Prema istraživanju Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, 38,7 posto kućanstava u našoj zemlji nema računalo, a 23,9 posto obitelji nema pristup internetu.
Kako se izjasnilo 0,2 posto ispitanika, ne znaju uopće imaju li pristup internetu. Broj korisnika interneta veći je za 0,9 posto u odnosu na 2021. godinu.
Istraživanje o uporabi informacijsko-komunikacijskih tehnologija u BiH provedeno je u 2022. godini na reprezentativnom uzorku od 8.167 kućanstava u Bosni i Hercegovini.
– Ispitanici koji su koristili internet tijekom posljednja tri mjeseca u velikoj mjeri koristili su ga za telefoniranje preko interneta, videopozive (93,6 posto), slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera itd. (84,5 posto), čitanje online novina, časopisa (70,2 posto), sudjelovanje na društvenim mrežama (70,6 posto) – navedeno je u dokumentu.
Prema riječima Senada Redžića, IT stručnjaka, u poređenju sa susjednim državama, BiH ne zaostaje mnogo, ali, ako bismo podatke iz naše zemlje usporedili s informacijski mnogo razvijenijom Estonijom, onda je mnogo posla pred nama.
– Pristup internetu više ne predstavlja samo privilegiju već se na neki način smatra temeljnim ljudskim pravom u digitalnom svijetu. Jasno je da je država dužna poduzeti napore u cilju osiguranja pristupa internetu što većem broju kućanstava. Pozitivno je to što je broj domaćinstava koji imaju pristup internetu konstantno u porastu – kaže Redžić.
Ipak, dodaje, internet je samo alat, pa to što je dostupan ne znači da se i pravilno koristi. Zato je od ključno raditi na edukaciji stanovništva.
– Poražavajuća je činjenica da svega jedna trećina stanovništva koristi internet-bankarstvo, dok gotovo 80 posto stanovništva svakodnevno provodi vrijeme na socijalnim mrežama – naglasio je Redžić.
– Kao što smo imali priliku svjedočiti u zemljama poput Estonije, Danske ili Grčke, takvi projekti rezultiraju nizom pozitivnih efekata, poput povećanja produktivnosti i konkurentnosti na tržištu rada, ekspanzije elektronske trgovine, jačanja demokratskih procesa i uključivanja građana u političke procese, kao i veće svjesnosti o temi cyber sigurnosti – naveo je Redžić. Ipak, dodaje, internet je samo alat, pa to što je dostupan ne znači da se i pravilno koristi. Zato je od ključne važnosti raditi na edukaciji stanovništva.
Avaz.ba
Kako se izjasnilo 0,2 posto ispitanika, ne znaju uopće imaju li pristup internetu. Broj korisnika interneta veći je za 0,9 posto u odnosu na 2021. godinu.
Istraživanje o uporabi informacijsko-komunikacijskih tehnologija u BiH provedeno je u 2022. godini na reprezentativnom uzorku od 8.167 kućanstava u Bosni i Hercegovini.
– Ispitanici koji su koristili internet tijekom posljednja tri mjeseca u velikoj mjeri koristili su ga za telefoniranje preko interneta, videopozive (93,6 posto), slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera itd. (84,5 posto), čitanje online novina, časopisa (70,2 posto), sudjelovanje na društvenim mrežama (70,6 posto) – navedeno je u dokumentu.
Prema riječima Senada Redžića, IT stručnjaka, u poređenju sa susjednim državama, BiH ne zaostaje mnogo, ali, ako bismo podatke iz naše zemlje usporedili s informacijski mnogo razvijenijom Estonijom, onda je mnogo posla pred nama.
– Pristup internetu više ne predstavlja samo privilegiju već se na neki način smatra temeljnim ljudskim pravom u digitalnom svijetu. Jasno je da je država dužna poduzeti napore u cilju osiguranja pristupa internetu što većem broju kućanstava. Pozitivno je to što je broj domaćinstava koji imaju pristup internetu konstantno u porastu – kaže Redžić.
Ipak, dodaje, internet je samo alat, pa to što je dostupan ne znači da se i pravilno koristi. Zato je od ključno raditi na edukaciji stanovništva.
– Poražavajuća je činjenica da svega jedna trećina stanovništva koristi internet-bankarstvo, dok gotovo 80 posto stanovništva svakodnevno provodi vrijeme na socijalnim mrežama – naglasio je Redžić.
– Kao što smo imali priliku svjedočiti u zemljama poput Estonije, Danske ili Grčke, takvi projekti rezultiraju nizom pozitivnih efekata, poput povećanja produktivnosti i konkurentnosti na tržištu rada, ekspanzije elektronske trgovine, jačanja demokratskih procesa i uključivanja građana u političke procese, kao i veće svjesnosti o temi cyber sigurnosti – naveo je Redžić. Ipak, dodaje, internet je samo alat, pa to što je dostupan ne znači da se i pravilno koristi. Zato je od ključne važnosti raditi na edukaciji stanovništva.
Avaz.ba
