Znanstvenici su pomoću matičnih stanica stvorili sintetičke ljudske embrije bez da su pritom koristili spermije i jajnu stanicu. Smatraju da bi ovi modeli embrija, koji nalikuju onima u najranijoj fazi ljudskog razvoja, mogli pružiti ključan uvid u biološke i genetske uzroke opetovanih pobačaja.
Međutim, istraživanje je također pokrenula ozbiljna etička i pravna pitanja budući da subjekti (u ovom slučaju embriji) uzgojeni u laboratoriju ne podliježu važećim zakonima u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i većini drugih zemalja.
Problem "crne kutije"
Biologinja Magdalena Żernicka-Goetz sa Sveučilišta Cambridge i Kalifornijskog tehnološkog instituta predstavila je danas tehnologiju iza stvaranja sintetičkih embrija na konferenciji Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica u Bostonu. "Možemo stvoriti modele nalik ljudskom embriju reprogramiranjem embrionalnih matičnih stanica", objasnila je.
Za sada ova vrsta zametka nije planirana za kliničku upotrebu. Bilo bi protuzakonito ugraditi ih u maternicu pacijentice, a ni ne zna se imaju li te strukture potencijal za daljnje sazrijevanja nakon najranijih faza razvoja, piše The Guardian.
Stvoreni su kako bi popunili rupe u razumijevanju razvoja embrija, odnosno pružili bolji uvid u razdoblje takozvane "crne kutije", Naime, stručnjaci smiju razvijati embrije u laboratoriju samo do zakonskog ograničenja od 14 dana. Nakon toga slijedi određen period u koji nemaju direktan uvid, da bi tek kasnije mogli analizirati snimke trudnoće i embrije donirane za istraživanja.
Modelne strukture, svaka uzgojena iz jedne embrionalne matične stanice, dosegle su početak razvojne prekretnice, poznate kao gastrulacija, kada se zametak transformira iz kontinuiranog sloja stanica u strukturu koja formira različite stanične linije. U ovoj fazi embrij još nema srce koje kuca, crijeva ili začetke mozga, ali sadrži primordijalne stanice koje su preteče jajne stanice i spermija.
Mogu li izrasti u prava bića?
Osim pravnih i etičkih problema povezanima s korištenjem embrija tijekom istraživanja, postavlja se i pitanje imaju li te strukture potencijal da izrastu u živo biće. Sintetički embriji uzgojeni iz mišjih stanica gotovo su identični prirodnim embrijima. No, kada su ih znanstvenici usadili u maternice ženki, nisu su se razvili u žive životinje.
U travnju su istraživači u Kini stvorili sintetičke embrije iz majmunskih stanica i usadili ih u maternice odraslih majmuna, od kojih je nekoliko pokazalo početne znakove trudnoće, ali nijedan se nije nastavio razvijati dulje od nekoliko dana. Stručnjaci za sada ne znaju zbog čega dolazi do problema s daljnjim razvojem sintetičkih embrija, odnosno je li problem tehničke ili biološke prirode.
Međutim, istraživanje je također pokrenula ozbiljna etička i pravna pitanja budući da subjekti (u ovom slučaju embriji) uzgojeni u laboratoriju ne podliježu važećim zakonima u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i većini drugih zemalja.
Problem "crne kutije"
Biologinja Magdalena Żernicka-Goetz sa Sveučilišta Cambridge i Kalifornijskog tehnološkog instituta predstavila je danas tehnologiju iza stvaranja sintetičkih embrija na konferenciji Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica u Bostonu. "Možemo stvoriti modele nalik ljudskom embriju reprogramiranjem embrionalnih matičnih stanica", objasnila je.
Za sada ova vrsta zametka nije planirana za kliničku upotrebu. Bilo bi protuzakonito ugraditi ih u maternicu pacijentice, a ni ne zna se imaju li te strukture potencijal za daljnje sazrijevanja nakon najranijih faza razvoja, piše The Guardian.
Stvoreni su kako bi popunili rupe u razumijevanju razvoja embrija, odnosno pružili bolji uvid u razdoblje takozvane "crne kutije", Naime, stručnjaci smiju razvijati embrije u laboratoriju samo do zakonskog ograničenja od 14 dana. Nakon toga slijedi određen period u koji nemaju direktan uvid, da bi tek kasnije mogli analizirati snimke trudnoće i embrije donirane za istraživanja.
Modelne strukture, svaka uzgojena iz jedne embrionalne matične stanice, dosegle su početak razvojne prekretnice, poznate kao gastrulacija, kada se zametak transformira iz kontinuiranog sloja stanica u strukturu koja formira različite stanične linije. U ovoj fazi embrij još nema srce koje kuca, crijeva ili začetke mozga, ali sadrži primordijalne stanice koje su preteče jajne stanice i spermija.
Mogu li izrasti u prava bića?
Osim pravnih i etičkih problema povezanima s korištenjem embrija tijekom istraživanja, postavlja se i pitanje imaju li te strukture potencijal da izrastu u živo biće. Sintetički embriji uzgojeni iz mišjih stanica gotovo su identični prirodnim embrijima. No, kada su ih znanstvenici usadili u maternice ženki, nisu su se razvili u žive životinje.
U travnju su istraživači u Kini stvorili sintetičke embrije iz majmunskih stanica i usadili ih u maternice odraslih majmuna, od kojih je nekoliko pokazalo početne znakove trudnoće, ali nijedan se nije nastavio razvijati dulje od nekoliko dana. Stručnjaci za sada ne znaju zbog čega dolazi do problema s daljnjim razvojem sintetičkih embrija, odnosno je li problem tehničke ili biološke prirode.
