Eksperimentalni lijek koji ojačava moždane stanice daje novu nadu za liječenje gubitka pamćenja i drugih mentalnih problema koji često pogađaju starije osobe, piše Guardian.
Klinička testiranja lijeka trebala bi početi u roku od dvije godine, a ako se lijek pokaže sigurnim, na dnevnoj bazi bi ga uzimale osobe starije od 55 godina.
Laboratorijski testovi bili su uspješni
Testovi u laboratorijima provedeni na životinjama su pokazali da su starije životinje nakon uzimanja lijeka imale bolju memoriju već pola sata nakon uzimanja lijeka.
Nakon dva mjeseca tretmana moždane stanice koje su se smanjile počele su rasti.
Etienne Sibille iz Centra za ovisnost i mentalno zdravlje u Torontu rekla je kako lijek nije namijenjen samo običnom gubitku pamćenja koje se događa u starijoj životnoj dobi, nego i osobama s mentalnim oštećenjima koja pogađaju osobe oboljele od depresije, šizofrenije i Alzheimerove bolesti.
Sibille je poručila kako bi svaka soba starija od 55 ili 60 godina, a koja je u riziku od kognitivnih poteškoća, mogla biti korisnik ovog tretmana, ako se lijek pokaže dobrim na testiranjima kod ljudi.
“Naša otkrića imaju direktne implikacije za ljude kod kojih pri normalnom starenju usporava razumijevanje”, rekla je i pojasnila kako lijek može poboljšati sposobnost učenja, pamćenja, donošenja odluka kao i sposobnost donošenja svakodnevnih odluka u starijoj dobi.
“No vidimo taj nedostatak u raznim poremećajima, od depresije i šizofrenije do Alzheimerove bolesti”, rekla je.
Kako lijek funkcionira?
Na tržištu trenutno nema lijeka koji popravlja ovakav gubitak pamćenja u starijoj dobi, a koji pomaže i osobama sa šizofrenijom ili depresijom. Ipak, istraživači iz Toronta vjeruju kako ovaj lijek može okrenuti proces gubitka pamćenja i to ciljanjem određenih stanica koje su povezane s učenjem i pamćenjem. Potom lijek radi na podmlađivanju tih stanica.
Promjene koje lijek donosi sugeriraju da bi mogao spriječiti gubitak pamćenja do kojeg dolazi na početku Alzheimerove bolesti, a možda i usporiti napredak te bolesti.
Istraživanja na ljudskom pamćenju su pokazala da je ono povezano s GABA neurotransmitorima. Pri normalnom funkcioniranju njihov je zadatak da smanje brzinu kojom neuroni šalju informacije i samim tim smanjuje tzv. Pozadinski šum koji stvaraju neuroni. Kada se šum smanji, važniji signali u mozgu se mogu lakše procesuirati, barem u teoriji, javlja Guardian.
Novi lijek je derivativ benzodiazepina, koji spada u obitelj lijekova u kojoj su Valium i Xanax koji su lijekovi protiv tjeskobe. I dok Valium i Xanax imaju širi učinak u mozgu, novi lijek bi targetirao konkretno GABA receptore u mozgu koji se nalaze na neuronima u ključnim dijelovima mozga, poput hipokampusa koji je značajno uključen u sposobnost spoznaje i učenja.
Testiranja na miševima
Znanstvenici su testirali lijek na miševima u labirintu i otkrili su kako su starije životinje, samo pola sata nakon što su dobile dozu lijeka, ostvarile bolji rezultata koji je bio gotovo jednako dobar kao i kod mladih miševa.
Lijek je osim toga poboljšao i izvedbu kod mladih miševa koji su imali oštećenje pamćenja nastalo uslijed stresa od držanja u zatvorenom prostoru.
“Stariji miš će prirodno ostvariti od 50 do 60 posto na testu. Njegova radna memorija u principu ne funkcionira. Ali unutar 30 minuta od davanja lijeka, njihov učinak se popravio na 80 do 90 posto, što je gotovo kao i učinak kod mladih miševa. Dobili smo brz povrat deficita radne memorije nastalog zbog starenja i to je uzbudljivo”, izjavila je Sibille za Guardian.
U posljednjem testu tim iz Toronta je pokazao kako stanice u mozgu, koje su se kod starijih miševa smanjile, rastu nakon dva mjeseca korištenja lijeka koji su miševi dobivali preko vode koju su pili.
“Uspjeli smo postići da stanice narastu”, rekla je Sibille.
“Te stance se s godinama smanjuju, kao i kod neurodegenerativnih bolesti”, rekla je i dodala kako su stanice narasle na razine slične onima kod mladih životinja.
Lijek ne bi bio koristan studentima
Laboratorijski testovi su pokazali kako lijek nije bio koristan na zdravim i mladim životinjama, što pak sugerira kako lijek ne bi mogao djelovati kao pojačivač memorije te da zdravim ljudima ne bi mogao dati nadljudske moći pamćenja.
“To nije lijek koji bi studenti mogli uzeti ako bi htjeli biti pametniji dok polažu ispite”, pojasnila je Sibille. Znanstvenici su zatražili patent na lijek ove srijede prije govora na sastanku koji je organizirala Američka udruga za napredak znanosti.
Znanstvenici se nadaju kako će lijek uskoro testirati na ljudima, a prvo bi ga testirali na ljudima s depresijom. Kada su ljudi u remisiji od depresije, oni sa slabijim pamćenjem kao i oni s drugim mentalnim poteškoćama imaju veće šanse postati depresivni.
“Ako nekako uspijemo tretirati te deficite, možda bismo mogli ostaviti velik utisak na oboljenje ovih ljudi tijekom njihova života. To bi bila velika promjena u tome kako liječimo ovu bolest”, zaključila je Sibille.
