Biolozi kažu da slučajno otkriće morskog života na stijeni ispod antarktičkog leda dovodi u pitanje naše razumijevanje kako organizmi mogu živjeti u okruženjima daleko od sunčeve svjetlosti, piše New Scientist.
Tim znanstvenika je probušio 900 metara debelu ledenu ploču Filchner-Ronne i spustio kameru u rupu u potrazi za blatom na morskom dnu. Na njihovo iznenađenje, kamera je otkrila stijenu koju su okruživale životinje.
Ispod ledenog pokrivača
Čini se da video snimke prikazuju 16 spužvi, kao i 22 neidentificirane životinje među kojima bi mogli biti i člankonošci. To je prvi put da je takav oblik života pronađen ispod antarktičkog ledenog pokrivača.
"Postoje razni razlozi zbog kojih ta stvorenja ne bi trebala biti tamo", kaže Huw Griffiths iz British Antarctic Survey, koji je analizirao snimke. Smatra da životinje, koje se vjerojatno hrane filtriranjem, preživljavaju na hranjivim tvarima u vodi od -2 °C. Zagonetka je u tome što su izuzetno daleko od očitih izvora hranjivih sastojaka, s obzirom na to da se gromada nalazi 260 kilometara od otvorene vode na ledenoj ploči Filchner-Ronne, gdje fotosintetski organizmi mogu preživjeti.
Štoviše, hrana za spužve vjerojatno putuje s još veće udaljenosti, kaže Griffiths. S obzirom na ono što znamo o oceanskim strujama na tom području, čini se da je najbliži izvor sunčeve svjetlosti udaljen 600 km.
Još nije jasno jesu li životinje pronađene na stijeni nove za znanost, koliko su dugovječne - neke antarktičke staklene spužve stare su desetke tisuća godina - ili koliko često se hrane: jednom godišnje, jednom u desetljeću ili čak stoljeću. No, postoje znakovi da život na ovoj stijeni nije jednokratan: snimljena je i jedna spužva na drugoj obližnjoj stijeni.
'Sve je složenije nego što smo mislili'
Značaj ovog otkrića je u tome što sugerira da je život u najtežim okruženjima Antarktike prilagodljiviji i bioraznolikiji nego što se mislilo.
"Otkrili smo da ovo nije neko groblje na kojem se drži tek nekoliko stvari, nego je sve složenije nego što smo mislili", kaže Griffiths. Kako se ledeni pokrovi tope u svijetu koji se zagrijava, vrste poput onih pronađenih na stijeni mogle bi se pokazati nesposobnima za prilagodbu brzim promjenama.
Saznati više o tome kako su se organizmi prilagodili svom ledenom domu daleko od hrane, također nam može dati odgovore na pitanja o tome kako se život razvijao tijekom ledenih doba tijekom više stotina milijuna godina.
Griffiths sada želi pažljivije proučiti ove životinje. Ali neće biti lako na tako udaljenom, surovom mjestu: sićušna vozila na daljinsko upravljanje (ROV) spuštena u bušotinu u ledu jedna su od mogućnosti koja može donijeti odgovore.
Tim znanstvenika je probušio 900 metara debelu ledenu ploču Filchner-Ronne i spustio kameru u rupu u potrazi za blatom na morskom dnu. Na njihovo iznenađenje, kamera je otkrila stijenu koju su okruživale životinje.
Ispod ledenog pokrivača
Čini se da video snimke prikazuju 16 spužvi, kao i 22 neidentificirane životinje među kojima bi mogli biti i člankonošci. To je prvi put da je takav oblik života pronađen ispod antarktičkog ledenog pokrivača.
"Postoje razni razlozi zbog kojih ta stvorenja ne bi trebala biti tamo", kaže Huw Griffiths iz British Antarctic Survey, koji je analizirao snimke. Smatra da životinje, koje se vjerojatno hrane filtriranjem, preživljavaju na hranjivim tvarima u vodi od -2 °C. Zagonetka je u tome što su izuzetno daleko od očitih izvora hranjivih sastojaka, s obzirom na to da se gromada nalazi 260 kilometara od otvorene vode na ledenoj ploči Filchner-Ronne, gdje fotosintetski organizmi mogu preživjeti.
Štoviše, hrana za spužve vjerojatno putuje s još veće udaljenosti, kaže Griffiths. S obzirom na ono što znamo o oceanskim strujama na tom području, čini se da je najbliži izvor sunčeve svjetlosti udaljen 600 km.
Još nije jasno jesu li životinje pronađene na stijeni nove za znanost, koliko su dugovječne - neke antarktičke staklene spužve stare su desetke tisuća godina - ili koliko često se hrane: jednom godišnje, jednom u desetljeću ili čak stoljeću. No, postoje znakovi da život na ovoj stijeni nije jednokratan: snimljena je i jedna spužva na drugoj obližnjoj stijeni.
'Sve je složenije nego što smo mislili'
Značaj ovog otkrića je u tome što sugerira da je život u najtežim okruženjima Antarktike prilagodljiviji i bioraznolikiji nego što se mislilo.
"Otkrili smo da ovo nije neko groblje na kojem se drži tek nekoliko stvari, nego je sve složenije nego što smo mislili", kaže Griffiths. Kako se ledeni pokrovi tope u svijetu koji se zagrijava, vrste poput onih pronađenih na stijeni mogle bi se pokazati nesposobnima za prilagodbu brzim promjenama.
Saznati više o tome kako su se organizmi prilagodili svom ledenom domu daleko od hrane, također nam može dati odgovore na pitanja o tome kako se život razvijao tijekom ledenih doba tijekom više stotina milijuna godina.
Griffiths sada želi pažljivije proučiti ove životinje. Ali neće biti lako na tako udaljenom, surovom mjestu: sićušna vozila na daljinsko upravljanje (ROV) spuštena u bušotinu u ledu jedna su od mogućnosti koja može donijeti odgovore.
