Arheološka iskapanja velike grobnice u sjevernom grčkom gradu Amfipolu izazvala su golemu znatiželju medija i javnosti te potaknula brojna nagađanja o tome kome pripada.
Iako čak i arheolozi nisu sigurni čija je, mnogi uzbuđeno čekaju da iskapanja potpuno završe i napokon saznaju krije li grobnica tijelo najistaknutije figure drevne Grčke - Aleksandra Makedonskog.
I dok grčko ministarstvo kulture navodi da 590 metara duga grobnica najvjerojatnije ne pripada kralju ratniku, nitko ne može osporiti da se radi o najvećem grobu ikad otkrivenom u Grčkoj.
Točna lokacija Aleksandrova groba, koji je umro 323. prije Krista u Babilonu, jedna je od najvećih zagonetki svjetske arheologije. Neki stručnjaci smatraju da je vjerojatno pokopan u Aleksandriji. Njegova žena Roksana i sin Aleksandar poslije njegove smrti protjerani su u Amfipol i ondje ubijeni zajedno s njegovom majkom i bratom, što druge pak navodi na zaključak da su u grobnici njihovi ostaci.
Otkako su počela iskapanja u Amfipolu 2012. arheolozi su otkrili dio ulaza u grobnicu iz četvrtog stoljeća prije Krista s 4,5 metara visokim bočnim zidom. Ulaz, zapečaćen s nekoliko kamenih blokova, čuvaju dvije 1,5 metara visoke bezglave sfinge.
Iako čak i arheolozi nisu sigurni čija je, mnogi uzbuđeno čekaju da iskapanja potpuno završe i napokon saznaju krije li grobnica tijelo najistaknutije figure drevne Grčke - Aleksandra Makedonskog.
I dok grčko ministarstvo kulture navodi da 590 metara duga grobnica najvjerojatnije ne pripada kralju ratniku, nitko ne može osporiti da se radi o najvećem grobu ikad otkrivenom u Grčkoj.
Točna lokacija Aleksandrova groba, koji je umro 323. prije Krista u Babilonu, jedna je od najvećih zagonetki svjetske arheologije. Neki stručnjaci smatraju da je vjerojatno pokopan u Aleksandriji. Njegova žena Roksana i sin Aleksandar poslije njegove smrti protjerani su u Amfipol i ondje ubijeni zajedno s njegovom majkom i bratom, što druge pak navodi na zaključak da su u grobnici njihovi ostaci.
Otkako su počela iskapanja u Amfipolu 2012. arheolozi su otkrili dio ulaza u grobnicu iz četvrtog stoljeća prije Krista s 4,5 metara visokim bočnim zidom. Ulaz, zapečaćen s nekoliko kamenih blokova, čuvaju dvije 1,5 metara visoke bezglave sfinge.
