Tragični slučaj trovanja osmero mladih Posušana u novogodišnjoj noći, koji je mještane tog malog hercegovačkog mjesta zavio u crno i tugu kakva se ne pamti, na najgori mogući način u prvi je plan ponovno stavio opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom, tihim ubojicom, kako ga još nazivaju.
Svake godine dogodi se nekoliko slučajeva trovanja ugljičnim monoksidom. Nažalost, česti su takvi slučajevi sa smrtnim ishodom. Uglavnom se događalo da uslijed trovanja u nekoj prostoriji život izgubi jedna ili dvije osobe, a ove tragične Nove godine u Posušju dogodio se najstrašniji scenarij, da je u prostoriji te kobne noći bilo čak osam mladih osoba i da su svi izgubili živote.
Sličan takav slučaj dogodio se i u Orašju, u Donjoj Mahali, tijekom dočeka 2017. godine kada su uslijed trovanja plinom smrtno stradale 21-godišnje djevojke Marija Damjanović i njezina prijateljica Magdalena Dominović iz okoline Splita.
A i doček 2006. godine za mladi bračni par Sadiković iz Sarajeva bio je koban. Sadikovići su pronađeni mrtvi u svom stanu na Grbavici. Grijali su se na plin, a u kupaonici su imali plinski bojler. Utvrđeno je kako je smrt nastupila trovanjem ugljičnim monoksidom.
U selu Biogracima 1976. godine 17-godišnje djevojke Ljiljanku Kvesić i Željku Marušić našli su ujutro roditelji mrtve u sobi. Pokazalo se kako je od neugašenog opuška tinjao poplun od čega su se djevojke ugušile. Bilo je to na dočeku nove, 1976. godine. Nermina Korać, toksikologinja i sudska vještakinja, istaknula je kako su česti slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom te je objasnila koliko dugo treba biti izložen trovanju tim smrtonosnim plinom kako bi organizam reagirao ili kako bi uslijedila smrt.
- To ovisi o više čimbenika. Jedan od čimbenika je i izvor ugljičnog monoksida. Ako je potrošen kisik u zatvorenoj prostoriji, gdje su prozori i vrata koji dobro dihtaju, gdje nema miješanja zraka, kisik ne ulazi kroz zidove, kroz prozore, to je kao vakuum. Kada govorimo o ovom slučaju u Posušju, tu je bio agregat koji je koristio kisik, koji se istrošio. Ostalo je malo kisika, a izlazili su ispušni plinovi iz agregata i samim tim ostaje sve manje kisika kako bi ga osobe koje su u prostoriji mogle koristiti za normalno disanje – kaže Korać.
Ističe koliko je teško prepoznati ako smo izloženi trovanju. - Teško da ima signala da se nešto događa i da boravite u prostoriji u kojoj vam prijeti opasnost. On je bez mirisa i boje i ne može se osjetiti. On omami organizam, uspavljuje ga i tijelo nema snage boriti se s tim. Iako, kada dođe u nekoj većoj koncentraciji, čak i ako se netko sjeti da bi moglo biti trovanje, ne može se doći do izvora kisika.
Događalo se da se osobu pronađe u puzajućem položaju blizu vrata kako bi ih otvorila. Dolazi do opuštanja mišića pa se ne može ni kretati ni pomoći sebi, a ni drugome – objašnjava toksikologinja. Kaže da, ako nastupi smrt trovanjem, vještak sudske medicine pregledom tijela može vidjeti crvene točkice na tijelu, na rukama, na licu, na unutarnjim organima.
- Da bi se utvrdilo je li netko otrovan ugljičnim monoksidom, radi se analiza karboksihemoglobina u krvi, koju i mi radimo. Utvrdi se je li toksična ili smrtonosna doza. Više od 20 posto karboksihemoglobina u krvi znači da je toksična doza, kada je 50, onda je već osoba umrla – kaže Korać. Ističe kako radi u toksikološkom laboratoriju i da svake godine, nažalost, imaju slučajeve trovanja ugljičnim monoksidom. - Imali smo slučajeve trovanja ugljičnim monoksidom od plinskog bojlera koji je u kupaonici. To je najčešći izvor trovanja.
