Video koji je prije tri dana objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izazvao je globalnu pozornost. Na snimci, koju je objavio na platformi X, prikazan je kineski državljanin za kojeg je rekao da je jedan od dvojice zarobljenih dok su se borili na strani Rusije.
Sljedećeg dana objavio je i drugi video, na kojem su obojica muškaraca, Zhang Renbo i Wang Guangjun, prikazani uz kineske putovnice. Zelenski je tada tvrdio da Ukrajina ima informacije o više od 150 kineskih državljana koji sudjeluju u ratu na ruskoj strani.
Peking oprezno reagira na optužbe
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je oprezno, rekavši kako "provjerava informacije" i da ne podržava sudjelovanje svojih građana "u vojnim operacijama bilo koje strane". Iako Kina dosad nije poslala oružane snage niti službeno poduprla vojnu operaciju Rusije, pružila je značajnu potporu u drugim oblicima: od prodaje komponenti koje se mogu koristiti u vojne svrhe, preko uvoza ruske nafte i plina, do širenja propagande koja krivi Ukrajinu i NATO za rat.
Trenutno nema dokaza da je kineska država izravno uključena u slanje boraca u Ukrajinu. No prisutnost Kineza na frontu, i to s obje strane, nije nova pojava. Od početka rata, pojedinci iz Kine objavljuju snimke s bojišta na društvenim mrežama, najčešće na kineskoj platformi Douyin (lokalnoj verziji TikToka).
Novac i ideologija kao glavni motivi
Motivacija kineskih državljana koji se bore na ruskoj strani uglavnom se svodi na financijsku dobit, uz dozu osobnog avanturizma i nacionalističkog impulsa. Jedan 23-godišnjak iz pokrajine Gansu izjavio je za medijsku kuću Initium da je iz Kine otputovao u Moskvu 2023. godine nakon što je na internetu vidio video u kojem se nude visoke plaće za strane borce. Kao vatrogasac u Kini zarađivao je oko 400 dolara mjesečno, dok mu je plaćenička služba nudila višestruko više.
Neki borci navode i ideološke ili ksenofobne razloge. Tako je Zhao Rui, 38-godišnjak iz Chongqinga, izjavio da želi "ubijati Japance koji pomažu Ukrajini". Poginuo je 2023. godine u napadu ukrajinskog drona.
Surova stvarnost ratišta
Jedan od najpoznatijih kineskih boraca u Rusiji je "Red Macaron", kako se predstavlja na Douyinu. Inspiriran ratnim filmovima, navodno je izabrao rusku stranu jer je lakše doći do ruske vize.
U intervjuu s prognanom novinarkom Chai Jing opisao je strašne uvjete: lošu opremu, borce tretirane kao "topovsko meso" i kažnjavanje zbog pritužbi. Nakon što je izrazio želju da napusti bojište, zatvoren je u jamu s ruskim dezerterima. U videima koje je objavljivao apelirao je na sunarodnjake da ostanu kod kuće: "Nađite posao u Kini, možete zaraditi isto."
Kineski borci i na ukrajinskoj strani
Kineski borci ne nalaze se samo na jednoj strani. Peng Chenliang, aktivist iz pokrajine Yunnan, uhićen je u Kini 2023. zbog objava protiv Rusije i u korist Ukrajine. Nakon sedam mjeseci provedenih u zatvoru, pridružio se 2024. ukrajinskom stranačkom bataljunu. Poginuo je iste godine.
Prije smrti objavio je video u kojem drži zastavu Tajvana i kaže da želi da ga se pamti uz Tsenga Sheng-kuanga, tajvanskog dragovoljca koji je poginuo boreći se za Ukrajinu 2022.
Diplomatski izazov za Peking
Sudbine ovih pojedinaca izazvale su podijeljene reakcije na kineskom internetu. Neki ih smatraju herojima, drugi plaćenicima bez ideala. Kineska vlada zasad se suzdržava od komentara, no novi videozapisi i sve jači pritisak iz inozemstva mogli bi ju prisiliti da zauzme jasniji stav.
Tvrdnja Zelenskog da Kina sada i vojno podržava Rusiju te njegov apel Washingtonu da obrati pažnju dio su šire diplomatske i informacijske borbe koja prati rat u Ukrajini. No bez jasnih dokaza o povezanosti ovih boraca s kineskim vlastima, ostaje neizvjesno hoće li Peking taj problem i službeno priznati.
