Na poziv Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, danas je održan sastanak predsjednika Vlade dr. sc. Nevenka Hercega, ministra financija Adnana Faladžića, ostalih članova Pregovaračkog tima Vlade i čelnika Nezavisnoga sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. S obzirom na generalni štrajk u koji su zdravstveni djelatnici u HNŽ-u stupili, razgovarano je o iznalaženju rješenja kako bi se stvorili preduvjeti za potpisivanje kolektivnog ugovora.
- Hercegovačko-neretvanska županija ima oko 10 % ukupnoga stanovništva u FBiH, a u našem zdravstvenom sustavu radi čak više od 20 % zdravstvenih djelatnika zaposlenih u zdravstvu Federacije. Konačno je vrijeme da se jasno i glasno progovori o fundamentalnim problemima koji su se nagomilali u ovom resoru. Vrijeme je da poslodavci, osnivači i svi ključni dionici zdravstvenog sustava preuzmu svoj dio odgovornosti. Izostankom racionalizma pri ovakvom načinu zapošljavanja kroz godine urušava se zdravstveni sustav, a ugrožava i održivost cijele Županije, što mi u Vladi ne ćemo dopustiti – jasno je poručio predsjednik Herceg nakon sastanka.
- Kontinuirano svjedočimo i pokazujemo kako iznimno poštujemo i uvažavamo socijalni dijalog i socijalne partnere. To najbolje oslikava činjenica da smo dosad potpisali ukupno šesnaest kolektivnih ugovora. Na tomu tragu iskazujemo pripravnost da i kada su u pitanju zahtjevi sindikata zdravstvenih djelatnika damo puni doprinos iznalaženju trajnih i održivih rješenja u skladu s fiskalnim kapacitetom HNŽ-a. Konkretno, jasno poručujemo da smo spremni preuzeti naš dio obveza. No, da bismo mogli odgovoriti zahtjevima zdravstvenih djelatnika koji u početnom traženju dosežu 56 milijuna KM dodatnih proračunskih sredstava kroz dvije godine, nužno je da i drugi čimbenici u zdravstvenom sustavu HNŽ-a u punini preuzmu svoj dio odgovornosti. Govorim o ZZO-u HNŽ-a, gradovima i općinama u HNŽ-u, menadžmentima zdravstvenih ustanova, susjednim županijama i, naravno, Vladi FBiH koji imaju jednake financijske mogućnosti kao i HNŽ. Napominjem da je ova županija na sebe preuzela i kredite za izgradnju Klinike za dječje bolesti i opremanje svih triju bolnica u ukupnomu iznosu od 45 milijuna KM, nabavu raznovrsne opreme i vozila za domove zdravlja, obnovu i uređenje niza zdravstvenih ustanova, kao i niz drugih obveza, a to nije morala – rekao je Herceg, dodavši i to kako svi žele, i zbog zdravstvenih djelatnika i misleći na pacijente, ali i na ukupnu stabilnost društva, što žurnije izići iz ove situacije.
- Načinom na koji upravljamo javnim financijama HNŽ-a kroz proteklih osam godina stvorili smo preduvjete da danas možemo planirati i ispratiti svoj dio obveza i prema zdravstvenim djelatnicima. Razumijemo njihova sindikalna traženja i suosjećamo s njihovim položajem koji traži poboljšanje. Da budem jasan, mi smo neupitno za povećanje plaća zdravstvenim djelatnicima! Ali, zaista se mora prihvatiti činjenicu da je HNŽ samo jedan od više čimbenika u zdravstvenomu sustavu ove županije. Mi ćemo, kroz Izmjene i dopune Proračuna za 2023. te kroz Prijedlog proračuna za 2024. godinu, ispratiti svoj dio obveza kroz korektno postignuti, realno održivi dogovor svih poslodavaca i sindikalnih partnera. To uopće nije sporno, ali i s ovoga mjesta javno ponavljam poziv svim dionicima zdravstvenoga sustava HNŽ-a, osnivačima i poslodavcima naših zdravstvenih ustanova, da preuzmu odgovornost za koju imaju i zakonsku i moralnu obvezu – izjavio je ministar Faladžić, dok je predsjednik Herceg dodao kako je vrijeme da se u HNŽ-u napravi jedan granski kolektivni ugovor koji će obuhvatiti svih 5000 zaposlenih u zdravstvu Županije (liječnike, stomatologe, medicinsko i nemedicinsko osoblje), a ne da imamo dva sindikata, dvostruke pregovore i dva kolektivna ugovora u istoj grani, što je u konačnici i protivno zakonu.
Podsjećamo, Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, 31. listopada imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore s reprezentativnim sindikatima za djelatnost zdravstva, sastavljen od predstavnika Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Ministarstva financija HNŽ-a, Ureda predsjednika Vlade HNŽ-a, Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, SKB-a Mostar, KB-a dr. Safeta Mujića, Opće bolnice Konjic, Grada Mostara, Grada Konjica, Grada Čapljine, Doma zdravlja Stolac, Doma zdravlja Jablanica, Vlade Zapadnohercegovačke županije i Ministarstva zdravstva FBiH.
