Nema dokaza da 5G tehnologija šteti zdravlju, potvrđuje to i nova znanstvena studija koja je detaljno analizirala utjecaj elektromagnetskih valova koje koriste 5G mreže, s ciljem da se "konačno završi ta rasprava", navode autori.
Tijekom pandemije korone, 5G je bio meta teorija zavjere koje su ga, bez ikakvih dokaza, povezivale s covidom. No istraživači sa Sveučilišta Constructor sada su izložili dvije vrste ljudskih stanica kože – fibroblaste i keratinocite – elektromagnetskim valovima iznad preporučenih sigurnosnih granica, u trajanju od dva i 48 sati.
Rezultati pokazuju da dopuštene razine izloženosti 5G valovima ne oštećuju ljudsku kožu niti izazivaju promjene na razini gena ili epigenetskih obrazaca. Studija je objavljena u časopisu PNAS Nexus.
"Ovi rezultati doprinose razjašnjavanju nesigurnosti na temeljenim dokazima", poručuju autori.
Što su testirali i zašto?
Mobilni telefoni i slični uređaji prenose podatke bežično, putem elektromagnetskih valova u određenim frekvencijskim pojasevima.
Zbog sve većeg prometa, ti pojasevi postaju zagušeni, pa je uvedena 5G tehnologija, koja koristi širi spektar, uključujući frekvencije između 24.3 i 43.3 GHz.
Dok valovi do 3 GHz prodiru u kožu do dubine od 10 mm, oni iznad 10 GHz, što uključuje 5G, prodiru tek 1 mm u površinu kože.
Unatoč tome, mnoge su zabrinjavale moguće "nevidljive posljedice" 5G tehnologije, pogotovo kako se počinju koristiti više frekvencije.
Problem je, navode istraživači, što su dosadašnja istraživanja koja su izazivala zabrinutost imala ozbiljne metodološke nedostatke, poput izostanka kontrole temperature, nedostatka "slijepog testiranja" i netransparentne statistike.
Što je ova studija pokazala?
U novom istraživanju korišteno je slijepo testiranje i kontrola temperature, što znači da su svi mogući izvori pogreške eliminirani.
Stanice kože izložene su 5G frekvencijama od 27 i 40.5 GHz, pri različitim razinama intenziteta, uključujući razine znatno više od preporučenih granica.
Rezultati su jasni: nije bilo nikakvih značajnih promjena u genskoj ekspresiji niti u epigenetskim obrascima (metilaciji DNK).
Drugim riječima, ni pod najnepovoljnijim uvjetima izloženosti kožne stanice ne pokazuju znakove oštećenja.
Što s grijanjem tkiva?
Autori napominju da vrlo jaki radiofrekvencijski valovi, kakvi se koriste u bežičnim mrežama, mogu zagrijavati tkiva. No taj učinak javlja se tek kad su razine izloženosti daleko iznad sigurnosnih standarda.
U ovoj studiji kontrola temperature uklonila je i taj utjecaj, što dodatno dovodi u pitanje postojanje bilo kakvog biološkog učinka koji nije povezan s toplinom.
Ova studija pridružuje se sve većem broju znanstvenih dokaza koji potvrđuju da 5G tehnologija ne predstavlja zdravstveni rizik za ljude. Ako nas nešto treba zabrinjavati, to nije signal nego sve veće vrijeme provedeno pred ekranima.
Tijekom pandemije korone, 5G je bio meta teorija zavjere koje su ga, bez ikakvih dokaza, povezivale s covidom. No istraživači sa Sveučilišta Constructor sada su izložili dvije vrste ljudskih stanica kože – fibroblaste i keratinocite – elektromagnetskim valovima iznad preporučenih sigurnosnih granica, u trajanju od dva i 48 sati.
Rezultati pokazuju da dopuštene razine izloženosti 5G valovima ne oštećuju ljudsku kožu niti izazivaju promjene na razini gena ili epigenetskih obrazaca. Studija je objavljena u časopisu PNAS Nexus.
"Ovi rezultati doprinose razjašnjavanju nesigurnosti na temeljenim dokazima", poručuju autori.
Što su testirali i zašto?
Mobilni telefoni i slični uređaji prenose podatke bežično, putem elektromagnetskih valova u određenim frekvencijskim pojasevima.
Zbog sve većeg prometa, ti pojasevi postaju zagušeni, pa je uvedena 5G tehnologija, koja koristi širi spektar, uključujući frekvencije između 24.3 i 43.3 GHz.
Dok valovi do 3 GHz prodiru u kožu do dubine od 10 mm, oni iznad 10 GHz, što uključuje 5G, prodiru tek 1 mm u površinu kože.
Unatoč tome, mnoge su zabrinjavale moguće "nevidljive posljedice" 5G tehnologije, pogotovo kako se počinju koristiti više frekvencije.
Problem je, navode istraživači, što su dosadašnja istraživanja koja su izazivala zabrinutost imala ozbiljne metodološke nedostatke, poput izostanka kontrole temperature, nedostatka "slijepog testiranja" i netransparentne statistike.
Što je ova studija pokazala?
U novom istraživanju korišteno je slijepo testiranje i kontrola temperature, što znači da su svi mogući izvori pogreške eliminirani.
Stanice kože izložene su 5G frekvencijama od 27 i 40.5 GHz, pri različitim razinama intenziteta, uključujući razine znatno više od preporučenih granica.
Rezultati su jasni: nije bilo nikakvih značajnih promjena u genskoj ekspresiji niti u epigenetskim obrascima (metilaciji DNK).
Drugim riječima, ni pod najnepovoljnijim uvjetima izloženosti kožne stanice ne pokazuju znakove oštećenja.
Što s grijanjem tkiva?
Autori napominju da vrlo jaki radiofrekvencijski valovi, kakvi se koriste u bežičnim mrežama, mogu zagrijavati tkiva. No taj učinak javlja se tek kad su razine izloženosti daleko iznad sigurnosnih standarda.
U ovoj studiji kontrola temperature uklonila je i taj utjecaj, što dodatno dovodi u pitanje postojanje bilo kakvog biološkog učinka koji nije povezan s toplinom.
Ova studija pridružuje se sve većem broju znanstvenih dokaza koji potvrđuju da 5G tehnologija ne predstavlja zdravstveni rizik za ljude. Ako nas nešto treba zabrinjavati, to nije signal nego sve veće vrijeme provedeno pred ekranima.
