom obilježava se pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715. kod Sinja kada je 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo je navalu turskoga zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.
U Cetinskoj krajini još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku, oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, piše HRT.
Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč.
Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije.
Povjesničari su utvrdili kako povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme, a katkad i dva puta na godinu.
Alka se tek od 1849. redovito trčala 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se i Bara i Čoja i Alka održe u istom mjesecu.
Godine 1991. alkari i alkarski momci bili su jedina hrvatska povijesna postrojba koja je sudjelovala na svečanoj smotri Zbora narodne garde u Zagrebu (28. svibnja). Taj se dan danas slavi kao dan rođenja Hrvatske vojske.
Povijest svjedoči i kako se Alka trčala četiri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu, 1946. u Zagrebu, a 2017. u Vukovaru je održana svečana Alka, na kojoj je pobijedio alkar Ante Zorica.
Alka je snažan motiv i u hrvatskoj umjetnosti, što svjedoči i pripovijest Dinka Šimunovića "Alkar" (1908.), koja je prevedena na brojne svjetske jezike, između ostalih i na kineski. Glasoviti pak svjetski dirigent Oskar Danon je 1965. povodom 250 godišnjice Sinjske alke, napisao operu "Alkar".