- Hercegovačko-neretvanska županija ima oko 10 % ukupnoga stanovništva u FBiH, a u našem zdravstvenom sustavu radi čak više od 20 % zdravstvenih djelatnika zaposlenih u zdravstvu Federacije. Konačno je vrijeme da se jasno i glasno progovori o fundamentalnim problemima koji su se nagomilali u ovom resoru. Vrijeme je da poslodavci, osnivači i svi ključni dionici zdravstvenog sustava preuzmu svoj dio odgovornosti. Izostankom racionalizma pri ovakvom načinu zapošljavanja kroz godine urušava se zdravstveni sustav, a ugrožava i održivost cijele Županije, što mi u Vladi ne ćemo dopustiti – jasno je poručio predsjednik Herceg nakon sastanka.
- Kontinuirano svjedočimo i pokazujemo kako iznimno poštujemo i uvažavamo socijalni dijalog i socijalne partnere. To najbolje oslikava činjenica da smo dosad potpisali ukupno šesnaest kolektivnih ugovora. Na tomu tragu iskazujemo pripravnost da i kada su u pitanju zahtjevi sindikata zdravstvenih djelatnika damo puni doprinos iznalaženju trajnih i održivih rješenja u skladu s fiskalnim kapacitetom HNŽ-a. Konkretno, jasno poručujemo da smo spremni preuzeti naš dio obveza. No, da bismo mogli odgovoriti zahtjevima zdravstvenih djelatnika koji u početnom traženju dosežu 56 milijuna KM dodatnih proračunskih sredstava kroz dvije godine, nužno je da i drugi čimbenici u zdravstvenom sustavu HNŽ-a u punini preuzmu svoj dio odgovornosti. Govorim o ZZO-u HNŽ-a, gradovima i općinama u HNŽ-u, menadžmentima zdravstvenih ustanova, susjednim županijama i, naravno, Vladi FBiH koji imaju jednake financijske mogućnosti kao i HNŽ. Napominjem da je ova županija na sebe preuzela i kredite za izgradnju Klinike za dječje bolesti i opremanje svih triju bolnica u ukupnomu iznosu od 45 milijuna KM, nabavu raznovrsne opreme i vozila za domove zdravlja, obnovu i uređenje niza zdravstvenih ustanova, kao i niz drugih obveza, a to nije morala – rekao je Herceg, dodavši i to kako svi žele, i zbog zdravstvenih djelatnika i misleći na pacijente, ali i na ukupnu stabilnost društva, što žurnije izići iz ove situacije.
- Načinom na koji upravljamo javnim financijama HNŽ-a kroz proteklih osam godina stvorili smo preduvjete da danas možemo planirati i ispratiti svoj dio obveza i prema zdravstvenim djelatnicima. Razumijemo njihova sindikalna traženja i suosjećamo s njihovim položajem koji traži poboljšanje. Da budem jasan, mi smo neupitno za povećanje plaća zdravstvenim djelatnicima! Ali, zaista se mora prihvatiti činjenicu da je HNŽ samo jedan od više čimbenika u zdravstvenomu sustavu ove županije. Mi ćemo, kroz Izmjene i dopune Proračuna za 2023. te kroz Prijedlog proračuna za 2024. godinu, ispratiti svoj dio obveza kroz korektno postignuti, realno održivi dogovor svih poslodavaca i sindikalnih partnera. To uopće nije sporno, ali i s ovoga mjesta javno ponavljam poziv svim dionicima zdravstvenoga sustava HNŽ-a, osnivačima i poslodavcima naših zdravstvenih ustanova, da preuzmu odgovornost za koju imaju i zakonsku i moralnu obvezu – izjavio je ministar Faladžić, dok je predsjednik Herceg dodao kako je vrijeme da se u HNŽ-u napravi jedan granski kolektivni ugovor koji će obuhvatiti svih 5000 zaposlenih u zdravstvu Županije (liječnike, stomatologe, medicinsko i nemedicinsko osoblje), a ne da imamo dva sindikata, dvostruke pregovore i dva kolektivna ugovora u istoj grani, što je u konačnici i protivno zakonu.
Podsjećamo, Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, 31. listopada imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore s reprezentativnim sindikatima za djelatnost zdravstva, sastavljen od predstavnika Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Ministarstva financija HNŽ-a, Ureda predsjednika Vlade HNŽ-a, Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, SKB-a Mostar, KB-a dr. Safeta Mujića, Opće bolnice Konjic, Grada Mostara, Grada Konjica, Grada Čapljine, Doma zdravlja Stolac, Doma zdravlja Jablanica, Vlade Zapadnohercegovačke županije i Ministarstva zdravstva FBiH.
