Znanstvenici u novoj studiji navode da su uragani zbog klimatskih promjena postali tako jaki da bi trebalo uvesti novu kategoriju jačine 6 (dosadašnja ljestvica ima kategorije od 1 do 5) za takozvane "mega-uragane". Tijekom prošlog desetljeća, zabilježeno je pet oluja koje bi se mogle uvrstiti u novu kategoriju. "Mega-uragani" su oluje pri kojima pušu trajni vjetrovi brzine od 308 km/h pa na više.
"308 km/h - to je vjerojatno brže od većine Ferrarija, teško je to i zamisliti. Ne bi bilo dobro naći se usred uragana takve snage", rekao je Michael Wehner s instituta Lawrence Berkeley National Laboratory u SAD-u, a prenosi The Guardian. Znanstvenici su u istraživanju predložili proširenje Saffir-Simpsonove ljestvice uragana, koju su ranih 1970-ih razvili inženjer Herbert Saffir i meteorlog Robert Simpson.
Dosadašnje kategorije
Prema spomenutoj ljestvici, svaki uragan s trajnom maksimalnom brzinom vjetra od 119 km/h ili više spada pod kategoriju 1. Kako raste brzina vjetra i opasnost po imovinu i živote, podiže se razina kategorije. Uragani s trajnim vjetrovima od 252 km/h pa na više spadaju u najvišu kategoriju 5.
Oluje te kategorije su zadnjih godina uzrokovale ogromne štete; poput uragana Katrina koji je poharao New Orleans 2005. i razornog uragana Maria na Portoriku 2017. No, znanstvenici navode da zbog klimatskih promjena dolazi do još ekstremnijih oluja koje bi trebale imati svoju vlastitu kategoriju.
Za primjer navode tajfun Haiyan, koji je ubio više od 6000 ljudi na Filipinima 2013., i uragan Patricia, koji je dostigao najveću brzinu od 346 km/h kada se formirao u blizini Meksika 2015.
"Oluje su već postale intenzivnije i to će se nastaviti"
"Za sada ih još nije bilo u Atlantskom oceanu ili Meksičkom zaljevu. Ali to je puka sreća jer tamo postoje uvjeti za formiranje uragana kategorije 6. Nadam se da se to neće dogoditi, ali ništa nije sigurno. Oluje su već postale intenzivnije i to će se nastaviti", kazao je Wehner.
Mada zbog klimatskih promjena ne raste ukupan broj uragana, značajno je porastao njihov intenzitet. Pregrijani oceani i toplija atmosfera puna vlage daju olujama dodatnu energiju. "Naš glavni cilj je podići svijest o tome da klimatske promjene utječu na najjače oluje", navodi Wehner.
Istraživanje naziva The growing inadequacy of an open-ended Saffir–Simpson hurricane wind scale in a warming world objavljeno je u časopisu u Proceedings of the National Academy of Sciences.
"308 km/h - to je vjerojatno brže od većine Ferrarija, teško je to i zamisliti. Ne bi bilo dobro naći se usred uragana takve snage", rekao je Michael Wehner s instituta Lawrence Berkeley National Laboratory u SAD-u, a prenosi The Guardian. Znanstvenici su u istraživanju predložili proširenje Saffir-Simpsonove ljestvice uragana, koju su ranih 1970-ih razvili inženjer Herbert Saffir i meteorlog Robert Simpson.
Dosadašnje kategorije
Prema spomenutoj ljestvici, svaki uragan s trajnom maksimalnom brzinom vjetra od 119 km/h ili više spada pod kategoriju 1. Kako raste brzina vjetra i opasnost po imovinu i živote, podiže se razina kategorije. Uragani s trajnim vjetrovima od 252 km/h pa na više spadaju u najvišu kategoriju 5.
Oluje te kategorije su zadnjih godina uzrokovale ogromne štete; poput uragana Katrina koji je poharao New Orleans 2005. i razornog uragana Maria na Portoriku 2017. No, znanstvenici navode da zbog klimatskih promjena dolazi do još ekstremnijih oluja koje bi trebale imati svoju vlastitu kategoriju.
Za primjer navode tajfun Haiyan, koji je ubio više od 6000 ljudi na Filipinima 2013., i uragan Patricia, koji je dostigao najveću brzinu od 346 km/h kada se formirao u blizini Meksika 2015.
"Oluje su već postale intenzivnije i to će se nastaviti"
"Za sada ih još nije bilo u Atlantskom oceanu ili Meksičkom zaljevu. Ali to je puka sreća jer tamo postoje uvjeti za formiranje uragana kategorije 6. Nadam se da se to neće dogoditi, ali ništa nije sigurno. Oluje su već postale intenzivnije i to će se nastaviti", kazao je Wehner.
Mada zbog klimatskih promjena ne raste ukupan broj uragana, značajno je porastao njihov intenzitet. Pregrijani oceani i toplija atmosfera puna vlage daju olujama dodatnu energiju. "Naš glavni cilj je podići svijest o tome da klimatske promjene utječu na najjače oluje", navodi Wehner.
Istraživanje naziva The growing inadequacy of an open-ended Saffir–Simpson hurricane wind scale in a warming world objavljeno je u časopisu u Proceedings of the National Academy of Sciences.
