Ministarstvo obrane i ministar Damir Krstičević danas su na izvanrednoj konferenciji za medije objavili kako su tri hrvatska vojnika teško ozlijeđena u napadu bombaša samoubojice u Afganistanu. Jedan od trojice vojnika bio je u naročito teškom stanju i liječnici su se borili za njegov život. Nažalost, oko podneva je preminuo. Druga dvojica su izvan životne opasnosti.
Na konferenciji za medije je rečeno i da u Afganistanu trenutno ima stotinjak pripadnika Oružanih snaga RH koji su tamo većinom angažirani kao instruktori Afganistanskih sigurnosnih snaga te ne sudjeluju direktno u borbenim misijama. No, iako je ta tema već godinama izvan fokusa medija, Afganistan je i dalje zemlja u kojoj se vodi rat, koji u ovoj devastiranoj azijskoj državi na ovaj ili onaj način i s ovim ili onim akterima traje već desetljećima.
Pitanje koje se postavlja u kontekstu otkrića o napadu naših Oružanih snaga u Kabulu stoga glasi: Što hrvatski vojnici uopće rade u Afganistanu?
Misija Odlučna podrška
Hrvatski vojnici su dio ISAF-a (International Security Assistance Force) te su dio mirovne misije Resolute Support (Odlučna podrška).
Hrvatska je svoje sudjelovanje u vojnim operacijama u Afganistanu započela u veljači 2003. godine. Odlazak u Afganistan bio je jedan od glavnih uvjeta za ulazak Hrvatske u NATO, a odluku o tome da hrvatski vojnici odu u Afganistan donio je sabor. Prvi su tamo otišli pripadnici voda Vojne policije Oružanih snaga RH, njih 50.
Dakle, hrvatski vojnici su u Afganistanu u različitim misijama već 16 godina. U misijama ISAF-a je kroz godine sudjelovalo više od 5 tisuća hrvatskih vojnika, a hrvatski vojnici su ispunjavali razne zadaće, od savjetničkih i mentorskih u obuci Afganistanskih snaga sigurnosti do osiguranja objekata i štićenih osoba.
Treba naglasiti da hrvatski vojnici koji odlaze na misiju u Afganistan odlaze tamo svojom voljom, tj. prijavljuju se dobrovoljno za sudjelovanje u misiji Odlučna podrška. Ta misija ima privlačnost za profesionalne vojnike iz dva razloga: 1. stjecanje iskustva u pravoj ratnoj zoni i 2. mnogo bolja plaća nego ona koju dobivaju u Hrvatskoj.
Talibani su i dalje prijetnja
ISAF je imao velike ciljeve u Afganistanu, od kojih je najvažniji bio vojni poraz talibana, što se u međuvremenu pokazalo nemogućim. Sada se s talibanima želi pregovarati jer centralne vlasti u Kabulu nikad nisu uspjele doista kako treba profunkcionirati i preuzeti kontrolu nad cijelom državom. ISAF je inače uspostavljen nakon američke invazije na Afganistan, koja je pak uslijedila nakon napada Al-Kaide na njujorške Twin Towers. Talibani su omogućili tadašnjem lideru Al-Kaide Osami bin Ladenu da se kod njih skriva, što je potaknulo američku vojnu operaciju.
Tako je mirovna operacija ISAF-a službeno završena krajem 2014., ali međunarodne snage, koje su tamo službeno s mandatom UN-a i pod komandom NATO-a, i dalje su ostale u Afganistanu s novom misijom jer bi inače talibani ubrzo opet preuzeli vlast.
U Hrvatskom kontingentu sudjeluju i vojnici iz Crne Gore, BiH, Albanije i Makedonije
U misiji Odlučna podrška sudjeluje oko 12 tisuća stranih vojnika, koji su službeno savjetnici i instruktori za Afganistanske snage sigurnosti. Najviše je Amerikanaca, njih 9 tisuća, a tu je i 850 njemačkih vojnika. Hrvatski kontingent ili HRVCON se ponajviše bavi zaštitom objekata i instruiranjem afganistanskih sigurnosnih snaga, a u njemu sudjeluju i vojnici iz Crne Gore, Albanije, BiH i Makedonije, zemalja potpisnica Američko-jadranske povelje.
