Znanstvenici su ustanovili kako golubovi rabe različite predjele mozga da bi mogli percipirati prostor i vrijeme te obraditi informaciju na sličan način na koji bi to i čovjek napravio, a rezultati ove studije objavljeni su u stručnom časopisu Current Biology.
Do takvih informacija, inače, ljudski mozak dolazi zahvaljujući korteksu, a golubovima, međutim, baš kao i ostalim pticama – on nije razvijen. U studiji je međutim ustnavoljeno kako te ptice jako dobro obavljaju sve zadatke koje su povezani s funkcijom korteksa i golubovi su zaista pokazali kako su sposobni za izvođenje onih kognitivnih radnji koje su svojstvene za složeniji mozak sisavaca.
Golubovi su bili obučeni da odabiru vizualne simbole na zaslonu računala u obliku linija različitih dužina (iznosile su 6 i 24 cm) i linija sličnih dužina s različitim vremenom prikazivanja (od 2 i 8 sekundi). Za one linije koje bi pravilno ocijenili kao "kratke"! i "duge", s dužim ili kraćim vremenom trajanja, golubovi bi dobivali hranu kao nagradu. Jedna prethodna istraživanja su pokazala kako su golubovi sposobni prepoznavati ljudska lica, rješavati statističke probleme, ali također i razlikovati riječi koje postoje na engleskom od onih riječi koje baš ništa ne znače.
Autor studije, profesor psihologije Edward Wasserman kaže kako njihov živčani sustav ima daleko veće sposobnosti od, kako smo navikli, običnog ptičjeg mozga. Zaključuje, kako se čini da je kognitivna sposobnost ptica mnogo bliža ljudskoj.
Do takvih informacija, inače, ljudski mozak dolazi zahvaljujući korteksu, a golubovima, međutim, baš kao i ostalim pticama – on nije razvijen. U studiji je međutim ustnavoljeno kako te ptice jako dobro obavljaju sve zadatke koje su povezani s funkcijom korteksa i golubovi su zaista pokazali kako su sposobni za izvođenje onih kognitivnih radnji koje su svojstvene za složeniji mozak sisavaca.
Golubovi su bili obučeni da odabiru vizualne simbole na zaslonu računala u obliku linija različitih dužina (iznosile su 6 i 24 cm) i linija sličnih dužina s različitim vremenom prikazivanja (od 2 i 8 sekundi). Za one linije koje bi pravilno ocijenili kao "kratke"! i "duge", s dužim ili kraćim vremenom trajanja, golubovi bi dobivali hranu kao nagradu. Jedna prethodna istraživanja su pokazala kako su golubovi sposobni prepoznavati ljudska lica, rješavati statističke probleme, ali također i razlikovati riječi koje postoje na engleskom od onih riječi koje baš ništa ne znače.
Autor studije, profesor psihologije Edward Wasserman kaže kako njihov živčani sustav ima daleko veće sposobnosti od, kako smo navikli, običnog ptičjeg mozga. Zaključuje, kako se čini da je kognitivna sposobnost ptica mnogo bliža ljudskoj.
