Sirijska vlada novači tisuće vojnika da pojača svoje snage u pripremi za napad na pokrajinu Idlib, presudni vojni udarac na pobunjenike koji su ustali protiv režima Bašara al-Asada prije više od sedam godina.
Istodobno s pripremama sirijske vojske, Rusija je tijekom vikenda započela s golemom pomorskom vježbom u Sredozemlju, okupivši 26 ratnih brodova i 36 vojnih zrakoplova nedaleko od područja očekivane ofenzive.
Dok Sirija i njeni ruski i iranski saveznici napad na Idlib vide kao priliku za slamanje ostatka opozicije, zapadni lideri upozoravaju na humanitarne probleme, jer u toj pokrajini, vjeruje se, živi oko tri milijuna civila.
Mnogi su od tih nevoljnika pobjegli tamo iz drugih dijelova Sirije, bježeći od snaga predsjednika al-Asada, a deseci tisuća poslani su tamo autobusima nakon sporazuma o predaji.
Očekivanu vojnu ofenzivu vladinih snaga na oko 30 tisuća pobunjenika posebni izaslanik UN-a u Siriji Staffan de Mistura vidi kao "savršenu oluju koja nam nastaje pred očima", kako prenosi New York Times.
Turska se grozi pomisli o posljedicama napada na Idlib, gdje ima svoje vojnike u misiji razdvajanja sirijskih i pobunjeničkih snaga. Više od 3 milijuna sirijskih izbjeglica već je u Turskoj, i Turcima ne treba više, posebice uzevši u obzir gospodarsku krizu u zemlji i rastući otpor prema već useljenim Sirijcima.
Turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu nedavno je otputovao u Moskvu i zatražio više vremena za turske pregovore s pobunjenicima, uključujući i radikalne islamističke skupine. Napad na Idlib prouzročio bi smrt stotina tisuća ljudi i natjerao 3,5 milijuna ljudi da još jednom napuste svoje domove, naglasio je Cavusoglu.
Od 2011. u Siriji je poginulo više od 350.000 ljudi, a više od 11 milijuna je izbjeglo iz svojih domova.
Najjača pobunjenička frakcija u Siriji je Hayat Tahrir al-Sham (skraćeno H.T.S.), povezana s Al Qaedom. H.T.S. kontrolira većinu Idliba od 2015., provodi vlast i organizira dostavu humanitarne pomoći i trgovinu duž granice s Turskom.
Šanse za odustajanje od ofenzive gotovo su se rasplinule u petak, kada je Turska prekinula pregovore s H.T.S.-om. Ankara je pokušala nagovoriti ovu skupinu da raspusti svoje vojnike i pristane na sirijsko preuzimanje Idliba kako bi se spriječile moguće velike civilne žrtve. No, pokušaj je bio bezuspješan. Vođa H.T.S.-a Abu Muhammad al-Julani odbacio je nekoliko dana prije toga bilo kakave razgovore o mirenju sa sirijskom vladom, a Turska je i petak službeno proglasila ovu skupinu terorističkim pokretom, isto kako je vide SAD i EU.
Turski predsjednik Erdogan, ruski predsjednik Putin i iranski presjednik Rouhani susrest će se u petak na razgovoru o Siriji, možda posljednjem takve vrste prije vojnog napada.
Iako se Turska opire ofanzivi, analitičari predviđaju da će se ona dogoditi s prešutnim pristankom Ankare.
Zanimljivo je da među sirijskim snagama koje se okupljaju za Idlib ima i bivših pobunjenika koji su se bili predali. Sirijska vojska sada ih regrutira u jedinicu nazvanu 'Peta divizija', koja će biti poslana u Idlib zajedno s ruskim policijskim snagama.
U zadnje dvije godine sirijska vojska povratila je kontrolu na velikim dijelovima državnog teritorija. Idlib je posljednje veliko pobunjeničko uporište, ali i nakon njegovog zauzimanja oko četvrtine zemlje i dalje će biti van kontrole vlade. Infrastruktura zemlje je urušena, milijuni stanovnika u izbjeglištvu, a područje istočno od Eufrata kontroliraju Kurdi. Kraj rata u Siriji još uvijek nije na vidiku.
