Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje pritvora Emiru Ališiću, optuženom za protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, odnosno da je oko šest godina bio pripadnik takozvanog ISIL-a u Siriji, dok se Obrana usprotivila ovim mjerama.
Nema razloga
Tužiteljica Biljana Golijanin je navela da je osnovana sumnja protiv Ališića vidljiva u optužnici koja je podignuta nakon provedene istrage, a potom potvrđena.
Branitelj Bakir Hećimović kazao je da “apsolutno ne postoje nikakvi razlozi da se produži pritvor”.
Hećimović smatra da, zbog stanja u kojem se trenutno nalaze država i Europa, ne postoji mogućnost da bi Ališić mogao ponoviti djelo s obzirom da je smanjena mogućnost kretanja.
On je naveo da je Ališić stigao u BiH prije pet i po mjeseci, u periodu Nove godine, te da ne postoje stvarni razlozi da će javnost biti uznemirena zbog činjenice da je Ališić na slobodi.
“Riječ je o bivšem policijskom službeniku, obiteljskom čovjeku koji ranije nije osuđivan”, rekao je branitelj.
Hećimović je predložio najstrožije mjere zabrane za Ališića – zabranu napuštanja boravišta, kojom bi se uklonila mogućnost ponavljanja djela, te zabranu kontakata, kojom bi se ukinula mogućnost utjecaja na svjedoke.
Deportirani
Kako je zaključio, ne postoje razlozi za njegovo daljnje zadržavanje u pritvoru.
U optužnici stoji da je Ališić krajem 2013. godine napustio BiH i otputovao u Tursku, odakle se ilegalno prebacio u Siriju, gdje se u okviru više formacija borio u strukturama takozvanog ISIL-a.
Navedeno je da je bio pripadnik ISIL-a u periodu od 2013. do 2019. te da je početkom 2019. godine, prilikom sloma i pada ove terorističke organizacije, zarobljen od strane kurdskih snaga.
Ališić je u prosincu 2019. avionom deportiran u BiH skupa s Jasminom Keserovićem, Armenom Dželkom, Senadom Kasupovićem, Hamzom Labidijem, Muharemom Dunjićem i Milaremom Berbićem zbog sumnje da su u Siriji ratovali na strani organizacija koje su Ujedinjeni narodi (UN) proglasile terorističkim.
Suđenje Dželki i Keseroviću počelo je početkom svibnja.
Zatraženo produženje pritvora Berbiću i Labidiju, optuženim za ratovanje u Siriji
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje pritvora Milaremu Berbiću i Hamzi Labidiju nakon što su protiv njih potvrđene optužnice zbog nezakonitog pridruživanja stranim paravojnim formacijama.
Na odvojenim ročištima Tužiteljstvo i Obrane iznijeli su stavove u vezi s pritvorom u kojem se Bebrić i Labidi nalaze od kada su deportirani iz Sirije u prosincu prošle godine.
Obrana Berbića usprotivila se prijedlogu, ocijenivši da ne stoje navodi da bi optuženi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, kao ni da bi njegovim puštanjem na slobodu došlo do uznemiravanja javnosti.
Iako je potvrđena optužnica zbog ratovanja u Siriji na strani ISIL-a, kao terorističke organizacije, branilac Almin Hrustić je pozvao Sud da preispita osnovanost sumnje, navodeći da se na snimcima u dokaznom materijalu uopće ne nalazi Berbić.
Hrustić je rekao da su Berbiću oduzete isprave u Siriji, gdje je otišao u potrazi za svojom kćerkom i petoro unučadi. Dodao je da je optuženi u jednom selu bio prisiljen da obavlja određene radove i da se nije mogao vratiti.
Sam optuženi je ispričao kako je onima koji su namjeravali da se vrate traženo između 500 i 1.500 dolara, što on nije imao. Naveo je da je tražio alternativne mogućnosti da se vrati sa kćerkom i unučadima, te da se predao čim je to bilo moguće.
“Godine 2016. mogao je doći tko ima para ili ga organizacija pošalje na neki zadatak”, kazao je Berbić.