Imali smo slučaj mladića srednjoškolca u Sarajevu, i ne samo on, ti slučajevi su česti. To je plin bez mirisa i ne osjeti se, a lagano curi. Stručnjaci koji postavljaju bojlere trebali bi ostaviti da ima ventilacije. U prostorijama, u vikendicama, često imaju propan-butan boce koje gore tijekom noći, koje koriste kisik da bi se stvorio plamen i da bi se zagrijavao. Ljudi sjede do nekih doba u tim prostorima i onda zaspu, a ne sjete se da bi to trebalo ugasiti.
Treba dosta predostrožnosti, ne ostavljati takvo nešto da gori tijekom noći – kaže stručnjakinja Korać. Ističe kako se ovakvi slučajevi događaju uglavnom u zimskom razdoblju. - Gotovo svake godine imamo barem dva slučaja “bezazlenog” trovanja. Imali smo izuzetno težak slučaj u Visokom gdje su dva brata sjedila u sobi, igrala igrice, 18-19 godina, koji su pored sebe imali vrećice čipsa...
To je bila jedna skromna, nezavršena kuća bez fasade i imala je običnu peć na ugljen ili drva. Ta peć nije dobro gorjela, već se dim vraćao u prostoriju i, dok su spavali, to je tinjalo, gorjelo. Majka, kada ih je ujutro pozvala na doručak, našla je dva sina mrtva. To je ostavilo jako puno traga i na mene i na moje kolege. Ta nepažnja tijekom izvođenja radova, jer netko nema sredstava pa ne ulaže u to – objašnjava Korać. Kaže kako su najčešći slučajevi trovanja čiji su izvor plinski bojleri u kupaonici i da su veliki problem i potencijalno izvorište smrti.
- Detektori ugljičnog monoksida mogu se postaviti u prostorijama, uglavnom se koriste u rudnicima, u tvornicama gdje ima izvora tih plinova koji se mogu detektirati. Naravno kako bi mogli pomoći detektori, ali bi stručnjaci koji uvode plinsko grijanje trebali ukazati na eventualne mogućnosti i povremeno bi trebalo vršiti kontrolu tih instalacija. Ne bi smjelo curiti, ali se, nažalost, događa – zaključuje Korać. Postavljanje detektora u kućama ili stanovima nije česta praksa, ali se mogu naći u prodaji, a cijene variraju od 60 do nekoliko stotina maraka.
Stručnjaci savjetuju kako se redovito trebaju zračiti prostorije u kojima boravimo, osobito one koje imaju peći ili uređaje za grijanje. Također, ne ostavljajte automobil da radi u zatvorenoj garaži, a kada ga izvedete iz garaže, ostavite garažna vrata još neko vrijeme otvorena kako bi se prostorija prozračila. Preporučuje se da se obvezno jednom godišnje angažira ovlašteni dimnjačar da pregleda dimnjak, a instalacija bojlera, peći i ostalih uređaja treba biti prepuštena profesionalcima. Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin. Uz pomoć detektora ugljičnog monoksida navrijeme možemo doznati da se koncentracija plinova u zraku popela na opasnu razinu. (G. S.)
- Dok ulazite u zatrovanu prostoriju, zadržite dah da ne biste i sami stradali. Otvorite prozor i iznesite otrovanog što prije van. Ako je otrovana osoba bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja. Onesviještenu osobu koja diše okrenite u bočni položaj - savjetuju u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Trudnice, djeca i stariji posebno su ugroženi. • Izlaganje ugljičnom monoksidu posebno je opasno za trudnice, odnosno nerođenu djecu, jer fetalne krvne stanice lakše prihvaćaju ugljični monoksid nego krvne stanice odrasle osobe.
Također, djeca češće uzimaju dah od odraslih, što ih čini osjetljivijima od odraslih, dok kod starijih osoba postoji veći rizik za razvoj oštećenja mozga zbog trovanja ugljičnim monoksidom.
Zbog toga se trudnice, djeca i stariji obvezno moraju javiti liječniku, čak iako ne postoji sumnja da je trovanje ugljičnim monoksidom nanijelo štetu Nermina Korać, toksikologinja i sudska vještakinja, kaže kako su najčešći slučajevi trovanja čiji su izvor plinski bojleri u kupaonici i da su veliki problem i potencijalno izvorište smrti Činjenice o ugljičnom monoksidu - Ugljični monoksid u prostoru se nakuplja ako su neadekvatne instalacije za grijanje, dimnjak nije očišćen ili je krivo postavljen, bojler za plin ne radi kako treba, kamin je neispravan itd. Nastaje kao rezultat nepravilnog sagorijevanja drva, prirodnog plina, benzina...
