Zahvaljujući ekspanziji sadnje smilja u Hercegovini, BiH je, prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH, u prošloj godini zabilježila rekordan izvoz eteričnih ulja koji je dosegnuo vrijednost od osam milijuna maraka sa stalnom tendencijom rasta, piše Večernji list BiH.
Usporedbe radi, izvoz eteričnih ulja, ponajviše od smilja, u 2015. godini zabilježio je stagnaciju i iznosio je svega 3,2 milijuna maraka. Promatrano po kategorijama, najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bilježe eterična ulja, i to 1347 posto, potom slijede gljive s 494, nakon njih šumski plodovi s 224 i začini s 211 posto. Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje - 103 posto, dok je zabilježen pad izvoza meda iz BiH.
"S obzirom na to da se očekuje daljnji rast u proizvodnji eteričnog ulja smilja, 2017. će donijeti nove izazove za plasman većih količina ulja", procjenjuju iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Porast broja plantaža smilja u Hercegovini očekuje se i idućih nekoliko mjeseci zbog isplativosti, a priča se i o tome kako će vlasnici plantaža tražiti poticaje i za ovu vrstu djelatnosti. Takva mogućnost je nedavno spomenuta na prvom radnom sastanku Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, koji je organiziran pod okriljem Gospodarske komore FBiH, te je poručeno kako će se uputiti zahtjev federalnom ministru poljoprivrede da u program novčanih potpora obvezno uključi i kapitalna ulaganja u ruralni razvoj, konkretno za podizanje nasada smilja, nabavu destilerija, rekultivaciju i okrupnjavanje zemljišnih kompleksa
Usporedbe radi, izvoz eteričnih ulja, ponajviše od smilja, u 2015. godini zabilježio je stagnaciju i iznosio je svega 3,2 milijuna maraka. Promatrano po kategorijama, najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bilježe eterična ulja, i to 1347 posto, potom slijede gljive s 494, nakon njih šumski plodovi s 224 i začini s 211 posto. Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje - 103 posto, dok je zabilježen pad izvoza meda iz BiH.
"S obzirom na to da se očekuje daljnji rast u proizvodnji eteričnog ulja smilja, 2017. će donijeti nove izazove za plasman većih količina ulja", procjenjuju iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Porast broja plantaža smilja u Hercegovini očekuje se i idućih nekoliko mjeseci zbog isplativosti, a priča se i o tome kako će vlasnici plantaža tražiti poticaje i za ovu vrstu djelatnosti. Takva mogućnost je nedavno spomenuta na prvom radnom sastanku Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, koji je organiziran pod okriljem Gospodarske komore FBiH, te je poručeno kako će se uputiti zahtjev federalnom ministru poljoprivrede da u program novčanih potpora obvezno uključi i kapitalna ulaganja u ruralni razvoj, konkretno za podizanje nasada smilja, nabavu destilerija, rekultivaciju i okrupnjavanje zemljišnih kompleksa
