Afričke zemlje zasad nisu teže pogođene pandemijom koronavirusa, ali stručnjaci upozoravaju da treba da se pripreme na najgore posljedice zaraze, posebno zbog slabe zdravstvene infrastrukture, siromaštva i sukoba na tom kontinentu, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mada je u Africi prethodnih nekoliko dana zabilježen značajan porast oboljelih od koronavirusa, broj zaraza i smrtnih slučajeva i dalje je relativno mali, prenosi AFP.
Opasnost širenja
Stručnjaci su, kako ističe AFP, više puta upozoravali na opasnosti širenja bolesti u Africi, imajući u vidu slabu zdravstvenu infrastrukturu, siromaštvo, sukobe, lošu sanitaciju i gužve u gradovima.
Do srijede je u Africi zabilježeno 16 smrtnih slučaja – po šest u Egiptu i Alžiru, dva u Maroku i po jedan u Sudanu i Burkini Faso, dok je širom kontinenta registrovano više od 600 zaraženih. Ti brojevi su relativno mali u odnosu na ostatak svijeta gdje je broj umrlih do srijede premašio 8.800 sa skoro 210.000 zaraženih.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da su u podsaharskoj Africi zabilježena 233 slučaja zaraze, ali i upozorio da zvanični podaci vjerovatno ne odražavaju punu sliku, pošto ima neotkrivenih ili neprijavljenih slučajeva obolijevanja od Covid-19. On je također istakao da je već viđeno kako se virus ubrzava pošto dođe do određene tačke.
Američke Rand Corporation je u analizi iz 2016. naveo se da se od 25 zemalja koje su najranjivije na infektivne zaraze, 22 nalaze u Africi, dok su preostale tri Afganistan, Jemen i Haiti. U izvještaju je kao posebno podložan zarazama naveden pojas koji ide južnim obodom Sahare preko Sahela do Roga Afrike, gdje su mnoge zemlje zahvaćene sukobima.
Korona virus još nije teško pogodio većinu afričkog kontinenta, ali nisu ni mjere socijalnog distanciranja, ističe The New York Times, ukazujući na upozorenja da bi dolazak virusa u prenatrpane gradove kao što su Kinšasa, Lagos i Adis Abeba mogao imati katastrofalne rezultate.
U prijestonici Burkine Faso, Uagadugu, ljudi nose maske, ali ne da se zaštite od koronavirusa, već od prašine koja dolazi iz Sahare, piše američki list i ukazuje da panika zbog Covid-19 još nije stigla u tu i mnoge druge afričke zemlje, dok se pandemija proširila Kinom, Evropom i SAD.
Različita objašnjenja
Iako mnoge afričke zemlje imaju razvijen promet s Kinom, većinom su Covid-19 u Afriku donijeli ljudi koji dolaze iz Evrope ili Sjeverne Amerike, ističe list, dodajući da je nekoliko afričkih država, uključujući Ugandu, Ganu, Keniju, Južni Sudan i Južnu Afriku, nedavno uvelo zabranu putovanja u evropske zemlje ili SAD, koje su godinama ograničavale ulazak ljudi iz Afrike.
Stručnjaci navode različita objašnjenja zašto korona virus još nije teško pogodio Afriku. Neki kažu da je širenje virusa sporije zbog toplog vremena, mada je to, kako ukazuje američki list, osporeno. Drugi kažu da su relativno ograničene međunarodne veze afričkih zemalja usporile širenje korona virusa na tom kontinentu.
Mnoge afričke zemlje su osnovale javne zdravstvene institucije posle izbijanja ebole 2013. i Afrička unija je uspostavila Afrički centar za kontrolu i sprečavanje bolesti, koji koordinira borbu protiv zaraza, ali, kako ukazuje The New York Times, zdravstveni sistemi u Africi nikada nisu bili dobro finansirani, dok stručnjaci upozoravaju da to zajedno s prenatrpanim gradovima s lošom sanitacijom i nepredvidivim kretanjem stanovništva može onemogućiti kontrolu bolesti.
