Sredstva utrošena na borbu protiv klimatskih promjena moraju se povećati na 5 bilijuna dolara godišnje do 2030., poručili su znanstvenici u četvrtak, upozorivši da je transformacija ekonomija prespora za postizanje međunarodnih ciljeva koji se tiču ograničenja porasta temperatura.
Od prijevoza, preko poljoprivrede do izvora električne energije, postignut je preslab napredak da bi se suzbio porast temperature na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje i tako ograničili najgori učinci klimatskih promjena, navodi se u studiji pet ekoloških think-tankova.
"Globalni napori za ublažavanje klimatskih promjena i dalje su užasno slabi"
Niti jedan od 40 procijenjenih indikatora nije u skladu s ciljevima iz Pariškog klimatskog sporazuma koji predviđa smanjenje prosječnog porasta temperature ispod 2 stupnja Celzijeva, a idealno od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
U studiji se navodi da 25 indikatora nije na zadovoljavajućim razinama, uključujući korištenje manje ugljena za generiranje električne energije.
"Iako postoje neki ohrabrujući znakovi napretka u nekoliko sektora, ukupni globalni napori za ublažavanje klimatskih promjena i dalje su užasno slabi", rekla je Sophie Boehm, jedna od autorica.
"Svjetski lideri trebaju pojačati klimatske ambicije i odmah djelovati"
Boehm, članica američkog think-tanka World Resources Institute, kaže da rezultati pružaju jasnu sliku o potrebnom djelovanju protiv klimatskih promjena uoči klimatskog samita UN-a COP 26 u Glasgowu koji počinje u nedjelju.
"Svjetski lideri na samitu COP26 i izvan njega trebaju pojačati klimatske ambicije i odmah djelovati", kazala je Boehm za Reuters.
Dva izvješća UN-a upozorila su ovaj tjedan da je svijet daleko od ograničenja zadanog porasta temperature te da će s trenutnim mjerama globalno temperatura u ovom stoljeću porasti za 2,7 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Od prijevoza, preko poljoprivrede do izvora električne energije, postignut je preslab napredak da bi se suzbio porast temperature na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje i tako ograničili najgori učinci klimatskih promjena, navodi se u studiji pet ekoloških think-tankova.
"Globalni napori za ublažavanje klimatskih promjena i dalje su užasno slabi"
Niti jedan od 40 procijenjenih indikatora nije u skladu s ciljevima iz Pariškog klimatskog sporazuma koji predviđa smanjenje prosječnog porasta temperature ispod 2 stupnja Celzijeva, a idealno od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
U studiji se navodi da 25 indikatora nije na zadovoljavajućim razinama, uključujući korištenje manje ugljena za generiranje električne energije.
"Iako postoje neki ohrabrujući znakovi napretka u nekoliko sektora, ukupni globalni napori za ublažavanje klimatskih promjena i dalje su užasno slabi", rekla je Sophie Boehm, jedna od autorica.
"Svjetski lideri trebaju pojačati klimatske ambicije i odmah djelovati"
Boehm, članica američkog think-tanka World Resources Institute, kaže da rezultati pružaju jasnu sliku o potrebnom djelovanju protiv klimatskih promjena uoči klimatskog samita UN-a COP 26 u Glasgowu koji počinje u nedjelju.
"Svjetski lideri na samitu COP26 i izvan njega trebaju pojačati klimatske ambicije i odmah djelovati", kazala je Boehm za Reuters.
Dva izvješća UN-a upozorila su ovaj tjedan da je svijet daleko od ograničenja zadanog porasta temperature te da će s trenutnim mjerama globalno temperatura u ovom stoljeću porasti za 2,7 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