Prva pomoć u slučaju trovanja monoksidom Ako sumnjate u trovanje plinom, odmah isključite aparate, otvorite prozore i izađite na svjež zrak dok se prostorija dobro ne prozrači. Odmah se javite liječniku i prijavite sumnju u trovanje ugljičnim monoksidom Kad shvatite da ste otrovani plinom, prvo obvezno pogasite sve uređaje na plin u kući i otvorite širom prozor te odmah izađite na svjež zrak i duboko dišite. A ako ste u situaciji da ulazite u prostor u kojem ima ugljičnog monoksida kako biste pomogli unesrećenima, odmah ih izvedite na svjež zrak
NAPOMENA: Stručnjaci upozoravaju da prije svake sezone grijanja treba očistiti dimnjake i provjeriti ispravnost peći i bojlera.
Taj posao svakako povjerite stručnjacima jer se pogreške i propusti skupo plaćaju
- Ugljični monoksid (CO) vrlo je otrovan plin koji prouzroči više smrtnih slučajeva nego svi ostali otrovi zajedno
- Udisanjem u zatvorenom prostoru dolazi do trovanja, a nerijetko i do smrti.
Plin ispuni prostoriju, čovjek zaspi - i više se nikad ne probudi Dugotrajna izloženost malim količinama ponekad izaziva trajno oštećenje živčanog sustava.
Prvi simptomi trovanja osjećaj težine u glavi i šum u ušima, osjećaj opće malaksalosti, lupanje srca, vrtoglavica, mučnina i(li) povraćanje Simptomi težeg trovanja osjećaj pospanosti ili uzbuđenosti, iznemoglost tijela, stanje apatije bez zdravog rasuđivanja, zbunjenost (tako da niste svjesni potrebe da izađete na svježi zrak), gubitak svijesti i prekid disanja (koncentracija ugljičnog monoksida od 0,2% tijekom sat vremena može izazvati smrt), piše Večernji list.
Svake godine dogodi se nekoliko slučajeva trovanja ugljičnim monoksidom. Nažalost, česti su takvi slučajevi sa smrtnim ishodom. Uglavnom se događalo da uslijed trovanja u nekoj prostoriji život izgubi jedna ili dvije osobe, a ove tragične Nove godine u Posušju dogodio se najstrašniji scenarij, da je u prostoriji te kobne noći bilo čak osam mladih osoba i da su svi izgubili živote.
Sličan takav slučaj dogodio se i u Orašju, u Donjoj Mahali, tijekom dočeka 2017. godine kada su uslijed trovanja plinom smrtno stradale 21-godišnje djevojke Marija Damjanović i njezina prijateljica Magdalena Dominović iz okoline Splita.
A i doček 2006. godine za mladi bračni par Sadiković iz Sarajeva bio je koban. Sadikovići su pronađeni mrtvi u svom stanu na Grbavici. Grijali su se na plin, a u kupaonici su imali plinski bojler. Utvrđeno je kako je smrt nastupila trovanjem ugljičnim monoksidom.
U selu Biogracima 1976. godine 17-godišnje djevojke Ljiljanku Kvesić i Željku Marušić našli su ujutro roditelji mrtve u sobi. Pokazalo se kako je od neugašenog opuška tinjao poplun od čega su se djevojke ugušile. Bilo je to na dočeku nove, 1976. godine. Nermina Korać, toksikologinja i sudska vještakinja, istaknula je kako su česti slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom te je objasnila koliko dugo treba biti izložen trovanju tim smrtonosnim plinom kako bi organizam reagirao ili kako bi uslijedila smrt.