Afrika treba da se pripremi za najgore kako je korona virus počeo da se širi lokalno, rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
Pandemija je tek počela da zahvata Afriku i Južna Afrika je zasad u fokusu zabrinutosti kad je riječ o podsaharskoj Africi, pošto je za dva dana broj slučajeva skoro udvostručen na 116, navodi AP, ukazujući na upozorenja stručnjaka da bi zdravstveni kapaciteti i u toj najbogatijoj afričkoj zemlji mogli biti preopterećeni posle širenja virusa.
"Mislim da Afrika treba da se probudi. Moj kontinent treba da se probudi", rekao je šef SZO Gebrejesus iz Etiopije.
Od 54 afričke zemlje do srijede su u 33 zabilježeni slučajevi obolijevanja, navodi AP, ukazujući da su mnoge zemlje na tom kontinentu uvele ograničenja u borbi protiv korona virusa.
Na primjer, najmnogoljudnija zemlja u Africi, Nigerija, najavila je ograničenje na ulazak državljana zemalja s više od 1.000 slučaja Covid-19. Somalija je zatvorila škole i univerzitete na dve sedmice, dok je Uganda, koja još nema zabilježenih slučajeva, zabranila putovanja u najpogođenije zemlje, suspendovala vjerska okupljanja i ograničila broj ljudi na venčanjima na 10.
Sve više afričkih država uvodi restriktivne mjere za sprečavanje širenja korona virusa, poput zatvaranja, granica, škola i univerziteta, ili zabrane velikih javnih okupljanja, dok se pojedini pitaju zašto su uopšte potrebna takva stroga ograničenja, prenosi Reuters.
Međutim, u zabranama postoje izuzeci, a neke mjere se selektivno primjenjuju, što zbunjuje građane, i kao primjer Reuters navodi da su u većinski muslimanskom Senegalu otkazani vjerski festivali, ali su dozvoljene grupne molitve muslimana.
Sijera Leone, gdje još nije bilo zabilježenih slučaja, zabranio je okupljanje više od 100 ljudi, ali su iz tog izuzete pijace na kojima se skupljaju hiljade ljudi. Kupci i prodavci na takvim pijacama kažu da ne mogu da si priušte da ne dođu. "Još nemamo taj virus ovdje, pa zašto da prestanemo", rekla je za Reuters jedna prodavačica.
Mada je u Africi prethodnih nekoliko dana zabilježen značajan porast oboljelih od koronavirusa, broj zaraza i smrtnih slučajeva i dalje je relativno mali, prenosi AFP.
Opasnost širenja
Stručnjaci su, kako ističe AFP, više puta upozoravali na opasnosti širenja bolesti u Africi, imajući u vidu slabu zdravstvenu infrastrukturu, siromaštvo, sukobe, lošu sanitaciju i gužve u gradovima.
Do srijede je u Africi zabilježeno 16 smrtnih slučaja – po šest u Egiptu i Alžiru, dva u Maroku i po jedan u Sudanu i Burkini Faso, dok je širom kontinenta registrovano više od 600 zaraženih. Ti brojevi su relativno mali u odnosu na ostatak svijeta gdje je broj umrlih do srijede premašio 8.800 sa skoro 210.000 zaraženih.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da su u podsaharskoj Africi zabilježena 233 slučaja zaraze, ali i upozorio da zvanični podaci vjerovatno ne odražavaju punu sliku, pošto ima neotkrivenih ili neprijavljenih slučajeva obolijevanja od Covid-19. On je također istakao da je već viđeno kako se virus ubrzava pošto dođe do određene tačke.
Američke Rand Corporation je u analizi iz 2016. naveo se da se od 25 zemalja koje su najranjivije na infektivne zaraze, 22 nalaze u Africi, dok su preostale tri Afganistan, Jemen i Haiti. U izvještaju je kao posebno podložan zarazama naveden pojas koji ide južnim obodom Sahare preko Sahela do Roga Afrike, gdje su mnoge zemlje zahvaćene sukobima.
Korona virus još nije teško pogodio većinu afričkog kontinenta, ali nisu ni mjere socijalnog distanciranja, ističe The New York Times, ukazujući na upozorenja da bi dolazak virusa u prenatrpane gradove kao što su Kinšasa, Lagos i Adis Abeba mogao imati katastrofalne rezultate.
