Američki znanstvenici upozoravaju da će globalno zagrijavanje rezultirati još jednom lošom posljedicom za naš planet i njegove stanovnike - kukcima povećanog apetita koji će uništavati sve više usjeva.
Procijenili su da će sa svakim porastom temperature za samo jedan Celzijev stupanj štetočine diljem planeta jesti 10 do 25 posto više usjeva žitarica, riže i kukuruza, važnih za prehranu milijarda stanovnika Zemlje. Drugim riječima, globalno povećanje temperature za dva Celzijeva stupnja na površini Zemlje značilo bi ukupan gubitak od 213 milijuna tona ključnih žitarica u odnosu na današnjih 166 milijuna.
Povećanje temperature povećava i metabolizam insekata, kao i njihov apetit te stimulira njihovo razmnožavanje, pojašnjava jedan od suautora studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, Scott Merrill.
S obzirom na to da spomenute tri vrste usjeva omogućuju 42 posto kalorija koje ljudi konzumiraju, svaki dodatni gubitak mogao bi rezultirati globalnom nesigurnošću kada je posrijedi hrana, osobito u siromašnijim dijelovima svijeta.
Veća šteta u hladnijim područjima
Da bi ustanovili u kolikoj je mjeri situacija opasna, znanstvenici su stvorili simulacijski model da bi otkrili kakve promjene potiče porast temperature u metabolizmu 38 vrsta kukaca na različitim geografskim širinama.
Rezultati su varirali, ovisno o području, a pokazalo se da bi u hladnijim dijelovima planeta insekti počinili više štete, dok bi ona u tropskim područjima bila manja.
Po podacima UN-a, globalno svaki devet stanovnik Zemlje gladuje, a svjetska populacija bi do 2050. trebala dosegnuti 9,8 milijarda stanovnika.
Najezda gladnih insekata
Koristeći podatke o klimatskim promjenama i statističkim podacima o metabolizmu insekata znanstvenici su ustanovili da bi Europa, najproduktivnije područje u svijetu po uzgoju žitarica, do 2050. zbog povećanja apetita insekata i njihova broja izgubilo oko 16 milijuna tona usjeva. Najveći proizvođač kukuruza u svijetu, Sjedinjene Države, izgubio bi oko 40 posto prinosa, odnosno oko 20 milijuna tona svake godine, a po predviđanjima bi u Kini, u kojoj se proizvede trećina ukupne količine riže u svijetu, insekti godišnje uništili oko 27 milijuna tona, stoji u izvješću.
"Trebali bismo početi razmišljati o tomu kako spriječiti najezdu sve gladnijih insekata. Trenutačno nismo u poziciji razmišljati o tomu hoćemo li ili ne dopustiti daljnji porast temperatura na globalnoj razini, već moramo znati u kolikoj smo mjeri voljni tolerirati globalno zatopljenje", smatra Curtis Deutsch sa Sveučilišta Washington.
Godine 2015. potpisan je Pariški sporazum čiji je glavni cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu. Čak i da u tomu uspijemo apetit insekata u budućnosti bit će teško smanjiti, smatraju američki znanstvenici.
"Populacija štetočina će pobijediti"
"Bez obzira na sve scenarije klimatskih promjena, populacija štetočina će pobijediti i prouzročiti povećanje stvarne cijene hrane, a to će se najteže odraziti na najsiromašnijima", smatra suautorica studije Rosamond Naylor s američkog sveučilišta Stanford.
Dodaje da bi, ako se unaprijed ne pronađe rješenje problema svi mogli osjetiti teške posljedice.
Procijenili su da će sa svakim porastom temperature za samo jedan Celzijev stupanj štetočine diljem planeta jesti 10 do 25 posto više usjeva žitarica, riže i kukuruza, važnih za prehranu milijarda stanovnika Zemlje. Drugim riječima, globalno povećanje temperature za dva Celzijeva stupnja na površini Zemlje značilo bi ukupan gubitak od 213 milijuna tona ključnih žitarica u odnosu na današnjih 166 milijuna.
Povećanje temperature povećava i metabolizam insekata, kao i njihov apetit te stimulira njihovo razmnožavanje, pojašnjava jedan od suautora studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, Scott Merrill.
S obzirom na to da spomenute tri vrste usjeva omogućuju 42 posto kalorija koje ljudi konzumiraju, svaki dodatni gubitak mogao bi rezultirati globalnom nesigurnošću kada je posrijedi hrana, osobito u siromašnijim dijelovima svijeta.
Veća šteta u hladnijim područjima
Da bi ustanovili u kolikoj je mjeri situacija opasna, znanstvenici su stvorili simulacijski model da bi otkrili kakve promjene potiče porast temperature u metabolizmu 38 vrsta kukaca na različitim geografskim širinama.
Rezultati su varirali, ovisno o području, a pokazalo se da bi u hladnijim dijelovima planeta insekti počinili više štete, dok bi ona u tropskim područjima bila manja.
Po podacima UN-a, globalno svaki devet stanovnik Zemlje gladuje, a svjetska populacija bi do 2050. trebala dosegnuti 9,8 milijarda stanovnika.
Najezda gladnih insekata
Koristeći podatke o klimatskim promjenama i statističkim podacima o metabolizmu insekata znanstvenici su ustanovili da bi Europa, najproduktivnije područje u svijetu po uzgoju žitarica, do 2050. zbog povećanja apetita insekata i njihova broja izgubilo oko 16 milijuna tona usjeva. Najveći proizvođač kukuruza u svijetu, Sjedinjene Države, izgubio bi oko 40 posto prinosa, odnosno oko 20 milijuna tona svake godine, a po predviđanjima bi u Kini, u kojoj se proizvede trećina ukupne količine riže u svijetu, insekti godišnje uništili oko 27 milijuna tona, stoji u izvješću.
"Trebali bismo početi razmišljati o tomu kako spriječiti najezdu sve gladnijih insekata. Trenutačno nismo u poziciji razmišljati o tomu hoćemo li ili ne dopustiti daljnji porast temperatura na globalnoj razini, već moramo znati u kolikoj smo mjeri voljni tolerirati globalno zatopljenje", smatra Curtis Deutsch sa Sveučilišta Washington.
Godine 2015. potpisan je Pariški sporazum čiji je glavni cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu. Čak i da u tomu uspijemo apetit insekata u budućnosti bit će teško smanjiti, smatraju američki znanstvenici.
"Populacija štetočina će pobijediti"
"Bez obzira na sve scenarije klimatskih promjena, populacija štetočina će pobijediti i prouzročiti povećanje stvarne cijene hrane, a to će se najteže odraziti na najsiromašnijima", smatra suautorica studije Rosamond Naylor s američkog sveučilišta Stanford.
Dodaje da bi, ako se unaprijed ne pronađe rješenje problema svi mogli osjetiti teške posljedice.
