Zemlja se mijenja brže nego što bilo tko može i pojmiti. Svakodnevno svjedočimo golemim šumskim požarima, tope se ledenjaci, a dokazi o postojanju najstarijih svjetskih kultura nam pred očima nestaju.
Promjene kao takve su neizbježne, no događaju se brže od očekivanog i imaju teže posljedice zbog klimatskih promjena koje je inducirao sam čovjek svojim djelovanjem. Ta činjenica itekako brine neke znanstvenike, koji smatraju da što se Zemlja brže mijenja, to ostaje manje vremena za proučavanje njezine povijesti i razumijevanja njezinih misterija, javlja Zimo.
Nedavno su dvojica znanstvenika predložila način kako da se trenutno stanje na Zemlji zauvijek očuva, a to pretpostavlja korištenje mnoštva lasera kako bi se napravila karta planeta vrlo visoke rezolucije. Upravo taj prijedlog sad je postao misija novog neprofitnog projekta nazvanog The Earth Archive (Zemljina arhiva), kojeg vodi arheolog Chris Fisher i geograf Steve Leisz, obojica sa Sveučilišta Colorado.
Fisher smatra da odgovor u dokumentiranju trenutnog stanja na Zemlji leži u lidaru (light detection and ranging), odnosno metodi skeniranja površine planeta svjetlosnim bombardiranjem iz aviona. Znanstvenici bi iz tako prikupljenih podataka mogli napraviti 3D kartu svih područja na Zemlji te naknadno digitalnim putem odstraniti raslinje na površini, koje bi moglo skrivati teško uočljiva skrovita mjesta blizu Zemljine površine.
Fisher smtra da je vrijeme za akciju upravo sad te da treba skenirati, skenirati i skenirati najugroženija mjesta na svijetu prije nego li iščeznu s lica Zemlje.
Cilj projekta The Earth Archive jest skenirati čitavu kopnenu masu Zemlje, koja čini oko 29 posto površine našeg planeta, a započeli bi tako da prvo skeniraju najugroženija područja, poput amazonske prašume ili priobalnih područja kojima prijeti nestajanje zbog podizanja razine mora.
Sve to će i koštati, a procjenjuje se da bi skeniranje samo amazonske prašume koštalo oko 10 milijuna dolara unutar iduće tri godine.
Ipak, neki znanstvenici tu vide i gomilu drugih problema, kao na primjer tko će zrakoplovima tog projekta dozvoliti letove u brazilskom zračnom prostoru?
Brazilska vlada sigurno neće, kaže Mat Disney, profesor na Sveučilišta London.
Promjene kao takve su neizbježne, no događaju se brže od očekivanog i imaju teže posljedice zbog klimatskih promjena koje je inducirao sam čovjek svojim djelovanjem. Ta činjenica itekako brine neke znanstvenike, koji smatraju da što se Zemlja brže mijenja, to ostaje manje vremena za proučavanje njezine povijesti i razumijevanja njezinih misterija, javlja Zimo.
Nedavno su dvojica znanstvenika predložila način kako da se trenutno stanje na Zemlji zauvijek očuva, a to pretpostavlja korištenje mnoštva lasera kako bi se napravila karta planeta vrlo visoke rezolucije. Upravo taj prijedlog sad je postao misija novog neprofitnog projekta nazvanog The Earth Archive (Zemljina arhiva), kojeg vodi arheolog Chris Fisher i geograf Steve Leisz, obojica sa Sveučilišta Colorado.
Fisher smatra da odgovor u dokumentiranju trenutnog stanja na Zemlji leži u lidaru (light detection and ranging), odnosno metodi skeniranja površine planeta svjetlosnim bombardiranjem iz aviona. Znanstvenici bi iz tako prikupljenih podataka mogli napraviti 3D kartu svih područja na Zemlji te naknadno digitalnim putem odstraniti raslinje na površini, koje bi moglo skrivati teško uočljiva skrovita mjesta blizu Zemljine površine.
Fisher smtra da je vrijeme za akciju upravo sad te da treba skenirati, skenirati i skenirati najugroženija mjesta na svijetu prije nego li iščeznu s lica Zemlje.
Cilj projekta The Earth Archive jest skenirati čitavu kopnenu masu Zemlje, koja čini oko 29 posto površine našeg planeta, a započeli bi tako da prvo skeniraju najugroženija područja, poput amazonske prašume ili priobalnih područja kojima prijeti nestajanje zbog podizanja razine mora.
Sve to će i koštati, a procjenjuje se da bi skeniranje samo amazonske prašume koštalo oko 10 milijuna dolara unutar iduće tri godine.
Ipak, neki znanstvenici tu vide i gomilu drugih problema, kao na primjer tko će zrakoplovima tog projekta dozvoliti letove u brazilskom zračnom prostoru?
Brazilska vlada sigurno neće, kaže Mat Disney, profesor na Sveučilišta London.
