Zatečeni količinom izrečenih neistina i paušalnih ocjena o radu Vlade HNŽ, koje je na svojoj press-konferenciji izrekao Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ cjelokupnu javnost želimo upoznati s istinom i stvarnim činjenicama.
Kada su u pitanju materijalni troškovi, istina je kako zajednički materijalni troškovi cijele Vlade, a ne Ureda predsjednika, iznose 4.059.680,00 KM. Najveći dio toga iznosa odnosno 2.200.000 KM namijenjeno je za isplatu plaća 150 vježbenika, a ostatak za grantove drugim razinama vlasti, te redovite potrebe poslovanja tijela županijske uprave.
Suficit kao konkretan rezultat rada i koji je ostvaren prvi put u mandatu ove Vlade u iznosu od oko 8 milijuna KM je, najvećim dijelom, dodijeljen općinama za njihove razvojno-socijalne programe, infrastrukturne, komunalne i druge značajne projekte, potom visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, te zdravstvenim ustanovama i staračkim domovima, kulturnim i športskim institucijama, gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava usmjeren je i za izmirenje obveza za izvršne sudske presude.
O radu Vlade nedavno se, koncem veljače 2018. godine, u prigodi potpisivanja Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, vrlo pohvalno izrazio i sam Milić kazavši „da smo potpuno i sasvim iskreno zadovoljni i s radom Vlade i predsjednika i našega ministra i nemamo što drugo reći nego svaka im čast“.
Unatoč neistinitim tvrdnjama i podmetanjima, Vlada je i dalje, kao i do sada, spremna za dijalog i rješavanje otvorenih pitanja razgovorom, svjesna kako je to jedini put do zajedničkoga iznalaženja održivih rješenja.
U prilogu možete pogledati dio Proračuna HNŽ koji se odnosi na zajedničke materijalne troškove Vlade, te izjavu Josipa Milića, predsjednika Sindikata srednjih škola HNŽ u prigodi potpisivanja Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Što je Milić rekao 20. veljače 2018. prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora?
Predstavnik sindikata Josip Milić je naglasio da je ovo prvi kolektivni ugovor koji je potpisan bez štrajka.
„Ja sam izuzetno zadovoljan ovim kolektivnim ugovorom iz dva razloga. Prvo, zato što je ovo prvi Kolektivni ugovor koji smo u miru pregovarali, dogovoriti i potpisali, tj. bez štrajka. Velika zasluga za to ide gospodinu premijeru i gospodinu ministru jer su bili otvoreni za razgovore i dogovore. Druga stvar zbog koje sam sretan je da su nam od 2009. godine i famozne krize, prava išla na dolje, bili smo uskraćivani, ovo je prvi put da smo prešli u poboljšanje uvjeta. Mislim da će svake godine uvjeti biti bolji, a tome u prilog ide i punjenje proračuna. Znači, zadovoljan sam sa potpisanim Kolektivnim ugovorom jer smo u mnogome poboljšali situaciju, i još ako se ostvari da će tužbe iz 2013. godine biti isplaćene do 31.3. možemo reći da smo potpuno i sasvim iskreno zadovoljni i sa radom Vlade i premijera i našega ministra i nemamo što drugo reći nego svaka im čast“.
Josip Milić je istaknuo da je posebno zadovoljan članovima koji su vezani za umanjene norme za trećinu, ističući da je to jedna humana i poticajna mjera za roditelje koji imaju djecu sa poteškoćama i roditeljima sa četvero ili više djece, kao i članak za tehnološki višak. Također osvrnuo se na ubacivanje mentora i savjetnika, te vraćanje magistara i doktora nauka, tj. umanjenje njihove nastavne norme.
Kada su u pitanju materijalni troškovi, istina je kako zajednički materijalni troškovi cijele Vlade, a ne Ureda predsjednika, iznose 4.059.680,00 KM. Najveći dio toga iznosa odnosno 2.200.000 KM namijenjeno je za isplatu plaća 150 vježbenika, a ostatak za grantove drugim razinama vlasti, te redovite potrebe poslovanja tijela županijske uprave.
Suficit kao konkretan rezultat rada i koji je ostvaren prvi put u mandatu ove Vlade u iznosu od oko 8 milijuna KM je, najvećim dijelom, dodijeljen općinama za njihove razvojno-socijalne programe, infrastrukturne, komunalne i druge značajne projekte, potom visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, te zdravstvenim ustanovama i staračkim domovima, kulturnim i športskim institucijama, gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava usmjeren je i za izmirenje obveza za izvršne sudske presude.
O radu Vlade nedavno se, koncem veljače 2018. godine, u prigodi potpisivanja Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, vrlo pohvalno izrazio i sam Milić kazavši „da smo potpuno i sasvim iskreno zadovoljni i s radom Vlade i predsjednika i našega ministra i nemamo što drugo reći nego svaka im čast“.
Unatoč neistinitim tvrdnjama i podmetanjima, Vlada je i dalje, kao i do sada, spremna za dijalog i rješavanje otvorenih pitanja razgovorom, svjesna kako je to jedini put do zajedničkoga iznalaženja održivih rješenja.
U prilogu možete pogledati dio Proračuna HNŽ koji se odnosi na zajedničke materijalne troškove Vlade, te izjavu Josipa Milića, predsjednika Sindikata srednjih škola HNŽ u prigodi potpisivanja Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Što je Milić rekao 20. veljače 2018. prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora?
Predstavnik sindikata Josip Milić je naglasio da je ovo prvi kolektivni ugovor koji je potpisan bez štrajka.
„Ja sam izuzetno zadovoljan ovim kolektivnim ugovorom iz dva razloga. Prvo, zato što je ovo prvi Kolektivni ugovor koji smo u miru pregovarali, dogovoriti i potpisali, tj. bez štrajka. Velika zasluga za to ide gospodinu premijeru i gospodinu ministru jer su bili otvoreni za razgovore i dogovore. Druga stvar zbog koje sam sretan je da su nam od 2009. godine i famozne krize, prava išla na dolje, bili smo uskraćivani, ovo je prvi put da smo prešli u poboljšanje uvjeta. Mislim da će svake godine uvjeti biti bolji, a tome u prilog ide i punjenje proračuna. Znači, zadovoljan sam sa potpisanim Kolektivnim ugovorom jer smo u mnogome poboljšali situaciju, i još ako se ostvari da će tužbe iz 2013. godine biti isplaćene do 31.3. možemo reći da smo potpuno i sasvim iskreno zadovoljni i sa radom Vlade i premijera i našega ministra i nemamo što drugo reći nego svaka im čast“.
Josip Milić je istaknuo da je posebno zadovoljan članovima koji su vezani za umanjene norme za trećinu, ističući da je to jedna humana i poticajna mjera za roditelje koji imaju djecu sa poteškoćama i roditeljima sa četvero ili više djece, kao i članak za tehnološki višak. Također osvrnuo se na ubacivanje mentora i savjetnika, te vraćanje magistara i doktora nauka, tj. umanjenje njihove nastavne norme.
