Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u subotu, 5. studenog u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, u jutarnjim satima 4. studenog 2022. u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu započela je svoje 85. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH.
Otvarajući zasjedanje nadbiskup Vukšić je od srca pozdravio najprije sve članove naše Biskupske konferencije BiH: banjolučkoga biskupa mons. Franju Komaricu, dopredsjednika Konferencije mostarsko-duvanjskoga biskupa i trebinjsko-mrkanskoga apostolskog upravitelja mons. Petra Palića, apostolskoga vizitatora za župu Međugorje mons. Alda Cavallia. Pozdrav je uputio i banjolučkom pomoćnom biskupu mons. Marku Semrenu, koji će se biskupima pridružiti u večernjim satima. Pozdravio je i mons. Amauryja Medina Blanca, otpravnika poslova Apostolske nuncijature, kojega je zamolio da prenese riječi pozdrava s ovoga zasjedanja novoimenovanom apostolskom nunciju mons. Francisu Chullikattu, zatim kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog u miru, zrenjaninskog biskupa mons. Lászla Németha, predsjednika Međunarodne biskupske konferencije svetoga Ćirila i Metodija, i zadarskog nadbiskupa koadjutora mons. Milana Zgrablića, kojima je zahvalio za dolazak i sudjelovanje u zasjedanju. Zahvalio je i generalnom tajniku BK BiH mons. Ivi Tomaševiću i suradnicima za pripremu oko zasjedanja.
Potom je podsjetio da se ovo zasjedanje održava u vremenu priprava za Biskupsku sinodu koja će se baviti sinodalnošću Crkve, a čiji će prvi dio biti održan u listopadu naredne 2023. godine. „Već je završio onaj njezin dio priprava koji je pozivao biskupije i biskupske konferencije da dadnu svoj doprinos. U tom smislu vrlo raduje podatak, koji se prije nekoliko dana čuo od generalnoga tajnika Sinode biskupa, da je do toga časa, na svjetskoj razini, čak 112 biskupskih konferencija od njih 114, koliko ih ima, dostavilo svoje izvještaje, a među njima je i naša Konferencija. Nakon toga teku poslovi oko pripreme kontinentalnih izvještaja pa će tako predsjednici biskupskih konferencija iz Europe i izabrani delegati taj posao obaviti na susretu u Pragu u prvoj polovici veljače neredne godine“, podsjetio je nadbiskup Vukšić izrazivši radost što se i u ovom procesu pokazalo da postoji „velik broj vjernika koji sebe rado daju za Boga i Crkvu i znaju da je važno govoriti u Božje ime i još važnije svjedočiti“.
Nadbiskup Tomo podsjetio je također da se ove godine obilježava 1700 godina od održavanja prvog ekumenskog sabora u Niceji i 60 godina od početka posljednjega sabora, Drugoga vatikanskoga koji je bio 21. sabor Katoličke Crkve. „Onaj prvi upamćen je kao sabor koji je zaštitio pravovjerje Crkve a ovaj posljednji je ponajviše tražio nove pastoralne načine prikladne za suvremeni svijet. Oba sabora su tako vrlo suvremena i vrlo poučna: prvi da uvijek treba čuvati pravu vjeru, a drugi da uvijek treba tražiti najprikladnije pastoralne načine. Uz to, ovo je prigoda za sjetiti se i zahvaliti četvorici naših biskupa koji su, kao saborski oci, prije 60 godina dali svoj doprinos na saborskim zasjedanjima: mostarskomu Petru Čuli, sarajevskom Marku Alaupoviću, banjolučkom Alfredu Pichleru i tada skopskom a kasnije sarajevskom Smiljanu Čekadi“, riječi su nadbiskupa Tome.
Dodao je da je na zasjedanjima toga sabora sudjelovao i budući papa Ivan Pavao II., koji je 1997. godine posjetio Sarajevo te kazao da tako ove godine ujedno obilježavaju 25 godina od prvoga pohoda nekoga pape Bosni i Hercegovini.
Nadbiskup Vukšić je istaknuo da su biskupi ovo svoje zasjedanje započeli Svetom misom 3. studenoga, na dan kad je papa Franjo otputovao u Bahrein radi ohrabrenja tamošnjoj Crkvi i radi jačanja međureligijskoga dijaloga i prijateljstva među ljudima te da su tom prigodom molili, a sada i ponavljaju: „Neka dragi Bog, po zagovoru svetoga Karla Boromejskoga, čiji spomendan danas slavimo, blagoslovi ovo naše zasjedanje i Papino putovanje. Neka blagoslovi sve naše vjernike, svećenike, redovnike i redovnice kako bismo uvijek bili svjedoci i graditelji nade, prijateljstva i bratske suradnje. Jednakim blagoslovom neka prati sve ljude i narode u našemu društvu, sve vjernike drugih Crkava i vjerskih zajednica i one koji to nisu, kako bismo svi uvijek u dijalogu, suradnji i uzajamnom poštivanju, strpljivo i mudro gradili pomirenje, slogu, pravedan mir i bolju budućnost!“
Biskup Nemet je prenio pozdrave svih članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova te obećali moliti za biskupe i biskupijske zajednice u BiH i preporučili sebe i svoje biskupije u molitvu. Napomenuo je da su trenutno u fazi pojedinih promjena te progovorio o velikoj raznolikosti u toj Biskupskoj konferenciji. Osvrnuo se na odnose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom i s drugim crkvama i vjerskim zajednicama.