Istodobno s pripremama sirijske vojske, Rusija je tijekom vikenda započela s golemom pomorskom vježbom u Sredozemlju, okupivši 26 ratnih brodova i 36 vojnih zrakoplova nedaleko od područja očekivane ofenzive.
Dok Sirija i njeni ruski i iranski saveznici napad na Idlib vide kao priliku za slamanje ostatka opozicije, zapadni lideri upozoravaju na humanitarne probleme, jer u toj pokrajini, vjeruje se, živi oko tri milijuna civila.
Mnogi su od tih nevoljnika pobjegli tamo iz drugih dijelova Sirije, bježeći od snaga predsjednika al-Asada, a deseci tisuća poslani su tamo autobusima nakon sporazuma o predaji.
Očekivanu vojnu ofenzivu vladinih snaga na oko 30 tisuća pobunjenika posebni izaslanik UN-a u Siriji Staffan de Mistura vidi kao "savršenu oluju koja nam nastaje pred očima", kako prenosi New York Times.
Turska se grozi pomisli o posljedicama napada na Idlib, gdje ima svoje vojnike u misiji razdvajanja sirijskih i pobunjeničkih snaga. Više od 3 milijuna sirijskih izbjeglica već je u Turskoj, i Turcima ne treba više, posebice uzevši u obzir gospodarsku krizu u zemlji i rastući otpor prema već useljenim Sirijcima.
Turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu nedavno je otputovao u Moskvu i zatražio više vremena za turske pregovore s pobunjenicima, uključujući i radikalne islamističke skupine. Napad na Idlib prouzročio bi smrt stotina tisuća ljudi i natjerao 3,5 milijuna ljudi da još jednom napuste svoje domove, naglasio je Cavusoglu.
Od 2011. u Siriji je poginulo više od 350.000 ljudi, a više od 11 milijuna je izbjeglo iz svojih domova.
Najjača pobunjenička frakcija u Siriji je Hayat Tahrir al-Sham (skraćeno H.T.S.), povezana s Al Qaedom. H.T.S. kontrolira većinu Idliba od 2015., provodi vlast i organizira dostavu humanitarne pomoći i trgovinu duž granice s Turskom.
Šanse za odustajanje od ofenzive gotovo su se rasplinule u petak, kada je Turska prekinula pregovore s H.T.S.-om. Ankara je pokušala nagovoriti ovu skupinu da raspusti svoje vojnike i pristane na sirijsko preuzimanje Idliba kako bi se spriječile moguće velike civilne žrtve. No, pokušaj je bio bezuspješan. Vođa H.T.S.-a Abu Muhammad al-Julani odbacio je nekoliko dana prije toga bilo kakave razgovore o mirenju sa sirijskom vladom, a Turska je i petak službeno proglasila ovu skupinu terorističkim pokretom, isto kako je vide SAD i EU.
Turski predsjednik Erdogan, ruski predsjednik Putin i iranski presjednik Rouhani susrest će se u petak na razgovoru o Siriji, možda posljednjem takve vrste prije vojnog napada.
Iako se Turska opire ofanzivi, analitičari predviđaju da će se ona dogoditi s prešutnim pristankom Ankare.
Zanimljivo je da među sirijskim snagama koje se okupljaju za Idlib ima i bivših pobunjenika koji su se bili predali. Sirijska vojska sada ih regrutira u jedinicu nazvanu 'Peta divizija', koja će biti poslana u Idlib zajedno s ruskim policijskim snagama.
U zadnje dvije godine sirijska vojska povratila je kontrolu na velikim dijelovima državnog teritorija. Idlib je posljednje veliko pobunjeničko uporište, ali i nakon njegovog zauzimanja oko četvrtine zemlje i dalje će biti van kontrole vlade. Infrastruktura zemlje je urušena, milijuni stanovnika u izbjeglištvu, a područje istočno od Eufrata kontroliraju Kurdi. Kraj rata u Siriji još uvijek nije na vidiku.