Sljedećeg dana objavio je i drugi video, na kojem su obojica muškaraca, Zhang Renbo i Wang Guangjun, prikazani uz kineske putovnice. Zelenski je tada tvrdio da Ukrajina ima informacije o više od 150 kineskih državljana koji sudjeluju u ratu na ruskoj strani.
Peking oprezno reagira na optužbe
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je oprezno, rekavši kako "provjerava informacije" i da ne podržava sudjelovanje svojih građana "u vojnim operacijama bilo koje strane". Iako Kina dosad nije poslala oružane snage niti službeno poduprla vojnu operaciju Rusije, pružila je značajnu potporu u drugim oblicima: od prodaje komponenti koje se mogu koristiti u vojne svrhe, preko uvoza ruske nafte i plina, do širenja propagande koja krivi Ukrajinu i NATO za rat.
Trenutno nema dokaza da je kineska država izravno uključena u slanje boraca u Ukrajinu. No prisutnost Kineza na frontu, i to s obje strane, nije nova pojava. Od početka rata, pojedinci iz Kine objavljuju snimke s bojišta na društvenim mrežama, najčešće na kineskoj platformi Douyin (lokalnoj verziji TikToka).
Novac i ideologija kao glavni motivi
Motivacija kineskih državljana koji se bore na ruskoj strani uglavnom se svodi na financijsku dobit, uz dozu osobnog avanturizma i nacionalističkog impulsa. Jedan 23-godišnjak iz pokrajine Gansu izjavio je za medijsku kuću Initium da je iz Kine otputovao u Moskvu 2023. godine nakon što je na internetu vidio video u kojem se nude visoke plaće za strane borce. Kao vatrogasac u Kini zarađivao je oko 400 dolara mjesečno, dok mu je plaćenička služba nudila višestruko više.
Neki borci navode i ideološke ili ksenofobne razloge. Tako je Zhao Rui, 38-godišnjak iz Chongqinga, izjavio da želi "ubijati Japance koji pomažu Ukrajini". Poginuo je 2023. godine u napadu ukrajinskog drona.
Surova stvarnost ratišta
Jedan od najpoznatijih kineskih boraca u Rusiji je "Red Macaron", kako se predstavlja na Douyinu. Inspiriran ratnim filmovima, navodno je izabrao rusku stranu jer je lakše doći do ruske vize.
U intervjuu s prognanom novinarkom Chai Jing opisao je strašne uvjete: lošu opremu, borce tretirane kao "topovsko meso" i kažnjavanje zbog pritužbi. Nakon što je izrazio želju da napusti bojište, zatvoren je u jamu s ruskim dezerterima. U videima koje je objavljivao apelirao je na sunarodnjake da ostanu kod kuće: "Nađite posao u Kini, možete zaraditi isto."
Kineski borci i na ukrajinskoj strani
Kineski borci ne nalaze se samo na jednoj strani. Peng Chenliang, aktivist iz pokrajine Yunnan, uhićen je u Kini 2023. zbog objava protiv Rusije i u korist Ukrajine. Nakon sedam mjeseci provedenih u zatvoru, pridružio se 2024. ukrajinskom stranačkom bataljunu. Poginuo je iste godine.
Prije smrti objavio je video u kojem drži zastavu Tajvana i kaže da želi da ga se pamti uz Tsenga Sheng-kuanga, tajvanskog dragovoljca koji je poginuo boreći se za Ukrajinu 2022.
Diplomatski izazov za Peking
Sudbine ovih pojedinaca izazvale su podijeljene reakcije na kineskom internetu. Neki ih smatraju herojima, drugi plaćenicima bez ideala. Kineska vlada zasad se suzdržava od komentara, no novi videozapisi i sve jači pritisak iz inozemstva mogli bi ju prisiliti da zauzme jasniji stav.
Tvrdnja Zelenskog da Kina sada i vojno podržava Rusiju te njegov apel Washingtonu da obrati pažnju dio su šire diplomatske i informacijske borbe koja prati rat u Ukrajini. No bez jasnih dokaza o povezanosti ovih boraca s kineskim vlastima, ostaje neizvjesno hoće li Peking taj problem i službeno priznati.