Klinička testiranja lijeka trebala bi početi u roku od dvije godine, a ako se lijek pokaže sigurnim, na dnevnoj bazi bi ga uzimale osobe starije od 55 godina.
Laboratorijski testovi bili su uspješni
Testovi u laboratorijima provedeni na životinjama su pokazali da su starije životinje nakon uzimanja lijeka imale bolju memoriju već pola sata nakon uzimanja lijeka.
Nakon dva mjeseca tretmana moždane stanice koje su se smanjile počele su rasti.
Etienne Sibille iz Centra za ovisnost i mentalno zdravlje u Torontu rekla je kako lijek nije namijenjen samo običnom gubitku pamćenja koje se događa u starijoj životnoj dobi, nego i osobama s mentalnim oštećenjima koja pogađaju osobe oboljele od depresije, šizofrenije i Alzheimerove bolesti.
Sibille je poručila kako bi svaka soba starija od 55 ili 60 godina, a koja je u riziku od kognitivnih poteškoća, mogla biti korisnik ovog tretmana, ako se lijek pokaže dobrim na testiranjima kod ljudi.
“Naša otkrića imaju direktne implikacije za ljude kod kojih pri normalnom starenju usporava razumijevanje”, rekla je i pojasnila kako lijek može poboljšati sposobnost učenja, pamćenja, donošenja odluka kao i sposobnost donošenja svakodnevnih odluka u starijoj dobi.
“No vidimo taj nedostatak u raznim poremećajima, od depresije i šizofrenije do Alzheimerove bolesti”, rekla je.
Kako lijek funkcionira?
Na tržištu trenutno nema lijeka koji popravlja ovakav gubitak pamćenja u starijoj dobi, a koji pomaže i osobama sa šizofrenijom ili depresijom. Ipak, istraživači iz Toronta vjeruju kako ovaj lijek može okrenuti proces gubitka pamćenja i to ciljanjem određenih stanica koje su povezane s učenjem i pamćenjem. Potom lijek radi na podmlađivanju tih stanica.
Promjene koje lijek donosi sugeriraju da bi mogao spriječiti gubitak pamćenja do kojeg dolazi na početku Alzheimerove bolesti, a možda i usporiti napredak te bolesti.
Istraživanja na ljudskom pamćenju su pokazala da je ono povezano s GABA neurotransmitorima. Pri normalnom funkcioniranju njihov je zadatak da smanje brzinu kojom neuroni šalju informacije i samim tim smanjuje tzv. Pozadinski šum koji stvaraju neuroni. Kada se šum smanji, važniji signali u mozgu se mogu lakše procesuirati, barem u teoriji, javlja Guardian.
Novi lijek je derivativ benzodiazepina, koji spada u obitelj lijekova u kojoj su Valium i Xanax koji su lijekovi protiv tjeskobe. I dok Valium i Xanax imaju širi učinak u mozgu, novi lijek bi targetirao konkretno GABA receptore u mozgu koji se nalaze na neuronima u ključnim dijelovima mozga, poput hipokampusa koji je značajno uključen u sposobnost spoznaje i učenja.
Testiranja na miševima
Znanstvenici su testirali lijek na miševima u labirintu i otkrili su kako su starije životinje, samo pola sata nakon što su dobile dozu lijeka, ostvarile bolji rezultata koji je bio gotovo jednako dobar kao i kod mladih miševa.
Lijek je osim toga poboljšao i izvedbu kod mladih miševa koji su imali oštećenje pamćenja nastalo uslijed stresa od držanja u zatvorenom prostoru.
“Stariji miš će prirodno ostvariti od 50 do 60 posto na testu. Njegova radna memorija u principu ne funkcionira. Ali unutar 30 minuta od davanja lijeka, njihov učinak se popravio na 80 do 90 posto, što je gotovo kao i učinak kod mladih miševa. Dobili smo brz povrat deficita radne memorije nastalog zbog starenja i to je uzbudljivo”, izjavila je Sibille za Guardian.
U posljednjem testu tim iz Toronta je pokazao kako stanice u mozgu, koje su se kod starijih miševa smanjile, rastu nakon dva mjeseca korištenja lijeka koji su miševi dobivali preko vode koju su pili.
“Uspjeli smo postići da stanice narastu”, rekla je Sibille.
“Te stance se s godinama smanjuju, kao i kod neurodegenerativnih bolesti”, rekla je i dodala kako su stanice narasle na razine slične onima kod mladih životinja.
Lijek ne bi bio koristan studentima
Laboratorijski testovi su pokazali kako lijek nije bio koristan na zdravim i mladim životinjama, što pak sugerira kako lijek ne bi mogao djelovati kao pojačivač memorije te da zdravim ljudima ne bi mogao dati nadljudske moći pamćenja.
“To nije lijek koji bi studenti mogli uzeti ako bi htjeli biti pametniji dok polažu ispite”, pojasnila je Sibille. Znanstvenici su zatražili patent na lijek ove srijede prije govora na sastanku koji je organizirala Američka udruga za napredak znanosti.
Znanstvenici se nadaju kako će lijek uskoro testirati na ljudima, a prvo bi ga testirali na ljudima s depresijom. Kada su ljudi u remisiji od depresije, oni sa slabijim pamćenjem kao i oni s drugim mentalnim poteškoćama imaju veće šanse postati depresivni.
“Ako nekako uspijemo tretirati te deficite, možda bismo mogli ostaviti velik utisak na oboljenje ovih ljudi tijekom njihova života. To bi bila velika promjena u tome kako liječimo ovu bolest”, zaključila je Sibille.
