Predizborna kampanja za sada ne utječe značajnije na funkcioniranje institucija vlasti na višim razinama. Svojevrsno političko zatišje kojem svjedočimo od početka pandemije koronavirusa još nije prekinula ni činjenica da nam se bliže lokalni izbori, piše Večernji list BiH.
Koronavirus preuzeo primat
Iako se institucije ne mogu pohvaliti posebnom učinkovitošću, ova godina ipak je manje politički turbulentna od većine prethodnih. Neočekivana borba s koronavirusom potisnula je političke prijepore u drugi plan, a i neka od gorućih pitanja nisu više tako dominantna.
Da nije problematiziranja pojedinih izjava i postupaka dužnosnika iz susjednih zemalja te povremenih verbalnih obračuna na domaćoj političkoj sceni, ovo bi se mogla nazvati i jednom od mirnijih političkih godina u Bosni i Hercegovini.
Migrantska kriza jedini je pravi problem kojim se, izvan pitanja vezanih za pandemiju koronavirusa, bave institucije vlasti i političari u BiH. Uz nesposobnost da riješe ili barem ublaže ovaj problem, bh. političari sve više koriste upravo migrantsku krizu za međusobne optužbe i pokušaje prikupljanja predizbornih bodova.
Posebno je to izraženo u Unsko-sanskoj županiji, koja je i najpogođenija migrantskom krizom. Većina drugih tema koje se otvaraju u političkom prostoru BiH zapravo je bespotrebno isforsirana, kao što je posljednji slučaj s “dokumentom” koji je vlast RS-a poslala Aleksandru Vučiću, a vezano za situaciju u BiH.
Nešto ranije imali smo, također, bespotrebnu “aferu” s dodjelom odličja postrojbama HVO-a za doprinos u operaciji Oluja, a sigurno najozbiljnije političko pitanje od početka pandemije koronavirusa jest sporan izbor članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i aktivnosti tog tijela vezano za organizaciju lokalnih izbora ove godine.
Koronavirus je, ipak, preuzeo dominaciju pa se otvorilo pitanje sposobnosti zdravstvenog sustava da odgovori na ovu ugrozu, a još više se raspravljalo o epidemiološkim mjerama, zabranama, a potom i pokušajima da se umanje ekonomske štete ove globalne krize.
Koruptivne aktivnosti vezano za nabavu medicinske opreme dobile su i svoje političke posljedice, dok se na pravne još čeka. U svakom slučaju, pitanja vezana za pandemiju ove godine dominiraju u političkom i medijskom prostoru BiH, dok su sva druga uglavnom potisnuta u drugi plan.
Što se tiče institucija vlasti, one, čini se, ne funkcioniraju ništa bolje, ali ni lošije nego prije pandemije.
Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH uglavnom se bave tehničkim pitanjima i imenovanjima, a mogu se pohvaliti da su u ovim posebnim okolnostima uspjeli izmijeniti Izborni zakon i osigurati održavanje izbora u Mostaru.
Usvojen je i državni proračun za ovu godinu, što je u BiH priličan uspjeh. Za rješavanje svih ostalih problema pandemija im je odličan izgovor, a jedino što ni virus nije mogao promijeniti je kolektivni godišnji odmor u državnoj vlasti tijekom kolovoza.
Stanje u Federaciji
Na federalnoj razini se, takav je barem dojam, više radi pa entitetska Vlada zasjeda u kontinuitetu. Donose se i neke važne odluke iz oblasti socijalne i ekonomske politike, i to uz vrlo malo polemika i prepirki na nacionalnoj i stranačkoj osnovi.
Pitanje je do kada, jer nerealno je očekivati da se i na ovu razinu vlasti ne odrazi predizborna kampanja čije se zahuktavanje tek očekuje. Sada kada su poznate koalicije i kandidati, sigurno će uslijediti oštrija politička retorika, ali da nije izborna godina, zbog pandemije svjedočili bismo jednom od najmirnijih političkih razdoblja u daytonskoj BiH.
Koronavirus preuzeo primat
Iako se institucije ne mogu pohvaliti posebnom učinkovitošću, ova godina ipak je manje politički turbulentna od većine prethodnih. Neočekivana borba s koronavirusom potisnula je političke prijepore u drugi plan, a i neka od gorućih pitanja nisu više tako dominantna.
Da nije problematiziranja pojedinih izjava i postupaka dužnosnika iz susjednih zemalja te povremenih verbalnih obračuna na domaćoj političkoj sceni, ovo bi se mogla nazvati i jednom od mirnijih političkih godina u Bosni i Hercegovini.
Migrantska kriza jedini je pravi problem kojim se, izvan pitanja vezanih za pandemiju koronavirusa, bave institucije vlasti i političari u BiH. Uz nesposobnost da riješe ili barem ublaže ovaj problem, bh. političari sve više koriste upravo migrantsku krizu za međusobne optužbe i pokušaje prikupljanja predizbornih bodova.
Posebno je to izraženo u Unsko-sanskoj županiji, koja je i najpogođenija migrantskom krizom. Većina drugih tema koje se otvaraju u političkom prostoru BiH zapravo je bespotrebno isforsirana, kao što je posljednji slučaj s “dokumentom” koji je vlast RS-a poslala Aleksandru Vučiću, a vezano za situaciju u BiH.
Nešto ranije imali smo, također, bespotrebnu “aferu” s dodjelom odličja postrojbama HVO-a za doprinos u operaciji Oluja, a sigurno najozbiljnije političko pitanje od početka pandemije koronavirusa jest sporan izbor članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i aktivnosti tog tijela vezano za organizaciju lokalnih izbora ove godine.
Koronavirus je, ipak, preuzeo dominaciju pa se otvorilo pitanje sposobnosti zdravstvenog sustava da odgovori na ovu ugrozu, a još više se raspravljalo o epidemiološkim mjerama, zabranama, a potom i pokušajima da se umanje ekonomske štete ove globalne krize.
Koruptivne aktivnosti vezano za nabavu medicinske opreme dobile su i svoje političke posljedice, dok se na pravne još čeka. U svakom slučaju, pitanja vezana za pandemiju ove godine dominiraju u političkom i medijskom prostoru BiH, dok su sva druga uglavnom potisnuta u drugi plan.
Što se tiče institucija vlasti, one, čini se, ne funkcioniraju ništa bolje, ali ni lošije nego prije pandemije.
Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH uglavnom se bave tehničkim pitanjima i imenovanjima, a mogu se pohvaliti da su u ovim posebnim okolnostima uspjeli izmijeniti Izborni zakon i osigurati održavanje izbora u Mostaru.
Usvojen je i državni proračun za ovu godinu, što je u BiH priličan uspjeh. Za rješavanje svih ostalih problema pandemija im je odličan izgovor, a jedino što ni virus nije mogao promijeniti je kolektivni godišnji odmor u državnoj vlasti tijekom kolovoza.
Stanje u Federaciji
Na federalnoj razini se, takav je barem dojam, više radi pa entitetska Vlada zasjeda u kontinuitetu. Donose se i neke važne odluke iz oblasti socijalne i ekonomske politike, i to uz vrlo malo polemika i prepirki na nacionalnoj i stranačkoj osnovi.
Pitanje je do kada, jer nerealno je očekivati da se i na ovu razinu vlasti ne odrazi predizborna kampanja čije se zahuktavanje tek očekuje. Sada kada su poznate koalicije i kandidati, sigurno će uslijediti oštrija politička retorika, ali da nije izborna godina, zbog pandemije svjedočili bismo jednom od najmirnijih političkih razdoblja u daytonskoj BiH.
