Trećina delegata u Domu naroda PS BiH podnijela je zahtjev da u roku od tri dana bude zakazana hitna sjednica ovog doma kako bi bilo razmatrano privremeno ukidanje akciza na gorivo i snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost na osnovne životne potrepštine. Na njoj bi se kao točke dnevnog reda razmatrali Prijedlog zakona o akcizama u BiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, koji je Zastupnički dom usvojio na posljednjoj sjednici održanoj 9. ožujka Sjednica je inače zakazana za 24. ožujka. Podsjetimo, Zastupnički dom je 9. ožujka usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PDV-u, te Prijedlog o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.
Predloženi zakon predviđa da se po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezuje promet dobara i usluga i uvoz dobara i to: lijekovi, brašno, kruh, mlijeko i mliječni proizvodi, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer, homogenizirana dječja hrana. Također, predlaže se da se po stopi PDV-a od 22% oporezuje promet dobara i usluga i uvoz dobara među kojima su: visokokvalitetna vina (uključujući pjenušava) i alkoholna pića; visokokvalitetne cigare i cigarillosi; luksuzni parfemi, toaletne vode i kozmetika, uključujući proizvode za ljepotu i šminku; odjeća i obuća od krzna i kože reptila; nakit i srodni proizvodi; satovi i njihovi dijelovi; luksuzna vozila za prijevoz osoba na zemlji, u zraku ili na vodi; umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti...
Definirano je da predložena rješenja imaju ograničen rok primjene, do 31. prosinca 2022., do kada se, kako navode predlagači, očekuje stabilizacija ekonomskih prilika. Prijedlog o izmjenama Zakona o akcizama u BiH predviđa ukidanja akciza na gorivo na period od 6 mjeseci s mogućnošću produljenja za još 3 mjeseca. Ako Dom naroda potvrdi odluku Zastupničkog doma kroz par dana u slučaju hitne sjednice ili pak 24. ožujka kad bi građani mogli osjetiti konkretne efekte primjene. Po svemu sudeći rano smo se radovali. Samo Upravi za neizravno oporezivanje treba najmanje pola godine da se prilagodi novoj poreskoj politici koja je definirana kroz dopune Zakona o PDV-u.
Međutim, riječ je o najoptimističnijoj mogućoj prognozi koja podrazumijeva da nema političke opstrukcije i bilo kakvog usporavanje tehničkog procesa uvođenja tri umjesto postojeće jedne stope PDV-a. Glasnogovornik UNO Ratko Kovačević pojašnjava za Capital.ba kako će se zbog ukidanja jedinstvene stope PDV-a morati mijenjati softver koji ju je obračunavao.
"Jedan softver prati carinu, jer se tu oporezuju svi proizvodi koji ulaze u BiH, a drugi prati sustav PDV-a u unutarnjem prometu. Svi proizvodni su klasificirani i moraju se analizirati kako bi im se odredila stopa", kaže Kovačević. Ipak, prema njegovim riječima, za tako nešto nema novca i potrebno je hitno djelovati.
"Institucije BiH su na privremenom financiranju već treću godinu zaredom, a u privremenom financiranju nema sredstava za izmjene softverskih rješenja. Znači, morao bi se usvojiti proračun da bi Uprava dobila novac za tako nešto i da bi pokrenula proceduru oko cijele nadogradnje softvera", kazo je.
Pojašnjava kako će pune ruke posla imati i porezni obveznici koji su u sistemu PDV-a. Naime, oni će morati angažirati softverske kuće koje prate njihov rad kako bi to sve primijenili, kako u maloprodaji tako i u računovodstvu. Kaže kako će prije primjene novih stopa, sve morati biti jasno i precizno definirano.
"Morat ćemo odrediti koji su to proizvodi koji će biti oporezovani stopom od 5%, koji su to proizvodi luksuzni na koje se primjenjuje stopa od 22% i hoće li i na koje proizvode ostati standardna stopa od 17%", kazao je. UNO BiH treba da formira radnu grupu koja bi se bavila ovom problematikom. Postavlja se pitanje da li bi ovo smanjenje stope PDV-a zaista dovelo do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Kovačević smatra kako građani ne bi osjetili skoro nikakvu promjenu, ako se ne bi provodile stroge kontrole trgovaca. Moglo bi se desiti da trgovci vide priliku u tome i da ostave istu cijenu proizvoda, a da umjesto 17, državi daju 5% poreza. Razlika bi ostajala njima. Sličnog razmišljanja je ekonomista Željko Šain, koji kaže kako je teško da bi došlo do značajnijeg smanjenja cijena osnovnih namirnica.