- To ovisi o više čimbenika. Jedan od čimbenika je i izvor ugljičnog monoksida. Ako je potrošen kisik u zatvorenoj prostoriji, gdje su prozori i vrata koji dobro dihtaju, gdje nema miješanja zraka, kisik ne ulazi kroz zidove, kroz prozore, to je kao vakuum. Kada govorimo o ovom slučaju u Posušju, tu je bio agregat koji je koristio kisik, koji se istrošio. Ostalo je malo kisika, a izlazili su ispušni plinovi iz agregata i samim tim ostaje sve manje kisika kako bi ga osobe koje su u prostoriji mogle koristiti za normalno disanje – kaže Korać.
Ističe koliko je teško prepoznati ako smo izloženi trovanju. - Teško da ima signala da se nešto događa i da boravite u prostoriji u kojoj vam prijeti opasnost. On je bez mirisa i boje i ne može se osjetiti. On omami organizam, uspavljuje ga i tijelo nema snage boriti se s tim. Iako, kada dođe u nekoj većoj koncentraciji, čak i ako se netko sjeti da bi moglo biti trovanje, ne može se doći do izvora kisika.
Događalo se da se osobu pronađe u puzajućem položaju blizu vrata kako bi ih otvorila. Dolazi do opuštanja mišića pa se ne može ni kretati ni pomoći sebi, a ni drugome – objašnjava toksikologinja. Kaže da, ako nastupi smrt trovanjem, vještak sudske medicine pregledom tijela može vidjeti crvene točkice na tijelu, na rukama, na licu, na unutarnjim organima.
- Da bi se utvrdilo je li netko otrovan ugljičnim monoksidom, radi se analiza karboksihemoglobina u krvi, koju i mi radimo. Utvrdi se je li toksična ili smrtonosna doza. Više od 20 posto karboksihemoglobina u krvi znači da je toksična doza, kada je 50, onda je već osoba umrla – kaže Korać. Ističe kako radi u toksikološkom laboratoriju i da svake godine, nažalost, imaju slučajeve trovanja ugljičnim monoksidom. - Imali smo slučajeve trovanja ugljičnim monoksidom od plinskog bojlera koji je u kupaonici. To je najčešći izvor trovanja.
Imali smo slučaj mladića srednjoškolca u Sarajevu, i ne samo on, ti slučajevi su česti. To je plin bez mirisa i ne osjeti se, a lagano curi. Stručnjaci koji postavljaju bojlere trebali bi ostaviti da ima ventilacije. U prostorijama, u vikendicama, često imaju propan-butan boce koje gore tijekom noći, koje koriste kisik da bi se stvorio plamen i da bi se zagrijavao. Ljudi sjede do nekih doba u tim prostorima i onda zaspu, a ne sjete se da bi to trebalo ugasiti.
Treba dosta predostrožnosti, ne ostavljati takvo nešto da gori tijekom noći – kaže stručnjakinja Korać. Ističe kako se ovakvi slučajevi događaju uglavnom u zimskom razdoblju. - Gotovo svake godine imamo barem dva slučaja “bezazlenog” trovanja. Imali smo izuzetno težak slučaj u Visokom gdje su dva brata sjedila u sobi, igrala igrice, 18-19 godina, koji su pored sebe imali vrećice čipsa...
To je bila jedna skromna, nezavršena kuća bez fasade i imala je običnu peć na ugljen ili drva. Ta peć nije dobro gorjela, već se dim vraćao u prostoriju i, dok su spavali, to je tinjalo, gorjelo. Majka, kada ih je ujutro pozvala na doručak, našla je dva sina mrtva. To je ostavilo jako puno traga i na mene i na moje kolege. Ta nepažnja tijekom izvođenja radova, jer netko nema sredstava pa ne ulaže u to – objašnjava Korać. Kaže kako su najčešći slučajevi trovanja čiji su izvor plinski bojleri u kupaonici i da su veliki problem i potencijalno izvorište smrti.
- Detektori ugljičnog monoksida mogu se postaviti u prostorijama, uglavnom se koriste u rudnicima, u tvornicama gdje ima izvora tih plinova koji se mogu detektirati. Naravno kako bi mogli pomoći detektori, ali bi stručnjaci koji uvode plinsko grijanje trebali ukazati na eventualne mogućnosti i povremeno bi trebalo vršiti kontrolu tih instalacija. Ne bi smjelo curiti, ali se, nažalost, događa – zaključuje Korać. Postavljanje detektora u kućama ili stanovima nije česta praksa, ali se mogu naći u prodaji, a cijene variraju od 60 do nekoliko stotina maraka.
