Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić potvrdio je u petak kako u BiH više nema parlamentarne većine koja bi jamčila stabilnost vlasti, ali je istodobno poručio kako će njegova vlada nastaviti obavljati svoj posao i nastojati donositi zakone i odluke u općem interesu.
"Vladajuća većina je narušena i svi svjedočimo snažnom početku izborne kampanje u BiH, koja je nažalost počela 16 mjeseci prije izbora", kazao je Zvizdić na konferenciji za novinstvo u Sarajevu koju je sazvao kako bi predstavio rezultate rada Vijeća ministara nakon dvije godine mandata.
Šest stranaka u vlasti
Ustvrdio je kako su u tom razdoblju postignuti dobri rezultati, posebice na gospodarskom planu, ilustrirajući to statistikom koja govori kako je BiH u 2016. zabilježila rast izvoza od 4,8 posto u odnosu na 2015., broj zaposlenih povećan je za 3 posto, vanjskotrgovinski deficit smanjen je za 2 posto uz istodobno povećanje obujma trgovinske razmjene s inozemstvom za 366 milijuna eura.
Ukupna zaduženost BiH je na razini od 42 posto BDP-a i najmanja je među svim državama regije.
"BiH je ostvarila najpozitivnije gospodarske pokazatelje u proteklom desetljeću", kazao je Zvizdić.
Komentirajući krizu parlamentarne većine izjavio je kako Vijeće ministara ne može utjecati na političke dogovore pa tako ni na to hoće li ili neće biti vladajuće većine, ali drži da je taj problem u BiH puno manji nego u susjednim državama, prenosi Hina.
Podsjetio je kako članovi sadašnjeg Vijeća ministara BiH dolaze iz šest stranaka iz dva entiteta, a u susjedstvu se vlade uglavnom oslanjaju na potporu jedne ili dvije stranke.
Trošarine pokazatelj krize
"Kada to imamo u vidu možemo kazati da smo među najučinkovitijim vladama u regiji", ustvrdio je Zvizdić izražavajući nadu kako će se potrebna većina za donošenje zakona i odluka ipak uspostaviti.
Nakon što je Zastupnički dom parlamenta BiH ranije ovog tjedna zbog političkih sukoba ponovo odbacio prijedlog zakona o uvođenju trošarina, Zvizdić je u petak konstatirao kako je to rezultat krize vladajuće većine. Trošarine kao preduvjet realizacije već odobrenih kredita za cestogradnju su, kako je pojasnio, s polja struke prebačene na ravan politike i tu nemaju šanse.
"Milijarda eura (kredita) čeka da postane operativna za najvažnije infrastrukturne projekte", kazao je Zvizdić dodajući kako nema niti jednog argumenta da bi uvođenje trošarina na gorivo štetilo BiH i njenim građanima. Najavio je kako će se sada o svemu razmisliti i naći načina da se već predloženi pa oboreni prijedlozi zakona vrate u odgovarajuću proceduru.
Mađioničari
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović suglasio se kako su ulaganja u infrastrukturu nužna, a s obzirom na podjele u javnosti potrebno je naći kompromisna rješenja.
"Ja sam na tome spreman raditi kako bismo osigurali razvitak infrastrukture, ali i da teret trošarina ne podnose oni koji su najranjiviji", kazao je Šarović izražavajući uvjerenost kako će sadašnji sastav Vijeća ministara BiH, unatoč političkim prijeporima, ostati sve do izbora u listopadu 2018. godine.
Ministar financija Vjekoslav Bevanda kazao je kako "nije mađioničar ni prognostičar" pa ne zna kakva će biti sudbina Vijeća ministara.
"Vidi se da se parlamentarna većina formira od slučaja do slučaja", kazao je Bevanda.
Tavorenje do izbora
Istodobno, iz Banja Luke dolaze isti glasovi. predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je danas da je narušeno povjerenje, nakon preglasavanja u vezi s popisom u BiH izazvalo sadašnju situaciju, iz koje se mora izaći, zbog čega će pokrenuti pitanja u vezi s evropskim putem BiH.
'''Bojim se, da ukoliko se nešto ne desi, da ćemo imati ovo 'tavorenje' sve do sljedećih izbora i to bilo jako loše'', kazao je Ivanić novinarima u Banja Luci.
Komentirajući dvogodišnjicu rada Vijeća ministara BiH, koji predlaže zakone, ali se teško usvajaju u bh. parlamentu, Ivanić je rekao da je nestabilna situacija počela događajima koji su se ogledali u preglasavanju u vezi s popisom te da netko za to mora odgovarati.
''Sjetite se mojih izjava u kojima sam tada upozoravao da je ovo početak kraja sadašnje koalicije, jer je predstavljao rušenje povjerenja. Zanimljivo je da se tog događaja više nitko ne sjeća, iako je Europska agencija za statistiku rekla da je 200.000 ljudi bilo pogrešno popisano. Nitko ne pita ni direktora Agencije za statistiku BiH hoće li podnijeti ostavku, a od tog trenutka smo ušli u totalno nepovjerenje koje sada doživljava kulminaciju raspravom o Izbornom zakonu'', rekao je Ivanić.