U prijestonici Burkine Faso, Uagadugu, ljudi nose maske, ali ne da se zaštite od koronavirusa, već od prašine koja dolazi iz Sahare, piše američki list i ukazuje da panika zbog Covid-19 još nije stigla u tu i mnoge druge afričke zemlje, dok se pandemija proširila Kinom, Evropom i SAD.
Različita objašnjenja
Iako mnoge afričke zemlje imaju razvijen promet s Kinom, većinom su Covid-19 u Afriku donijeli ljudi koji dolaze iz Evrope ili Sjeverne Amerike, ističe list, dodajući da je nekoliko afričkih država, uključujući Ugandu, Ganu, Keniju, Južni Sudan i Južnu Afriku, nedavno uvelo zabranu putovanja u evropske zemlje ili SAD, koje su godinama ograničavale ulazak ljudi iz Afrike.
Stručnjaci navode različita objašnjenja zašto korona virus još nije teško pogodio Afriku. Neki kažu da je širenje virusa sporije zbog toplog vremena, mada je to, kako ukazuje američki list, osporeno. Drugi kažu da su relativno ograničene međunarodne veze afričkih zemalja usporile širenje korona virusa na tom kontinentu.
Mnoge afričke zemlje su osnovale javne zdravstvene institucije posle izbijanja ebole 2013. i Afrička unija je uspostavila Afrički centar za kontrolu i sprečavanje bolesti, koji koordinira borbu protiv zaraza, ali, kako ukazuje The New York Times, zdravstveni sistemi u Africi nikada nisu bili dobro finansirani, dok stručnjaci upozoravaju da to zajedno s prenatrpanim gradovima s lošom sanitacijom i nepredvidivim kretanjem stanovništva može onemogućiti kontrolu bolesti.
Afrika treba da se pripremi za najgore kako je korona virus počeo da se širi lokalno, rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
Pandemija je tek počela da zahvata Afriku i Južna Afrika je zasad u fokusu zabrinutosti kad je riječ o podsaharskoj Africi, pošto je za dva dana broj slučajeva skoro udvostručen na 116, navodi AP, ukazujući na upozorenja stručnjaka da bi zdravstveni kapaciteti i u toj najbogatijoj afričkoj zemlji mogli biti preopterećeni posle širenja virusa.
"Mislim da Afrika treba da se probudi. Moj kontinent treba da se probudi", rekao je šef SZO Gebrejesus iz Etiopije.
Od 54 afričke zemlje do srijede su u 33 zabilježeni slučajevi obolijevanja, navodi AP, ukazujući da su mnoge zemlje na tom kontinentu uvele ograničenja u borbi protiv korona virusa.
Na primjer, najmnogoljudnija zemlja u Africi, Nigerija, najavila je ograničenje na ulazak državljana zemalja s više od 1.000 slučaja Covid-19. Somalija je zatvorila škole i univerzitete na dve sedmice, dok je Uganda, koja još nema zabilježenih slučajeva, zabranila putovanja u najpogođenije zemlje, suspendovala vjerska okupljanja i ograničila broj ljudi na venčanjima na 10.
Sve više afričkih država uvodi restriktivne mjere za sprečavanje širenja korona virusa, poput zatvaranja, granica, škola i univerziteta, ili zabrane velikih javnih okupljanja, dok se pojedini pitaju zašto su uopšte potrebna takva stroga ograničenja, prenosi Reuters.
Međutim, u zabranama postoje izuzeci, a neke mjere se selektivno primjenjuju, što zbunjuje građane, i kao primjer Reuters navodi da su u većinski muslimanskom Senegalu otkazani vjerski festivali, ali su dozvoljene grupne molitve muslimana.
Sijera Leone, gdje još nije bilo zabilježenih slučaja, zabranio je okupljanje više od 100 ljudi, ali su iz tog izuzete pijace na kojima se skupljaju hiljade ljudi. Kupci i prodavci na takvim pijacama kažu da ne mogu da si priušte da ne dođu. "Još nemamo taj virus ovdje, pa zašto da prestanemo", rekla je za Reuters jedna prodavačica.