"One će donekle biti snižene, ali je pitanje koliko dugo u ovim generalnim inflatornim kretanjima u svijetu i kod nas. Bojim se da se to može dosta brzo istopiti. Kratkoročni pozitivan efekt će biti postignut, ali kakav će srednjoročni i dugoročni efekt biti, to ne možemo sada znati", kazao je.
Predloženi zakon predviđa da se po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezuje promet dobara i usluga i uvoz dobara i to: lijekovi, brašno, kruh, mlijeko i mliječni proizvodi, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer, homogenizirana dječja hrana. Također, predlaže se da se po stopi PDV-a od 22% oporezuje promet dobara i usluga i uvoz dobara među kojima su: visokokvalitetna vina (uključujući pjenušava) i alkoholna pića; visokokvalitetne cigare i cigarillosi; luksuzni parfemi, toaletne vode i kozmetika, uključujući proizvode za ljepotu i šminku; odjeća i obuća od krzna i kože reptila; nakit i srodni proizvodi; satovi i njihovi dijelovi; luksuzna vozila za prijevoz osoba na zemlji, u zraku ili na vodi; umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti...
Definirano je da predložena rješenja imaju ograničen rok primjene, do 31. prosinca 2022., do kada se, kako navode predlagači, očekuje stabilizacija ekonomskih prilika. Prijedlog o izmjenama Zakona o akcizama u BiH predviđa ukidanja akciza na gorivo na period od 6 mjeseci s mogućnošću produljenja za još 3 mjeseca. Ako Dom naroda potvrdi odluku Zastupničkog doma kroz par dana u slučaju hitne sjednice ili pak 24. ožujka kad bi građani mogli osjetiti konkretne efekte primjene. Po svemu sudeći rano smo se radovali. Samo Upravi za neizravno oporezivanje treba najmanje pola godine da se prilagodi novoj poreskoj politici koja je definirana kroz dopune Zakona o PDV-u.
Međutim, riječ je o najoptimističnijoj mogućoj prognozi koja podrazumijeva da nema političke opstrukcije i bilo kakvog usporavanje tehničkog procesa uvođenja tri umjesto postojeće jedne stope PDV-a. Glasnogovornik UNO Ratko Kovačević pojašnjava za Capital.ba kako će se zbog ukidanja jedinstvene stope PDV-a morati mijenjati softver koji ju je obračunavao.
"Jedan softver prati carinu, jer se tu oporezuju svi proizvodi koji ulaze u BiH, a drugi prati sustav PDV-a u unutarnjem prometu. Svi proizvodni su klasificirani i moraju se analizirati kako bi im se odredila stopa", kaže Kovačević. Ipak, prema njegovim riječima, za tako nešto nema novca i potrebno je hitno djelovati.
"Institucije BiH su na privremenom financiranju već treću godinu zaredom, a u privremenom financiranju nema sredstava za izmjene softverskih rješenja. Znači, morao bi se usvojiti proračun da bi Uprava dobila novac za tako nešto i da bi pokrenula proceduru oko cijele nadogradnje softvera", kazo je.
Pojašnjava kako će pune ruke posla imati i porezni obveznici koji su u sistemu PDV-a. Naime, oni će morati angažirati softverske kuće koje prate njihov rad kako bi to sve primijenili, kako u maloprodaji tako i u računovodstvu. Kaže kako će prije primjene novih stopa, sve morati biti jasno i precizno definirano.
"Morat ćemo odrediti koji su to proizvodi koji će biti oporezovani stopom od 5%, koji su to proizvodi luksuzni na koje se primjenjuje stopa od 22% i hoće li i na koje proizvode ostati standardna stopa od 17%", kazao je. UNO BiH treba da formira radnu grupu koja bi se bavila ovom problematikom. Postavlja se pitanje da li bi ovo smanjenje stope PDV-a zaista dovelo do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Kovačević smatra kako građani ne bi osjetili skoro nikakvu promjenu, ako se ne bi provodile stroge kontrole trgovaca. Moglo bi se desiti da trgovci vide priliku u tome i da ostave istu cijenu proizvoda, a da umjesto 17, državi daju 5% poreza. Razlika bi ostajala njima. Sličnog razmišljanja je ekonomista Željko Šain, koji kaže kako je teško da bi došlo do značajnijeg smanjenja cijena osnovnih namirnica.
"One će donekle biti snižene, ali je pitanje koliko dugo u ovim generalnim inflatornim kretanjima u svijetu i kod nas. Bojim se da se to može dosta brzo istopiti. Kratkoročni pozitivan efekt će biti postignut, ali kakav će srednjoročni i dugoročni efekt biti, to ne možemo sada znati", kazao je.