Nadbiskup Zgrablić sve je rado i srdačno pozdravio u ime Hrvatske biskupske konferencije, napose u ime njezinog donedavnog predsjednika mons. Želimira Puljića i novoizabranog predsjednika mons. Dražena Kutleše te u svoje osobno ime, najnovijeg člana HBK. Ukratko je izvijestio o važnijim događajima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u razdoblju od srpnja do listopada 2022. godine počevši od 65. redovitog zasjedanja Sabora HBK. Spomenuo je, između ostalog, da je raznim događanjima proslavljena 25. obljetnica ustanovljenja Požeške i Varaždinske biskupije te Vojnog ordinarijata kao i da je Hrvatska biskupska konferencija bila domaćin49. redovitog susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. Podsjetio je da je Dan hrvatskih mučenika proslavljen, 10. rujna 2022. na Udbini svečanom euharistijom te da je Međunarodni susret katolika iz Slovenije, Hrvatske i Mađarske održan,8. listopada 2022. u Beltincima u Sloveniji. Na kraju je spomenuo da je Državni zavod za statistiku objavio, 22. rujna 2022. konačne rezultate Popisa stanovništva koji je proveden prošle godine te da je prema tom popisu, ako se taj postotak uzme kao relevantan, ispada da je broj katolika u Hrvatskoj u odnosu na popis iz 2011. manji za 2, 66%.
Biskupi su u petak ujutro, 4. studenog slavili Svetu misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i potom se susreli s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je nadbiskup Vukšić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Palić.
Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalih točaka dnevnoga reda, razmotriti apostolsko pismo pape Franje „Desiderio desideravi“ o liturgijskoj formaciji naroda Božjega od 29. lipnja 2022., saslušati izvješća svojih delegata s pojedinih važnih susreta, dogovoriti predstojeće termine i razmatrati druga pitanja važna za život i djelovanje biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u subotu, 5. studenog u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13. (kta)
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, u jutarnjim satima 4. studenog 2022. u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu započela je svoje 85. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH.
Otvarajući zasjedanje nadbiskup Vukšić je od srca pozdravio najprije sve članove naše Biskupske konferencije BiH: banjolučkoga biskupa mons. Franju Komaricu, dopredsjednika Konferencije mostarsko-duvanjskoga biskupa i trebinjsko-mrkanskoga apostolskog upravitelja mons. Petra Palića, apostolskoga vizitatora za župu Međugorje mons. Alda Cavallia. Pozdrav je uputio i banjolučkom pomoćnom biskupu mons. Marku Semrenu, koji će se biskupima pridružiti u večernjim satima. Pozdravio je i mons. Amauryja Medina Blanca, otpravnika poslova Apostolske nuncijature, kojega je zamolio da prenese riječi pozdrava s ovoga zasjedanja novoimenovanom apostolskom nunciju mons. Francisu Chullikattu, zatim kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog u miru, zrenjaninskog biskupa mons. Lászla Németha, predsjednika Međunarodne biskupske konferencije svetoga Ćirila i Metodija, i zadarskog nadbiskupa koadjutora mons. Milana Zgrablića, kojima je zahvalio za dolazak i sudjelovanje u zasjedanju. Zahvalio je i generalnom tajniku BK BiH mons. Ivi Tomaševiću i suradnicima za pripremu oko zasjedanja.
Potom je podsjetio da se ovo zasjedanje održava u vremenu priprava za Biskupsku sinodu koja će se baviti sinodalnošću Crkve, a čiji će prvi dio biti održan u listopadu naredne 2023. godine. „Već je završio onaj njezin dio priprava koji je pozivao biskupije i biskupske konferencije da dadnu svoj doprinos. U tom smislu vrlo raduje podatak, koji se prije nekoliko dana čuo od generalnoga tajnika Sinode biskupa, da je do toga časa, na svjetskoj razini, čak 112 biskupskih konferencija od njih 114, koliko ih ima, dostavilo svoje izvještaje, a među njima je i naša Konferencija. Nakon toga teku poslovi oko pripreme kontinentalnih izvještaja pa će tako predsjednici biskupskih konferencija iz Europe i izabrani delegati taj posao obaviti na susretu u Pragu u prvoj polovici veljače neredne godine“, podsjetio je nadbiskup Vukšić izrazivši radost što se i u ovom procesu pokazalo da postoji „velik broj vjernika koji sebe rado daju za Boga i Crkvu i znaju da je važno govoriti u Božje ime i još važnije svjedočiti“.
