Državni uredi u Europskoj uniji mogu zaposlenicima zabraniti nošenje marama i ostalih pokrivala za glavu pod određenim uvjetima, presudio je u utorak Europski sud pravde (ECJ), prenosi Hina.
Slučaj je došao pred Sud pravde Europske unije (CJEU) nakon što je zaposlenici istočne belgijske općine Ans rečeno da ne smije nositi islamsku maramu na poslu. Općina je naknadno promijenila uvjete zapošljavanja kako bi od svojih budućih zaposlenika zahtijevala striktnu vjersku i ideološku neutralnost. Dotična je žena pokrenula pravni spor rekavši da je povrijeđeno njezino pravo na slobodu vjeroispovijesti.
Hidžab, tradicionalna marama koja se nosi oko glave i ramena, već godinama izaziva podjele diljem Europe. CJEU je objasnio da se politika stroge neutralnosti kojoj je cilj uspostava neutralnog administrativnog okruženja može smatrati objektivno opravdanim legitimnim ciljem. Dodali su da bi odluka druge javne uprave koja bi odlučila odobriti, na općenit i neselektivan način, nošenje vidljivih znakova vjeroispovijesti također bila opravdana.
Sud je poručio i da vlasti u državama članicama imaju slobodu u osmišljavanju neutralnosti javne službe koju namjeravaju promicati. Međutim, ovom cilju mora se težiti na dosljedan i sustavan način, a mjere moraju biti ograničene na ono što je strogo neophodno.
Slučaj je došao pred Sud pravde Europske unije (CJEU) nakon što je zaposlenici istočne belgijske općine Ans rečeno da ne smije nositi islamsku maramu na poslu. Općina je naknadno promijenila uvjete zapošljavanja kako bi od svojih budućih zaposlenika zahtijevala striktnu vjersku i ideološku neutralnost. Dotična je žena pokrenula pravni spor rekavši da je povrijeđeno njezino pravo na slobodu vjeroispovijesti.
Hidžab, tradicionalna marama koja se nosi oko glave i ramena, već godinama izaziva podjele diljem Europe. CJEU je objasnio da se politika stroge neutralnosti kojoj je cilj uspostava neutralnog administrativnog okruženja može smatrati objektivno opravdanim legitimnim ciljem. Dodali su da bi odluka druge javne uprave koja bi odlučila odobriti, na općenit i neselektivan način, nošenje vidljivih znakova vjeroispovijesti također bila opravdana.
Sud je poručio i da vlasti u državama članicama imaju slobodu u osmišljavanju neutralnosti javne službe koju namjeravaju promicati. Međutim, ovom cilju mora se težiti na dosljedan i sustavan način, a mjere moraju biti ograničene na ono što je strogo neophodno.
