Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača razgovarao je danas s direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenom Lončar i predsjednikom Udruge poslodavaca u FBiH Adnanom Smailbegovićem. Tema sastanka, kako su naveli u priopćenju iz Vlade FBiH, organiziranog na inicijativu Udruge poslodavaca u FBiH, bila je liberalizacija uvoza deficitarne radne snage, a poslodavci su predstavili probleme s kojima se susreću, kao i moguća rješenja, priopćili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, piše Večernji list BiH.
Izrabljivanje radnika
Naime, uslijed nedostatka radnika, uzrokovanog prije svega emigracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalificiranih ljudi iz BiH nadomjestili radnom snagom iz dugih država. Tijekom sastanka predstavnici Udruge poslodavaca prezentirali su probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje.
Razgovarano je i o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnoj razini. Još prije nekoliko mjeseci najavljivano je kako bi BiH uskoro mogla doći u situaciju da mora uvoziti radnike iz Turske, Bangladeša, Indije, Nepala i drugih zemalja. Da poslodavci ne mogu naći radnika, zvuči pomalo nevjerojatno s obzirom na to da je na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH krajem studenoga bilo je 378.079 osoba. Međutim, činjenica je da je u BiH sve manje onih koji žele dopustiti da ih se izrabljuje za mizerne plaće i bez ikakovih radničkih prava.
Ranije su poslodavci radnike ucjenjivali onom: "Ako ti nećeš raditi, ima tko hoće", no to vrijeme polako prolazi. Radnici danas imaju alternativu - otići. "Radim u Hrvatskoj, imam dva obroka, stan i 6 eura satnicu. Redovito mi se uplaćuju doprinosi i zadovoljan sam. Bh. poslodavcima poručujem: Dajte satnicu koju zaslužujemo, vraćam se prvi", kaže radnik iz BiH koji se nalazi na radu u susjednoj Hrvatskoj. On bi se vratio, no, većina onih koji su otišli previše su ogorčeni na stanje na tržištu rada u BiH i kažu da se ni pod kakvim uvjetima ni pod bilo koju cijenu ne bi vratili. Da je tretman radnika u BiH loš, slažu se i pojedini poslodavci.
- Naše radnike drže na minimalnoj plaći, doslovno ih tjeraju u Njemačku gdje će imati i do 10 puta veću bruto plaću, a onda se žale kako nema radnika i kako ih treba uvoziti. Pa nema ih kad su otjerali one koje su imali! Kod nas se vlast zadovoljava s 800 maraka koliko država dobije po jednoj osobi koja se odrekne bh. državljanstva, umjesto da zagovaraju veće plaće ili da potaknu pokretanje vlastite proizvodnje i ostanak ovdje. Jednostavno, sav ovaj sustav ovako ne može funkcionirati, a ako mi mislimo da će nam stranci biti bolji radnici nego naši, onda se nemamo čemu nadati. Skoro svaki naš radnik je cijenjen u Njemačkoj, međutim, ovdje nije uspio - kazao je ranije za Večernjak hercegovački poduzetnik.
Sličnog mišljenja je i drugi koji kaže da tvrtke loše tretiraju radnike. "Svaki poslodavac koji kaže da radniku ne može dati plaću od minimalno 1000 KM treba zatvoriti tvrtku jer onda očigledno ne zna poslovati. Manja plaće od te je ponižavanje i izrabljivanje ljudi", kategoričan je.
Minimalna plaća
Najniža plaća u FBIH iznosit će 543 KM. U RS-u minimalac je 540 KM. Prema državnoj Agenciji za statistiku BiH, u prosjeku najniže plaće u cijeloj BiH su u listopadu 2021. imali radnici u zaštitnim i istražnim djelatnostima, samo 515 KM. Kuhari i konobari su imali primanja od 527 KM, a zaposleni u proizvodnji odjeće 539 KM. Stoga i ne čudi da ljudi više ne žele raditi za ovakve plaće, no pitanje je hoće li itko drugi.
Izrabljivanje radnika
Naime, uslijed nedostatka radnika, uzrokovanog prije svega emigracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalificiranih ljudi iz BiH nadomjestili radnom snagom iz dugih država. Tijekom sastanka predstavnici Udruge poslodavaca prezentirali su probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje.
Razgovarano je i o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnoj razini. Još prije nekoliko mjeseci najavljivano je kako bi BiH uskoro mogla doći u situaciju da mora uvoziti radnike iz Turske, Bangladeša, Indije, Nepala i drugih zemalja. Da poslodavci ne mogu naći radnika, zvuči pomalo nevjerojatno s obzirom na to da je na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH krajem studenoga bilo je 378.079 osoba. Međutim, činjenica je da je u BiH sve manje onih koji žele dopustiti da ih se izrabljuje za mizerne plaće i bez ikakovih radničkih prava.
Ranije su poslodavci radnike ucjenjivali onom: "Ako ti nećeš raditi, ima tko hoće", no to vrijeme polako prolazi. Radnici danas imaju alternativu - otići. "Radim u Hrvatskoj, imam dva obroka, stan i 6 eura satnicu. Redovito mi se uplaćuju doprinosi i zadovoljan sam. Bh. poslodavcima poručujem: Dajte satnicu koju zaslužujemo, vraćam se prvi", kaže radnik iz BiH koji se nalazi na radu u susjednoj Hrvatskoj. On bi se vratio, no, većina onih koji su otišli previše su ogorčeni na stanje na tržištu rada u BiH i kažu da se ni pod kakvim uvjetima ni pod bilo koju cijenu ne bi vratili. Da je tretman radnika u BiH loš, slažu se i pojedini poslodavci.
- Naše radnike drže na minimalnoj plaći, doslovno ih tjeraju u Njemačku gdje će imati i do 10 puta veću bruto plaću, a onda se žale kako nema radnika i kako ih treba uvoziti. Pa nema ih kad su otjerali one koje su imali! Kod nas se vlast zadovoljava s 800 maraka koliko država dobije po jednoj osobi koja se odrekne bh. državljanstva, umjesto da zagovaraju veće plaće ili da potaknu pokretanje vlastite proizvodnje i ostanak ovdje. Jednostavno, sav ovaj sustav ovako ne može funkcionirati, a ako mi mislimo da će nam stranci biti bolji radnici nego naši, onda se nemamo čemu nadati. Skoro svaki naš radnik je cijenjen u Njemačkoj, međutim, ovdje nije uspio - kazao je ranije za Večernjak hercegovački poduzetnik.
Sličnog mišljenja je i drugi koji kaže da tvrtke loše tretiraju radnike. "Svaki poslodavac koji kaže da radniku ne može dati plaću od minimalno 1000 KM treba zatvoriti tvrtku jer onda očigledno ne zna poslovati. Manja plaće od te je ponižavanje i izrabljivanje ljudi", kategoričan je.
Minimalna plaća
Najniža plaća u FBIH iznosit će 543 KM. U RS-u minimalac je 540 KM. Prema državnoj Agenciji za statistiku BiH, u prosjeku najniže plaće u cijeloj BiH su u listopadu 2021. imali radnici u zaštitnim i istražnim djelatnostima, samo 515 KM. Kuhari i konobari su imali primanja od 527 KM, a zaposleni u proizvodnji odjeće 539 KM. Stoga i ne čudi da ljudi više ne žele raditi za ovakve plaće, no pitanje je hoće li itko drugi.
