Oko 1.680 četvornih kilometara kišnih šuma u Južnoj Americi netalo je zbog kopanja zlata od 2001. do 2013., pokazuje studija koju prenosi BBC.
Globalna potražnja za zlatom izlaže opasnostima neke od najzabačenijih i najočuvanijih tropskih šuma na svijetu, upozoravaju stručnjaci.
Oko 1.680 četvornih kilometara kišnih šuma u Južnoj Americi netalo je zbog kopanja zlata od 2001. do 2013., pokazuje studija koju prenosi BBC.
Znanstvenici sa sveučilišta u Portoriku kažu da je iskapanje tog skupocjenog metala glavna prijetnja drevnim prašumana u zemljama kao što su Peru i Surinam.
Potrošači se protiv toga mogu boriti kupujući samo zlato iz tzv. pravedne trgovine, kažu zaštitari okoliša.
''Ustrajavajući na takvom zlatu kada kupuju nakit i ostale proizvode potrošači imaju stvarnu moć da se ova nepoštena i za okoliš štetna praksa zaustavi'', rekla je dr. Susanne Schmitt iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters, bavila se tropskim šumama diljem Južne Amerike, u Kolumbiji, Venezueli, Gvajani, Surinamu, Francuskoj Gvajani, Brazilu, Ekvadoru, Peruu i u Boliviji.
Satelitske snimke pokazale su da se krčenje šuma pojačalo nakon izbijanja globalne financijske krize 2007. Najpogođenije su šume u Gvajani, jugozapadni Amazon u Peruu, šuma Tapajos-Xingu u Brazilu i Magdalena Valley-Uraba u Kolombiji.
Globalna proizvodnja zlata povećala se s oko 2.445 tona 2000. na oko 2.770 tona 2013., dok su cijene skočile, pa je postalo profitabilno kopati u tlu ispod tropskih šuma.
Uklanjanje vegetacije te izgradnja cesta i željeznice mogu imati dugoročan učinak, kažu stručnjaci i upozoravaju da iskapanje zlata može dovesti i do onečišćenja živom koja ulazi u rijeke i atmosferu, prenosi Hina.
Globalna potražnja za zlatom izlaže opasnostima neke od najzabačenijih i najočuvanijih tropskih šuma na svijetu, upozoravaju stručnjaci.
Oko 1.680 četvornih kilometara kišnih šuma u Južnoj Americi netalo je zbog kopanja zlata od 2001. do 2013., pokazuje studija koju prenosi BBC.
Znanstvenici sa sveučilišta u Portoriku kažu da je iskapanje tog skupocjenog metala glavna prijetnja drevnim prašumana u zemljama kao što su Peru i Surinam.
Potrošači se protiv toga mogu boriti kupujući samo zlato iz tzv. pravedne trgovine, kažu zaštitari okoliša.
''Ustrajavajući na takvom zlatu kada kupuju nakit i ostale proizvode potrošači imaju stvarnu moć da se ova nepoštena i za okoliš štetna praksa zaustavi'', rekla je dr. Susanne Schmitt iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters, bavila se tropskim šumama diljem Južne Amerike, u Kolumbiji, Venezueli, Gvajani, Surinamu, Francuskoj Gvajani, Brazilu, Ekvadoru, Peruu i u Boliviji.
Satelitske snimke pokazale su da se krčenje šuma pojačalo nakon izbijanja globalne financijske krize 2007. Najpogođenije su šume u Gvajani, jugozapadni Amazon u Peruu, šuma Tapajos-Xingu u Brazilu i Magdalena Valley-Uraba u Kolombiji.
Globalna proizvodnja zlata povećala se s oko 2.445 tona 2000. na oko 2.770 tona 2013., dok su cijene skočile, pa je postalo profitabilno kopati u tlu ispod tropskih šuma.
Uklanjanje vegetacije te izgradnja cesta i željeznice mogu imati dugoročan učinak, kažu stručnjaci i upozoravaju da iskapanje zlata može dovesti i do onečišćenja živom koja ulazi u rijeke i atmosferu, prenosi Hina.
