NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 doživjela je računalni kvar koji je uzrokovao prekid komunikacije između 46-godišnje sonde i njezinog tima misije na Zemlji. Inženjeri trenutačno pokušavaju riješiti problem, dok stari svemirski brod juri kroz neistraženi kozmički teritorij duž vanjskih granica Sunčevog sustava.
Voyager 1 trenutno je najudaljenija svemirska letjelica od Zemlje, udaljena oko 24 milijarde kilometara, dok je njegov blizanac Voyager 2 prešao više od 20 milijardi kilometara od našeg planeta. Oba su u međuzvjezdanom prostoru i jedine su svemirske letjelice koje rade izvan heliosfere, Sunčevog mjehura magnetskih polja i čestica koji se proteže daleko izvan orbite Plutona.
Svemirske letjelice s najdužim trajanjem u povijesti
U početku dizajnirane da traju pet godina, sonde Voyager svemirske su letjelice s najdužim trajanjem u povijesti. Njihov iznimno dug životni vijek znači da su obje svemirske letjelice pružile dodatne uvide o našem Sunčevu sustavu i šire nakon što su prije nekoliko desetljeća postigle svoje preliminarne ciljeve letenja pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna.
Ali njihova neočekivano duga putovanja nisu prošla bez izazova.
Voyager 1 ima tri ugrađena računala, uključujući sustav podataka o letu koji prikuplja informacije sa znanstvenih instrumenata svemirske letjelice i povezuje ih s inženjerskim podacima koji odražavaju trenutno "zdravstveno stanje" Voyagera 1. Kontrola misije na Zemlji prima te podatke u binarnom kodu ili nizu jedinica i nula.
No čini se da je sustav podataka o letu Voyagera 1 zapeo na automatskom ponavljanju, u scenariju koji podsjeća na film Groundhog Day. Tim misije prvi je put primijetio problem 14. studenog, kada je telekomunikacijska jedinica počela slati natrag ponavljajući uzorak jedinica i nula, kao da je zarobljena u petlji.
Podaci se ne vraćaju za Zemlju
Dok svemirska letjelica još uvijek može primati i izvršavati naredbe koje šalje tim misije, problem s tom telekomunikacijskom jedinicom znači da se nikakvi znanstveni ili inženjerski podaci s Voyagera 1 ne vraćaju na Zemlju.
Tim Voyagera je tijekom vikenda poslao naredbe svemirskoj letjelici da ponovno pokrene sustav podataka o letu, ali još uvijek nisu stigli upotrebljivi podaci, prema NASA-i.
"NASA-ini inženjeri trenutačno pokušavaju prikupiti više informacija o temeljnom uzroku problema, prije nego što utvrde sljedeće korake da ga eventualno isprave", rekla je Calla Cofield, stručnjakinja za odnose s medijima u NASA-i. Proces bi mogao trajati tjednima.
Sličan problem dogodio se i 1981.
Posljednji je put Voyager 1 doživio sličan, ali ne identičan problem sa sustavom podataka o letu 1981. godine, a čini se da trenutni problem nije povezan s drugim kvarovima koje je letjelica imala posljednjih godina, rekao je Cofield.
Dok obje sonde Voyager prolaze kroz nove izazove, članovi misije imaju samo izvorne priručnike, napisane prije nekoliko desetljeća, za konzultaciju, ali oni ne mogu objasniti izazove s kojima se svemirske letjelice suočavaju kako stare.
Tim Voyagera želi razmotriti sve potencijalne implikacije prije slanja novih naredbi svemirskoj letjelici kako bi bili sigurni da njezine operacije neće imati neočekivan utjecaj.
Voyager 1 je toliko daleko da je potrebno 22.5 sati da naredbe poslane sa Zemlje stignu do letjelice. Osim toga, tim mora čekati 45 sati da primi odgovor.
Održavanje Voyagerovih sondi na životu
"Dok stare sonde blizanci Voyager nastavljaju istraživati svemir, tim polako isključuje instrumente na njima kako bi sačuvao energiju i produžio svoje misije", rekla je voditeljica Voyagerova projekta Suzanne Dodd.
Usput su obje svemirske letjelice naišle na neočekivane probleme i kvarove, uključujući razdoblje od sedam mjeseci 2020. kada Voyager 2 nije mogao komunicirati sa Zemljom. U kolovozu je tim misije upotrijebio tzv. "tehniku vike" kako bi obnovio komunikaciju s Voyagerom 2 nakon što je jedna naredba nenamjerno usmjerila antenu letjelice u pogrešnom smjeru.
Iako se tim nada da će obnoviti redoviti dotok podataka koje šalje Voyager 1, glavna vrijednost misije leži u njezinom dugom trajanju, rekao je Cofield. Na primjer, znanstvenici žele vidjeti kako se čestice i magnetska polja mijenjaju kako sonde lete dalje od heliosfere. Ali taj će skup podataka biti nepotpun ako Voyager 1 ne bude mogao vratiti informacije dok nastavlja dalje.
Tim misije bio je kreativan sa strategijama za produljenje napajanja na obje svemirske letjelice posljednjih godina kako bi omogućio nastavak njihovih rekordnih misija.
