Nakon što je godinama bila lokomotiva globalnog gospodarstva, Kina u posljednje vrijeme bilježi usporavanje rasta zbog slabljenja izvoza i investicija, prevelikih tvorničkih kapaciteta, visoke razine dugova, deflacijskih prijetnji i hlađenja tržišta nekretnina.
Stoga mnogi analitičari smatraju da Peking prikazuje situaciju u gospodarstvu boljom nego što zapravo jest.
Bilo kako bilo, vremena su teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, dok vlasti poručuju da su nužne bolne, strukturne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona po dvoznamenkastim stopama.
U svom planu vlasti navode reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje i sektora usluga na uštrb rasta izvoza i investicija.
Kineska središnja banka labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva, pa je lani u niz navrata smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.
Nastojeći potaknuti rast izvoza, kineske su vlasti prvo u kolovozu lani, a potom i u prvom tjednu 2016. devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.
Posljednjih dana kineska središnja banka nastoji stabilizirati tečaj juana prema dolaru agresivnim intervencijama na financijskim tržištima, a nastoji stabilizirati i tržišta dionica, s obzirom da su u prva dva tjedna 2016. burzovni indeksi u Šangaju potonuli oko 18 posto.
Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a dodatno uspori, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje i dodatnog slabljenja gospodarstva.
Stoga mnogi analitičari smatraju da Peking prikazuje situaciju u gospodarstvu boljom nego što zapravo jest.
Bilo kako bilo, vremena su teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, dok vlasti poručuju da su nužne bolne, strukturne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona po dvoznamenkastim stopama.
U svom planu vlasti navode reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje i sektora usluga na uštrb rasta izvoza i investicija.
Kineska središnja banka labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva, pa je lani u niz navrata smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.
Nastojeći potaknuti rast izvoza, kineske su vlasti prvo u kolovozu lani, a potom i u prvom tjednu 2016. devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.
Posljednjih dana kineska središnja banka nastoji stabilizirati tečaj juana prema dolaru agresivnim intervencijama na financijskim tržištima, a nastoji stabilizirati i tržišta dionica, s obzirom da su u prva dva tjedna 2016. burzovni indeksi u Šangaju potonuli oko 18 posto.
Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a dodatno uspori, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje i dodatnog slabljenja gospodarstva.