Hrvatska je dosad imala velike sreće te je jedna od rijetkih zemalja sa značajnijim brojem vojnika u Afganistanu koja nije imala ljudskih gubitaka. Dosad su bile zabilježene tek lakše ozljede pripadnika Oružanih snaga RH te je ovo nedvojbeno najteži napad koji su hrvatski vojnici doživjeli u Afganistanu.
Na konferenciji za medije je rečeno i da u Afganistanu trenutno ima stotinjak pripadnika Oružanih snaga RH koji su tamo većinom angažirani kao instruktori Afganistanskih sigurnosnih snaga te ne sudjeluju direktno u borbenim misijama. No, iako je ta tema već godinama izvan fokusa medija, Afganistan je i dalje zemlja u kojoj se vodi rat, koji u ovoj devastiranoj azijskoj državi na ovaj ili onaj način i s ovim ili onim akterima traje već desetljećima.
Pitanje koje se postavlja u kontekstu otkrića o napadu naših Oružanih snaga u Kabulu stoga glasi: Što hrvatski vojnici uopće rade u Afganistanu?
Misija Odlučna podrška
Hrvatski vojnici su dio ISAF-a (International Security Assistance Force) te su dio mirovne misije Resolute Support (Odlučna podrška).
Hrvatska je svoje sudjelovanje u vojnim operacijama u Afganistanu započela u veljači 2003. godine. Odlazak u Afganistan bio je jedan od glavnih uvjeta za ulazak Hrvatske u NATO, a odluku o tome da hrvatski vojnici odu u Afganistan donio je sabor. Prvi su tamo otišli pripadnici voda Vojne policije Oružanih snaga RH, njih 50.
Dakle, hrvatski vojnici su u Afganistanu u različitim misijama već 16 godina. U misijama ISAF-a je kroz godine sudjelovalo više od 5 tisuća hrvatskih vojnika, a hrvatski vojnici su ispunjavali razne zadaće, od savjetničkih i mentorskih u obuci Afganistanskih snaga sigurnosti do osiguranja objekata i štićenih osoba.
Treba naglasiti da hrvatski vojnici koji odlaze na misiju u Afganistan odlaze tamo svojom voljom, tj. prijavljuju se dobrovoljno za sudjelovanje u misiji Odlučna podrška. Ta misija ima privlačnost za profesionalne vojnike iz dva razloga: 1. stjecanje iskustva u pravoj ratnoj zoni i 2. mnogo bolja plaća nego ona koju dobivaju u Hrvatskoj.
Talibani su i dalje prijetnja
ISAF je imao velike ciljeve u Afganistanu, od kojih je najvažniji bio vojni poraz talibana, što se u međuvremenu pokazalo nemogućim. Sada se s talibanima želi pregovarati jer centralne vlasti u Kabulu nikad nisu uspjele doista kako treba profunkcionirati i preuzeti kontrolu nad cijelom državom. ISAF je inače uspostavljen nakon američke invazije na Afganistan, koja je pak uslijedila nakon napada Al-Kaide na njujorške Twin Towers. Talibani su omogućili tadašnjem lideru Al-Kaide Osami bin Ladenu da se kod njih skriva, što je potaknulo američku vojnu operaciju.
Tako je mirovna operacija ISAF-a službeno završena krajem 2014., ali međunarodne snage, koje su tamo službeno s mandatom UN-a i pod komandom NATO-a, i dalje su ostale u Afganistanu s novom misijom jer bi inače talibani ubrzo opet preuzeli vlast.
U Hrvatskom kontingentu sudjeluju i vojnici iz Crne Gore, BiH, Albanije i Makedonije
U misiji Odlučna podrška sudjeluje oko 12 tisuća stranih vojnika, koji su službeno savjetnici i instruktori za Afganistanske snage sigurnosti. Najviše je Amerikanaca, njih 9 tisuća, a tu je i 850 njemačkih vojnika. Hrvatski kontingent ili HRVCON se ponajviše bavi zaštitom objekata i instruiranjem afganistanskih sigurnosnih snaga, a u njemu sudjeluju i vojnici iz Crne Gore, Albanije, BiH i Makedonije, zemalja potpisnica Američko-jadranske povelje.
Hrvatska je dosad imala velike sreće te je jedna od rijetkih zemalja sa značajnijim brojem vojnika u Afganistanu koja nije imala ljudskih gubitaka. Dosad su bile zabilježene tek lakše ozljede pripadnika Oružanih snaga RH te je ovo nedvojbeno najteži napad koji su hrvatski vojnici doživjeli u Afganistanu.