Najavio je da će pokušati stvoriti ambijent u kojem bi se u BiH pozabavili pitanjima iz Upitnika Europske komisije.
"Vladajuća većina je narušena i svi svjedočimo snažnom početku izborne kampanje u BiH, koja je nažalost počela 16 mjeseci prije izbora", kazao je Zvizdić na konferenciji za novinstvo u Sarajevu koju je sazvao kako bi predstavio rezultate rada Vijeća ministara nakon dvije godine mandata.
Šest stranaka u vlasti
Ustvrdio je kako su u tom razdoblju postignuti dobri rezultati, posebice na gospodarskom planu, ilustrirajući to statistikom koja govori kako je BiH u 2016. zabilježila rast izvoza od 4,8 posto u odnosu na 2015., broj zaposlenih povećan je za 3 posto, vanjskotrgovinski deficit smanjen je za 2 posto uz istodobno povećanje obujma trgovinske razmjene s inozemstvom za 366 milijuna eura.
Ukupna zaduženost BiH je na razini od 42 posto BDP-a i najmanja je među svim državama regije.
"BiH je ostvarila najpozitivnije gospodarske pokazatelje u proteklom desetljeću", kazao je Zvizdić.
Komentirajući krizu parlamentarne većine izjavio je kako Vijeće ministara ne može utjecati na političke dogovore pa tako ni na to hoće li ili neće biti vladajuće većine, ali drži da je taj problem u BiH puno manji nego u susjednim državama, prenosi Hina.
Podsjetio je kako članovi sadašnjeg Vijeća ministara BiH dolaze iz šest stranaka iz dva entiteta, a u susjedstvu se vlade uglavnom oslanjaju na potporu jedne ili dvije stranke.
Trošarine pokazatelj krize
"Kada to imamo u vidu možemo kazati da smo među najučinkovitijim vladama u regiji", ustvrdio je Zvizdić izražavajući nadu kako će se potrebna većina za donošenje zakona i odluka ipak uspostaviti.
Nakon što je Zastupnički dom parlamenta BiH ranije ovog tjedna zbog političkih sukoba ponovo odbacio prijedlog zakona o uvođenju trošarina, Zvizdić je u petak konstatirao kako je to rezultat krize vladajuće većine. Trošarine kao preduvjet realizacije već odobrenih kredita za cestogradnju su, kako je pojasnio, s polja struke prebačene na ravan politike i tu nemaju šanse.
"Milijarda eura (kredita) čeka da postane operativna za najvažnije infrastrukturne projekte", kazao je Zvizdić dodajući kako nema niti jednog argumenta da bi uvođenje trošarina na gorivo štetilo BiH i njenim građanima. Najavio je kako će se sada o svemu razmisliti i naći načina da se već predloženi pa oboreni prijedlozi zakona vrate u odgovarajuću proceduru.
Mađioničari
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović suglasio se kako su ulaganja u infrastrukturu nužna, a s obzirom na podjele u javnosti potrebno je naći kompromisna rješenja.
"Ja sam na tome spreman raditi kako bismo osigurali razvitak infrastrukture, ali i da teret trošarina ne podnose oni koji su najranjiviji", kazao je Šarović izražavajući uvjerenost kako će sadašnji sastav Vijeća ministara BiH, unatoč političkim prijeporima, ostati sve do izbora u listopadu 2018. godine.
Ministar financija Vjekoslav Bevanda kazao je kako "nije mađioničar ni prognostičar" pa ne zna kakva će biti sudbina Vijeća ministara.
"Vidi se da se parlamentarna većina formira od slučaja do slučaja", kazao je Bevanda.
Tavorenje do izbora
Istodobno, iz Banja Luke dolaze isti glasovi. predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je danas da je narušeno povjerenje, nakon preglasavanja u vezi s popisom u BiH izazvalo sadašnju situaciju, iz koje se mora izaći, zbog čega će pokrenuti pitanja u vezi s evropskim putem BiH.
'''Bojim se, da ukoliko se nešto ne desi, da ćemo imati ovo 'tavorenje' sve do sljedećih izbora i to bilo jako loše'', kazao je Ivanić novinarima u Banja Luci.
Komentirajući dvogodišnjicu rada Vijeća ministara BiH, koji predlaže zakone, ali se teško usvajaju u bh. parlamentu, Ivanić je rekao da je nestabilna situacija počela događajima koji su se ogledali u preglasavanju u vezi s popisom te da netko za to mora odgovarati.
''Sjetite se mojih izjava u kojima sam tada upozoravao da je ovo početak kraja sadašnje koalicije, jer je predstavljao rušenje povjerenja. Zanimljivo je da se tog događaja više nitko ne sjeća, iako je Europska agencija za statistiku rekla da je 200.000 ljudi bilo pogrešno popisano. Nitko ne pita ni direktora Agencije za statistiku BiH hoće li podnijeti ostavku, a od tog trenutka smo ušli u totalno nepovjerenje koje sada doživljava kulminaciju raspravom o Izbornom zakonu'', rekao je Ivanić.
Najavio je da će pokušati stvoriti ambijent u kojem bi se u BiH pozabavili pitanjima iz Upitnika Europske komisije.