Stručnjaci savjetuju kako se redovito trebaju zračiti prostorije u kojima boravimo, osobito one koje imaju peći ili uređaje za grijanje. Također, ne ostavljajte automobil da radi u zatvorenoj garaži, a kada ga izvedete iz garaže, ostavite garažna vrata još neko vrijeme otvorena kako bi se prostorija prozračila. Preporučuje se da se obvezno jednom godišnje angažira ovlašteni dimnjačar da pregleda dimnjak, a instalacija bojlera, peći i ostalih uređaja treba biti prepuštena profesionalcima. Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin. Uz pomoć detektora ugljičnog monoksida navrijeme možemo doznati da se koncentracija plinova u zraku popela na opasnu razinu. (G. S.)
- Dok ulazite u zatrovanu prostoriju, zadržite dah da ne biste i sami stradali. Otvorite prozor i iznesite otrovanog što prije van. Ako je otrovana osoba bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja. Onesviještenu osobu koja diše okrenite u bočni položaj - savjetuju u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Trudnice, djeca i stariji posebno su ugroženi. • Izlaganje ugljičnom monoksidu posebno je opasno za trudnice, odnosno nerođenu djecu, jer fetalne krvne stanice lakše prihvaćaju ugljični monoksid nego krvne stanice odrasle osobe.
Također, djeca češće uzimaju dah od odraslih, što ih čini osjetljivijima od odraslih, dok kod starijih osoba postoji veći rizik za razvoj oštećenja mozga zbog trovanja ugljičnim monoksidom.
Zbog toga se trudnice, djeca i stariji obvezno moraju javiti liječniku, čak iako ne postoji sumnja da je trovanje ugljičnim monoksidom nanijelo štetu Nermina Korać, toksikologinja i sudska vještakinja, kaže kako su najčešći slučajevi trovanja čiji su izvor plinski bojleri u kupaonici i da su veliki problem i potencijalno izvorište smrti Činjenice o ugljičnom monoksidu - Ugljični monoksid u prostoru se nakuplja ako su neadekvatne instalacije za grijanje, dimnjak nije očišćen ili je krivo postavljen, bojler za plin ne radi kako treba, kamin je neispravan itd. Nastaje kao rezultat nepravilnog sagorijevanja drva, prirodnog plina, benzina...
Prva pomoć u slučaju trovanja monoksidom Ako sumnjate u trovanje plinom, odmah isključite aparate, otvorite prozore i izađite na svjež zrak dok se prostorija dobro ne prozrači. Odmah se javite liječniku i prijavite sumnju u trovanje ugljičnim monoksidom Kad shvatite da ste otrovani plinom, prvo obvezno pogasite sve uređaje na plin u kući i otvorite širom prozor te odmah izađite na svjež zrak i duboko dišite. A ako ste u situaciji da ulazite u prostor u kojem ima ugljičnog monoksida kako biste pomogli unesrećenima, odmah ih izvedite na svjež zrak
NAPOMENA: Stručnjaci upozoravaju da prije svake sezone grijanja treba očistiti dimnjake i provjeriti ispravnost peći i bojlera.
Taj posao svakako povjerite stručnjacima jer se pogreške i propusti skupo plaćaju
- Ugljični monoksid (CO) vrlo je otrovan plin koji prouzroči više smrtnih slučajeva nego svi ostali otrovi zajedno
- Udisanjem u zatvorenom prostoru dolazi do trovanja, a nerijetko i do smrti.
Plin ispuni prostoriju, čovjek zaspi - i više se nikad ne probudi Dugotrajna izloženost malim količinama ponekad izaziva trajno oštećenje živčanog sustava.
Prvi simptomi trovanja osjećaj težine u glavi i šum u ušima, osjećaj opće malaksalosti, lupanje srca, vrtoglavica, mučnina i(li) povraćanje Simptomi težeg trovanja osjećaj pospanosti ili uzbuđenosti, iznemoglost tijela, stanje apatije bez zdravog rasuđivanja, zbunjenost (tako da niste svjesni potrebe da izađete na svježi zrak), gubitak svijesti i prekid disanja (koncentracija ugljičnog monoksida od 0,2% tijekom sat vremena može izazvati smrt), piše Večernji list.