Nadbiskup Tomo podsjetio je također da se ove godine obilježava 1700 godina od održavanja prvog ekumenskog sabora u Niceji i 60 godina od početka posljednjega sabora, Drugoga vatikanskoga koji je bio 21. sabor Katoličke Crkve. „Onaj prvi upamćen je kao sabor koji je zaštitio pravovjerje Crkve a ovaj posljednji je ponajviše tražio nove pastoralne načine prikladne za suvremeni svijet. Oba sabora su tako vrlo suvremena i vrlo poučna: prvi da uvijek treba čuvati pravu vjeru, a drugi da uvijek treba tražiti najprikladnije pastoralne načine. Uz to, ovo je prigoda za sjetiti se i zahvaliti četvorici naših biskupa koji su, kao saborski oci, prije 60 godina dali svoj doprinos na saborskim zasjedanjima: mostarskomu Petru Čuli, sarajevskom Marku Alaupoviću, banjolučkom Alfredu Pichleru i tada skopskom a kasnije sarajevskom Smiljanu Čekadi“, riječi su nadbiskupa Tome.
Dodao je da je na zasjedanjima toga sabora sudjelovao i budući papa Ivan Pavao II., koji je 1997. godine posjetio Sarajevo te kazao da tako ove godine ujedno obilježavaju 25 godina od prvoga pohoda nekoga pape Bosni i Hercegovini.
Nadbiskup Vukšić je istaknuo da su biskupi ovo svoje zasjedanje započeli Svetom misom 3. studenoga, na dan kad je papa Franjo otputovao u Bahrein radi ohrabrenja tamošnjoj Crkvi i radi jačanja međureligijskoga dijaloga i prijateljstva među ljudima te da su tom prigodom molili, a sada i ponavljaju: „Neka dragi Bog, po zagovoru svetoga Karla Boromejskoga, čiji spomendan danas slavimo, blagoslovi ovo naše zasjedanje i Papino putovanje. Neka blagoslovi sve naše vjernike, svećenike, redovnike i redovnice kako bismo uvijek bili svjedoci i graditelji nade, prijateljstva i bratske suradnje. Jednakim blagoslovom neka prati sve ljude i narode u našemu društvu, sve vjernike drugih Crkava i vjerskih zajednica i one koji to nisu, kako bismo svi uvijek u dijalogu, suradnji i uzajamnom poštivanju, strpljivo i mudro gradili pomirenje, slogu, pravedan mir i bolju budućnost!“
Biskup Nemet je prenio pozdrave svih članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova te obećali moliti za biskupe i biskupijske zajednice u BiH i preporučili sebe i svoje biskupije u molitvu. Napomenuo je da su trenutno u fazi pojedinih promjena te progovorio o velikoj raznolikosti u toj Biskupskoj konferenciji. Osvrnuo se na odnose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom i s drugim crkvama i vjerskim zajednicama.
Nadbiskup Zgrablić sve je rado i srdačno pozdravio u ime Hrvatske biskupske konferencije, napose u ime njezinog donedavnog predsjednika mons. Želimira Puljića i novoizabranog predsjednika mons. Dražena Kutleše te u svoje osobno ime, najnovijeg člana HBK. Ukratko je izvijestio o važnijim događajima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u razdoblju od srpnja do listopada 2022. godine počevši od 65. redovitog zasjedanja Sabora HBK. Spomenuo je, između ostalog, da je raznim događanjima proslavljena 25. obljetnica ustanovljenja Požeške i Varaždinske biskupije te Vojnog ordinarijata kao i da je Hrvatska biskupska konferencija bila domaćin49. redovitog susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. Podsjetio je da je Dan hrvatskih mučenika proslavljen, 10. rujna 2022. na Udbini svečanom euharistijom te da je Međunarodni susret katolika iz Slovenije, Hrvatske i Mađarske održan,8. listopada 2022. u Beltincima u Sloveniji. Na kraju je spomenuo da je Državni zavod za statistiku objavio, 22. rujna 2022. konačne rezultate Popisa stanovništva koji je proveden prošle godine te da je prema tom popisu, ako se taj postotak uzme kao relevantan, ispada da je broj katolika u Hrvatskoj u odnosu na popis iz 2011. manji za 2, 66%.
Biskupi su u petak ujutro, 4. studenog slavili Svetu misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i potom se susreli s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je nadbiskup Vukšić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Palić.
Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalih točaka dnevnoga reda, razmotriti apostolsko pismo pape Franje „Desiderio desideravi“ o liturgijskoj formaciji naroda Božjega od 29. lipnja 2022., saslušati izvješća svojih delegata s pojedinih važnih susreta, dogovoriti predstojeće termine i razmatrati druga pitanja važna za život i djelovanje biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u subotu, 5. studenog u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13. (kta)
