Antarktički pingvini žive u dijelu svijeta u kojem se temperature spuštaju i do 40 stupnjeva ispod ništice a vjetrovi pušu brzinom od 40 metara u sekundi. Iako u tim uvjetima stalno uskaču u vodu i izlaze iz nje na njihovom se perju ne stvara sloj leda i taj je fenomen zainteresirao američke znanstvenike.
Tim sa sveučilišta UCLA predvođen Pirouzom Kavehpourom proučio je njihovo perje i utvrdio da je tajna u kombinaciji ulja kojeg luče i nanostruktura.
Zbog iznimne hidrofobnosti njihova perja voda se na površini zadržava u obliku kuglica koje ne otpuštaju toplinu i naprosto se otkotrljaju prije nego što se zalede.
Znanstvenici su otkrili da perje ima minijaturne pore koje zadržavaju zrak i čine površinu hidrofobnom. Uz to pingvini podmazuju perje uljem koje proizvodi žlijezda uz rep.
Uočili su da pingvini iz ‘toplijih krajeva’ poput onih u Čileu i Argentini nemaju tako sitne pore i proizvode drugu vrstu ulja koje nije hidrofobno.
Saznanja bi mogla pomoći u zrakoplovstvu u kojem tvrtke troše milijune na postupke odmrzavanja zrakoplova. “Pomalo je ironično da bi ptica koja ne leti mogla jednog dana pomoći zrakoplovima da lete sigurnije”, kaže Kavehpour.
Tim sa sveučilišta UCLA predvođen Pirouzom Kavehpourom proučio je njihovo perje i utvrdio da je tajna u kombinaciji ulja kojeg luče i nanostruktura.
Zbog iznimne hidrofobnosti njihova perja voda se na površini zadržava u obliku kuglica koje ne otpuštaju toplinu i naprosto se otkotrljaju prije nego što se zalede.
Znanstvenici su otkrili da perje ima minijaturne pore koje zadržavaju zrak i čine površinu hidrofobnom. Uz to pingvini podmazuju perje uljem koje proizvodi žlijezda uz rep.
Uočili su da pingvini iz ‘toplijih krajeva’ poput onih u Čileu i Argentini nemaju tako sitne pore i proizvode drugu vrstu ulja koje nije hidrofobno.
Saznanja bi mogla pomoći u zrakoplovstvu u kojem tvrtke troše milijune na postupke odmrzavanja zrakoplova. “Pomalo je ironično da bi ptica koja ne leti mogla jednog dana pomoći zrakoplovima da lete sigurnije”, kaže Kavehpour.