Obrana je predložila da se, umjesto određivanja mjere pritvora, optuženom ograniči kretanje i sastajanje sa određenim osobama.
Tužiteljica Elvira Stanojlović je istaknula da je potvrđivanjem optužnice potvrđena osnovana sumnja. Ona je navela da dokazi pokazuju da je optuženi bio pripadnik paravojne formacije u okviru ISIL-a, da je ispoljio visok stupanj radikalizacije, te da su svi koji su otišli mogli da se vrate.
Obrana Hamze Labidija je naglasila da optuženi nema putovnicu i da se iz zemlje ne može otići sve i da se hoće. U vezi sa navodima Tužiteljstva o mogućnosti ponavljanja krivičnog djela, branitelj Senad Bilić je kazao da je, osim što je kretanje nemoguće, objavljeno i da je ISIL uništen.
Bilić je pitao kakve indicije postoje o mogućnosti da Labidi ponovi djelo u BiH, i da po toj logici ne bi trebao nikad izaći iz zatvora. Dodao je da smatra da s potvrđivanjem optužnice prestaje da postoji opasnost od utjecaja na svjedoke, jer su svi dokazi već prikupljeni.
S navodima Odbane nije se složio tužitelj Dubravko Čampara, koji je rekao da ne želi doći u situaciju da svjedoci mijenjanju iskaze zbog nečijeg utjecaja.
“Ako netko misli da su granice neprohodne, ja ću ga obavijestiti da migranti i dan-danas ulaze i izlaze iz BiH. To su mlađi ljudi, kao i optuženi, i mogao bi se vrlo lako inflitrirati”, istakao je Čampara.
On je dodao da ta ideologija nije poražena niti je organizacija prestala da postoji, te da su, kao takozvani “spavači”, prisutni i u Europi.
Čampara je dodao da je Labidi boravio sedam godina u ratnoj zoni, na šta je branitelj kazao da se optužnica odnosi na period od 2016. do 2019. a da je Labidi kao 15-godišnjak otišao s majkom u Siriju.
Sud će naknadno donijeti odluku o prijedlozima za produženje pritvora, a u sljedećoj fazi postupka optuženi će biti pozvani da se izjasne o krivici.
Nema razloga
Tužiteljica Biljana Golijanin je navela da je osnovana sumnja protiv Ališića vidljiva u optužnici koja je podignuta nakon provedene istrage, a potom potvrđena.
Branitelj Bakir Hećimović kazao je da “apsolutno ne postoje nikakvi razlozi da se produži pritvor”.
Hećimović smatra da, zbog stanja u kojem se trenutno nalaze država i Europa, ne postoji mogućnost da bi Ališić mogao ponoviti djelo s obzirom da je smanjena mogućnost kretanja.
On je naveo da je Ališić stigao u BiH prije pet i po mjeseci, u periodu Nove godine, te da ne postoje stvarni razlozi da će javnost biti uznemirena zbog činjenice da je Ališić na slobodi.
“Riječ je o bivšem policijskom službeniku, obiteljskom čovjeku koji ranije nije osuđivan”, rekao je branitelj.
Hećimović je predložio najstrožije mjere zabrane za Ališića – zabranu napuštanja boravišta, kojom bi se uklonila mogućnost ponavljanja djela, te zabranu kontakata, kojom bi se ukinula mogućnost utjecaja na svjedoke.
Deportirani
Kako je zaključio, ne postoje razlozi za njegovo daljnje zadržavanje u pritvoru.
U optužnici stoji da je Ališić krajem 2013. godine napustio BiH i otputovao u Tursku, odakle se ilegalno prebacio u Siriju, gdje se u okviru više formacija borio u strukturama takozvanog ISIL-a.
Navedeno je da je bio pripadnik ISIL-a u periodu od 2013. do 2019. te da je početkom 2019. godine, prilikom sloma i pada ove terorističke organizacije, zarobljen od strane kurdskih snaga.
Ališić je u prosincu 2019. avionom deportiran u BiH skupa s Jasminom Keserovićem, Armenom Dželkom, Senadom Kasupovićem, Hamzom Labidijem, Muharemom Dunjićem i Milaremom Berbićem zbog sumnje da su u Siriji ratovali na strani organizacija koje su Ujedinjeni narodi (UN) proglasile terorističkim.
