Vlada Federacije BiH je, utvrdila svojih 12 amandmana na Prijedlog zakona o materijalnoj podršci obitelji s djecom u FBiH, koji postaju sastavni dio ovog zakona.
S ciljem poboljšanja predloženih zakonskih rješenja, Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila ove amandmane.
Osnovica za utvrđivanje visine naknada iz ovog zakona je najniža plaća u FBiH utvrđena sukladno s odredbama Zakona o radu. Ovo je preloženo imajući u vidu da izračun prosječne neto plaćeu FBiH ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ne uzima u obzir pojedine ključne ekonomske parametre. S ovim je usklađen i amandman po kojem ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 40 posto najniže plaće. Prema procjenama, ovim zakonom dječiji doplatak će biti osiguran za oko 80.000 djece u FBiH, a godišnje će se u proračunu FBiH osiguravati oko 100 milijuna KM.
Utvrđen je i amandman da visina dječjeg dodatka iznosi 19 posto najniže plaće u FBiH utvrđene sukladno s odredbama Zakona o radu. Na ovaj način je utvrđen i znatno veći dječji dodatak koji, umjesto dosadašnjih 59,76 KM, raste na 103,17 KM, što je 19 posto najniže plaće.
Jednim od amandmana je precizirana definicija zajedničkog kućanstva. Cilj je pospješivanje postupka dokazivanja i suzbijanja potencijalnih zlouporaba, jer se dokazivanje oslanja gotovo isključivo na kućne liste koje, u formi izjave, sačinjavaju sami podnosiłelji zahtjeva, te ih ovjeravaju u općinskim tijelima uprave bez ikakve druge provjere i potvrde podataka.
Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj rodiji može ostvariti korisnik ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nałazi na reditom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj način se ukida prihodovni prag pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama, čime se znatno povećava obuhvat korisnika ovoga prava s prijašnjih 2.100 na više od 9.000. Tako se u jednak pravni položaj dovode sve nezaposlene rodilje, bez obzira na njihov ekonomski status što predstavlja određeni vid pronatalitetne politike. Ova pomoć iznosi 55 posto najniže plaće u FBiH, što trenutno iznosi 298,65 KM.
Nova je i odredba koja osigurava dosljedno i opsežo praćenje cjelokupnog stanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti, čime je omogućeno stručno sagledavanje učinaka koje zakonima utvrđena prava i mjere imaju u pogledu poboljšanja socijalno-ekonomskog statusa korisnika, odnosno njihove adekvatnosti u zadovoljavanju socijalnih potreba pojedinaca i grupa, te sposobnosti sustava da odgovori na evidentirane potrebe.
Uvažavajući činjenicu da usvajanje ovoga zakona kao federalnog propisa podrazumijeva potrebu usklađivanja županijskih propisa s njegovim odredbama s ciljem osiguranja provedbe jedinstvene politike na području čitave FBiH, kao i da usklađivanja ne zahtijevaju korjenite zahvate u postojeće županijske zakone, ocijenjeno je da je rok od tri, umjesto ranije predloženih 12 mjeseci, sasvim dovoljan za njihovo realiziranje.
Utvrđen je i amandman po kojem će federalni ministar rada i socijalne politike u roku od tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu donijeti provedbeni akt kojim će propisati obrazac za podnošenje zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na dječji dodatak. Ovim će biti osigurano postupanje na isti način na području cijele FBiH pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na dječji dodatak.
Danom početka primjene ovoga zakona, prestaje primjena odredbi iz čl. 87-96. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom i članka 53. Zakona o hraniteljstvu u FBiH, također je utvrđeno jednim od amandmana.
Treba napomenuti da je u Prijedlogu proračuna FBiH za 2022. godinu za provođenje ovog zakona u dijelu koji se odnosi na dječiji doplatak planirano 50 milijuna KM, a ostvarivanje ovih prava trebalo bi početi od 1. srpnja ove godine – priopćeno je iz Vlade FBiH.
S ciljem poboljšanja predloženih zakonskih rješenja, Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila ove amandmane.
Osnovica za utvrđivanje visine naknada iz ovog zakona je najniža plaća u FBiH utvrđena sukladno s odredbama Zakona o radu. Ovo je preloženo imajući u vidu da izračun prosječne neto plaćeu FBiH ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ne uzima u obzir pojedine ključne ekonomske parametre. S ovim je usklađen i amandman po kojem ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 40 posto najniže plaće. Prema procjenama, ovim zakonom dječiji doplatak će biti osiguran za oko 80.000 djece u FBiH, a godišnje će se u proračunu FBiH osiguravati oko 100 milijuna KM.
Utvrđen je i amandman da visina dječjeg dodatka iznosi 19 posto najniže plaće u FBiH utvrđene sukladno s odredbama Zakona o radu. Na ovaj način je utvrđen i znatno veći dječji dodatak koji, umjesto dosadašnjih 59,76 KM, raste na 103,17 KM, što je 19 posto najniže plaće.
Jednim od amandmana je precizirana definicija zajedničkog kućanstva. Cilj je pospješivanje postupka dokazivanja i suzbijanja potencijalnih zlouporaba, jer se dokazivanje oslanja gotovo isključivo na kućne liste koje, u formi izjave, sačinjavaju sami podnosiłelji zahtjeva, te ih ovjeravaju u općinskim tijelima uprave bez ikakve druge provjere i potvrde podataka.
Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj rodiji može ostvariti korisnik ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nałazi na reditom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj način se ukida prihodovni prag pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama, čime se znatno povećava obuhvat korisnika ovoga prava s prijašnjih 2.100 na više od 9.000. Tako se u jednak pravni položaj dovode sve nezaposlene rodilje, bez obzira na njihov ekonomski status što predstavlja određeni vid pronatalitetne politike. Ova pomoć iznosi 55 posto najniže plaće u FBiH, što trenutno iznosi 298,65 KM.
Nova je i odredba koja osigurava dosljedno i opsežo praćenje cjelokupnog stanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti, čime je omogućeno stručno sagledavanje učinaka koje zakonima utvrđena prava i mjere imaju u pogledu poboljšanja socijalno-ekonomskog statusa korisnika, odnosno njihove adekvatnosti u zadovoljavanju socijalnih potreba pojedinaca i grupa, te sposobnosti sustava da odgovori na evidentirane potrebe.
Uvažavajući činjenicu da usvajanje ovoga zakona kao federalnog propisa podrazumijeva potrebu usklađivanja županijskih propisa s njegovim odredbama s ciljem osiguranja provedbe jedinstvene politike na području čitave FBiH, kao i da usklađivanja ne zahtijevaju korjenite zahvate u postojeće županijske zakone, ocijenjeno je da je rok od tri, umjesto ranije predloženih 12 mjeseci, sasvim dovoljan za njihovo realiziranje.
Utvrđen je i amandman po kojem će federalni ministar rada i socijalne politike u roku od tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu donijeti provedbeni akt kojim će propisati obrazac za podnošenje zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na dječji dodatak. Ovim će biti osigurano postupanje na isti način na području cijele FBiH pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na dječji dodatak.
Danom početka primjene ovoga zakona, prestaje primjena odredbi iz čl. 87-96. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom i članka 53. Zakona o hraniteljstvu u FBiH, također je utvrđeno jednim od amandmana.
Treba napomenuti da je u Prijedlogu proračuna FBiH za 2022. godinu za provođenje ovog zakona u dijelu koji se odnosi na dječiji doplatak planirano 50 milijuna KM, a ostvarivanje ovih prava trebalo bi početi od 1. srpnja ove godine – priopćeno je iz Vlade FBiH.