"Voyageri su daleko, daleko izvan svojih primarnih misija i dulje su u svemiru od bilo koje druge letjelice u povijesti", rekao je Cofield. "Iako inženjerski tim naporno radi kako bi ih održao na životu, u potpunosti očekujemo da će se pojaviti problemi."
Voyager 1 trenutno je najudaljenija svemirska letjelica od Zemlje, udaljena oko 24 milijarde kilometara, dok je njegov blizanac Voyager 2 prešao više od 20 milijardi kilometara od našeg planeta. Oba su u međuzvjezdanom prostoru i jedine su svemirske letjelice koje rade izvan heliosfere, Sunčevog mjehura magnetskih polja i čestica koji se proteže daleko izvan orbite Plutona.
Svemirske letjelice s najdužim trajanjem u povijesti
U početku dizajnirane da traju pet godina, sonde Voyager svemirske su letjelice s najdužim trajanjem u povijesti. Njihov iznimno dug životni vijek znači da su obje svemirske letjelice pružile dodatne uvide o našem Sunčevu sustavu i šire nakon što su prije nekoliko desetljeća postigle svoje preliminarne ciljeve letenja pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna.
Ali njihova neočekivano duga putovanja nisu prošla bez izazova.
Voyager 1 ima tri ugrađena računala, uključujući sustav podataka o letu koji prikuplja informacije sa znanstvenih instrumenata svemirske letjelice i povezuje ih s inženjerskim podacima koji odražavaju trenutno "zdravstveno stanje" Voyagera 1. Kontrola misije na Zemlji prima te podatke u binarnom kodu ili nizu jedinica i nula.
No čini se da je sustav podataka o letu Voyagera 1 zapeo na automatskom ponavljanju, u scenariju koji podsjeća na film Groundhog Day. Tim misije prvi je put primijetio problem 14. studenog, kada je telekomunikacijska jedinica počela slati natrag ponavljajući uzorak jedinica i nula, kao da je zarobljena u petlji.
Podaci se ne vraćaju za Zemlju
Dok svemirska letjelica još uvijek može primati i izvršavati naredbe koje šalje tim misije, problem s tom telekomunikacijskom jedinicom znači da se nikakvi znanstveni ili inženjerski podaci s Voyagera 1 ne vraćaju na Zemlju.
Tim Voyagera je tijekom vikenda poslao naredbe svemirskoj letjelici da ponovno pokrene sustav podataka o letu, ali još uvijek nisu stigli upotrebljivi podaci, prema NASA-i.
"NASA-ini inženjeri trenutačno pokušavaju prikupiti više informacija o temeljnom uzroku problema, prije nego što utvrde sljedeće korake da ga eventualno isprave", rekla je Calla Cofield, stručnjakinja za odnose s medijima u NASA-i. Proces bi mogao trajati tjednima.
Sličan problem dogodio se i 1981.
Posljednji je put Voyager 1 doživio sličan, ali ne identičan problem sa sustavom podataka o letu 1981. godine, a čini se da trenutni problem nije povezan s drugim kvarovima koje je letjelica imala posljednjih godina, rekao je Cofield.
Dok obje sonde Voyager prolaze kroz nove izazove, članovi misije imaju samo izvorne priručnike, napisane prije nekoliko desetljeća, za konzultaciju, ali oni ne mogu objasniti izazove s kojima se svemirske letjelice suočavaju kako stare.
Tim Voyagera želi razmotriti sve potencijalne implikacije prije slanja novih naredbi svemirskoj letjelici kako bi bili sigurni da njezine operacije neće imati neočekivan utjecaj.
Voyager 1 je toliko daleko da je potrebno 22.5 sati da naredbe poslane sa Zemlje stignu do letjelice. Osim toga, tim mora čekati 45 sati da primi odgovor.
Održavanje Voyagerovih sondi na životu
"Dok stare sonde blizanci Voyager nastavljaju istraživati svemir, tim polako isključuje instrumente na njima kako bi sačuvao energiju i produžio svoje misije", rekla je voditeljica Voyagerova projekta Suzanne Dodd.
Usput su obje svemirske letjelice naišle na neočekivane probleme i kvarove, uključujući razdoblje od sedam mjeseci 2020. kada Voyager 2 nije mogao komunicirati sa Zemljom. U kolovozu je tim misije upotrijebio tzv. "tehniku vike" kako bi obnovio komunikaciju s Voyagerom 2 nakon što je jedna naredba nenamjerno usmjerila antenu letjelice u pogrešnom smjeru.
Iako se tim nada da će obnoviti redoviti dotok podataka koje šalje Voyager 1, glavna vrijednost misije leži u njezinom dugom trajanju, rekao je Cofield. Na primjer, znanstvenici žele vidjeti kako se čestice i magnetska polja mijenjaju kako sonde lete dalje od heliosfere. Ali taj će skup podataka biti nepotpun ako Voyager 1 ne bude mogao vratiti informacije dok nastavlja dalje.
Tim misije bio je kreativan sa strategijama za produljenje napajanja na obje svemirske letjelice posljednjih godina kako bi omogućio nastavak njihovih rekordnih misija.
"Voyageri su daleko, daleko izvan svojih primarnih misija i dulje su u svemiru od bilo koje druge letjelice u povijesti", rekao je Cofield. "Iako inženjerski tim naporno radi kako bi ih održao na životu, u potpunosti očekujemo da će se pojaviti problemi."
