Bosna i Hercegovina jedina je država Zapadnog Balkana kojoj Europska komisija još nije odobrila program reformi nužan za pristup fondu od šest milijardi eura kroz Plan rasta za tu regiju, no u BiH se i dalje nadaju kako će u Bruxellesu ipak promijeniti mišljenje pravdajući blokade u zemlji ruskim utjecajem.
Uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u BiH ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je kako očekuju da će od nje dobiti dodatno obrazloženje zbog čega je Komisija jučer zeleno svjetlo dala za programe reformi Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, no ne i BiH.
Vlade tih pet država dostavile su Europskoj komisiji dokumente kojima su se obvezale na provedbu socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u Europskoj uniji u okviru Plana rasta od 2024. do 2027. godine.
Vlasti RS-a uporno odbijaju zahtjev da parlament tog entiteta konačno imenuje preostale suce Ustavnog suda BiH
BiH je također bila pozvana dostaviti takav plan, no zbog njezina kompliciranog ustroja i nefunkcionalne vladajuće koalicije u toj su se zemlji uspjeli usuglasiti o 111 od 113 traženih reformi.
Vlasti Republike Srpske uporno odbijaju zahtjev iz Bruxellesa da parlament tog entiteta konačno imenuje dva preostala suca Ustavnog suda BiH, kao i da pristanu na ukidanje entitetskog veta pri donošenju odluka na Vijeću za državnu pomoć, samostalnog tijela koje ima ovlasti odobravati raspodjelu novčanih sredstava i kontrolirati njihov utrošak.
Odbijanje iz RS-a poslužilo je kao povod da četiri županije u Federaciji BiH, u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u oporbi na državnoj razini, uskrate svoju suglasnost za program reformi, pa je cijela BiH sada "u slijepoj ulici" u odnosu na pristup fondu iz kojega bi za poticaj reformama mogla dobiti najmanje milijardu eura.
"Postojeće blokade su djelomice rezultat ruskog utjecaja preko Milorada Dodika"
Konaković sada na to kaže kako su se nadali da će Europska komisija ipak pristati na nepotpuni program reformi.
"Mislim da su morali, trebali i da hoće uvažiti velike napore koje smo uložili usuglasivši 111 mjera, što je za bosanskohercegovačke uvjete veliki iskorak", kazao je Konaković novinarima u Sarajevu, sugerirajući istodobno kako su postojeće blokade barem djelomice i rezultat ruskog utjecaja koji se ostvaruje preko političara iz RS-a, odnosno preko Milorada Dodika.
Dodaje kako sada od Bruxellesa očekuju ili da uvaži specifičnosti BiH ili da im kaže kako se izboriti s tim ruskim utjecajem koji blokira europski put.
"Time Moskva vodi u odnosu na EU, a BiH plaća cijenu", tvrdi Konaković.
Uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u BiH ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je kako očekuju da će od nje dobiti dodatno obrazloženje zbog čega je Komisija jučer zeleno svjetlo dala za programe reformi Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, no ne i BiH.
Vlade tih pet država dostavile su Europskoj komisiji dokumente kojima su se obvezale na provedbu socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u Europskoj uniji u okviru Plana rasta od 2024. do 2027. godine.
Vlasti RS-a uporno odbijaju zahtjev da parlament tog entiteta konačno imenuje preostale suce Ustavnog suda BiH
BiH je također bila pozvana dostaviti takav plan, no zbog njezina kompliciranog ustroja i nefunkcionalne vladajuće koalicije u toj su se zemlji uspjeli usuglasiti o 111 od 113 traženih reformi.
Vlasti Republike Srpske uporno odbijaju zahtjev iz Bruxellesa da parlament tog entiteta konačno imenuje dva preostala suca Ustavnog suda BiH, kao i da pristanu na ukidanje entitetskog veta pri donošenju odluka na Vijeću za državnu pomoć, samostalnog tijela koje ima ovlasti odobravati raspodjelu novčanih sredstava i kontrolirati njihov utrošak.
Odbijanje iz RS-a poslužilo je kao povod da četiri županije u Federaciji BiH, u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u oporbi na državnoj razini, uskrate svoju suglasnost za program reformi, pa je cijela BiH sada "u slijepoj ulici" u odnosu na pristup fondu iz kojega bi za poticaj reformama mogla dobiti najmanje milijardu eura.
"Postojeće blokade su djelomice rezultat ruskog utjecaja preko Milorada Dodika"
Konaković sada na to kaže kako su se nadali da će Europska komisija ipak pristati na nepotpuni program reformi.
"Mislim da su morali, trebali i da hoće uvažiti velike napore koje smo uložili usuglasivši 111 mjera, što je za bosanskohercegovačke uvjete veliki iskorak", kazao je Konaković novinarima u Sarajevu, sugerirajući istodobno kako su postojeće blokade barem djelomice i rezultat ruskog utjecaja koji se ostvaruje preko političara iz RS-a, odnosno preko Milorada Dodika.
Dodaje kako sada od Bruxellesa očekuju ili da uvaži specifičnosti BiH ili da im kaže kako se izboriti s tim ruskim utjecajem koji blokira europski put.
"Time Moskva vodi u odnosu na EU, a BiH plaća cijenu", tvrdi Konaković.