Suđenje Dželki i Keseroviću počelo je početkom svibnja.
Zatraženo produženje pritvora Berbiću i Labidiju, optuženim za ratovanje u Siriji
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje pritvora Milaremu Berbiću i Hamzi Labidiju nakon što su protiv njih potvrđene optužnice zbog nezakonitog pridruživanja stranim paravojnim formacijama.
Na odvojenim ročištima Tužiteljstvo i Obrane iznijeli su stavove u vezi s pritvorom u kojem se Bebrić i Labidi nalaze od kada su deportirani iz Sirije u prosincu prošle godine.
Obrana Berbića usprotivila se prijedlogu, ocijenivši da ne stoje navodi da bi optuženi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, kao ni da bi njegovim puštanjem na slobodu došlo do uznemiravanja javnosti.
Iako je potvrđena optužnica zbog ratovanja u Siriji na strani ISIL-a, kao terorističke organizacije, branilac Almin Hrustić je pozvao Sud da preispita osnovanost sumnje, navodeći da se na snimcima u dokaznom materijalu uopće ne nalazi Berbić.
Hrustić je rekao da su Berbiću oduzete isprave u Siriji, gdje je otišao u potrazi za svojom kćerkom i petoro unučadi. Dodao je da je optuženi u jednom selu bio prisiljen da obavlja određene radove i da se nije mogao vratiti.
Sam optuženi je ispričao kako je onima koji su namjeravali da se vrate traženo između 500 i 1.500 dolara, što on nije imao. Naveo je da je tražio alternativne mogućnosti da se vrati sa kćerkom i unučadima, te da se predao čim je to bilo moguće.
“Godine 2016. mogao je doći tko ima para ili ga organizacija pošalje na neki zadatak”, kazao je Berbić.
Obrana je predložila da se, umjesto određivanja mjere pritvora, optuženom ograniči kretanje i sastajanje sa određenim osobama.
Tužiteljica Elvira Stanojlović je istaknula da je potvrđivanjem optužnice potvrđena osnovana sumnja. Ona je navela da dokazi pokazuju da je optuženi bio pripadnik paravojne formacije u okviru ISIL-a, da je ispoljio visok stupanj radikalizacije, te da su svi koji su otišli mogli da se vrate.
Obrana Hamze Labidija je naglasila da optuženi nema putovnicu i da se iz zemlje ne može otići sve i da se hoće. U vezi sa navodima Tužiteljstva o mogućnosti ponavljanja krivičnog djela, branitelj Senad Bilić je kazao da je, osim što je kretanje nemoguće, objavljeno i da je ISIL uništen.
Bilić je pitao kakve indicije postoje o mogućnosti da Labidi ponovi djelo u BiH, i da po toj logici ne bi trebao nikad izaći iz zatvora. Dodao je da smatra da s potvrđivanjem optužnice prestaje da postoji opasnost od utjecaja na svjedoke, jer su svi dokazi već prikupljeni.
S navodima Odbane nije se složio tužitelj Dubravko Čampara, koji je rekao da ne želi doći u situaciju da svjedoci mijenjanju iskaze zbog nečijeg utjecaja.
“Ako netko misli da su granice neprohodne, ja ću ga obavijestiti da migranti i dan-danas ulaze i izlaze iz BiH. To su mlađi ljudi, kao i optuženi, i mogao bi se vrlo lako inflitrirati”, istakao je Čampara.
On je dodao da ta ideologija nije poražena niti je organizacija prestala da postoji, te da su, kao takozvani “spavači”, prisutni i u Europi.
Čampara je dodao da je Labidi boravio sedam godina u ratnoj zoni, na šta je branitelj kazao da se optužnica odnosi na period od 2016. do 2019. a da je Labidi kao 15-godišnjak otišao s majkom u Siriju.
Sud će naknadno donijeti odluku o prijedlozima za produženje pritvora, a u sljedećoj fazi postupka optuženi će biti pozvani da se izjasne o krivici.
