U HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 gostovao je molekularni biolog i član Vladinog Znanstvenog savjeta, sveučilišni profesor Gordan Lauc.
Voditelj Aleksandar Stanković u uvodu je rekao da je nakon same najave njegova gostovanja bio suočen s negodovanjima pojedinih članova Znanstvenog savjeta koji kritiziraju Lauca, ali, kako je primijetio Stanković, i dalje s njim sjede u savjetu.
- Zamjerili su mi što sam ga uopće mislio pozvati ga, ne priznaju ga - kazao je voditelj.
- Moram priznati da nemam taj dojam. Unutar zajednice najnormalnije komuniciramo i surađujemo, u medijima je drugačije. Ne treba suditi po onome što se događa u medijima. Već više od godinu dana pokušavam imati otvorenu raspravu s ljudima koji se ne slažu sa mnom. Zaključak jedne zatvorene sjednice Znanstvenog savjeta u listopadu je bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere i tada se ta diskusija preselila u medije i počeli su me napadati bez osnove - rekao je Lauc na početku emisije.
Nakon uvodnog priloga Stanković je rekao kako se Laucu zamjeraju pogrešne procjene, jer je prije devet mjeseci izjavio da je pandemija gotova.
- Pred Božić sam rekao da je val počeo padati bez da smo uveli najstrože mjere. Epidemija se smirivala, rekao sam 'više mene ne trebate'. Jasno je da nam mjere nisu potrebne. Što znači gotovo? Ovaj virus neće nestati, kao ni drugi. Pitanje je da li bilo koje mjere na razini države bitno mijenjaju tijek epidemije. Istraživanja su pokazala da nametnute mjere poput lockdowna usporavaju širenje epidemije za deset posto, a ne smanjuju broj zaraženih. One samo odgađaju trenutak kada će ti ljudi biti zaraženi. Mjere su nam bile ključne kada nismo znali do kuda epidemija ide. Prva faza bila je u proljeće 2020., ljudi u Italiji umiru. Jedini odgovor bio nam je sve zaustaviti da vidimo što se uopće događa. Već u travnju te godine imali smo drugu situaciju. Informacija iz Koreje da hranu treba dezinficirati je bila kriva. Sumnja je tada bačena na povrće, ja sam prenosio krivu informaciju, to je bila pogreška. U travnju sam rekao da treba otvoriti šampanjac, što nitko nije razumio. U New Yorku je tada bilo jako puno mrtvih. Kad smo vidjeli te tisuće mrtvih, ali velik broj zaraženih, shvatili smo da ovo nije neki virus koji će nas pobiti. Jako smo ozbiljno razgovarali hoće li virus uništiti civilizaciju - rekao je nakon uvodnog priloga.
Osvrnuo se na broj mrtvih u svijetu i Hrvatskoj.
- U Hrvatskoj je umrlo više od 50.000 ljudi, ali pitanje je od čega je tko umro. Nikad nisam rekao da je gotova pandemija. Rekao sam da je broj slučajeva počeo padati. Gotovo je u smislu da znamo dokle može ići, da smo prošli najgore. Najveći broj ljudi kod nas je zaražen do kraja 2020. Broj pada do ožujka, to više nije sistemska prijetnja državi. U tekstu koji sam napisao nigdje ne piše da je pandemija gotova, nego da je najgore prošlo. Ljudi to mogu krivo shvatiti. Virus će se širiti, ljudi će i dalje umirati, ali činjenica je da znamo što je od mjera važno i da Hrvatska s najblažim mjerama u Europi završava s najboljim rezultatom - dodao je.
Osvrnuo se zatim na najavu donedavnog šefa zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar' Zvonimira Šostara da bi do kraja godine u Hrvatskoj moglo biti 10.000 mrtvih.
- Šostar misli da će umrijeti još oko 1000-1500 ljudi uz dosadašnjih 8.500, to nije nemoguće. Vjerojatno bi ih toliko umrlo i od gripe. Virusi ubijaju ljude, to moramo prihvatiti, važno je što možemo učiniti. Možemo se zaštititi, trenutno čak i Australija odustaje od strategije zero-covid, prihvatili smo da ćemo se svi zaraziti i nema ga načina izbjeći, svi će se zaraziti. Jedino ako odete na neku planinu na par godina... Ali možemo minimalizirati rizik od teških bolesti, ne biti pod stresom, strah je ubojica, a možemo se i cijepiti. Svatko treba zdravo živjeti i preuzeti odgovornost. Država tu više nema ulogu - kazao je znanstvenik.
Govoreći o cijepljenju, prvo je rekao da je 93 posto svih smrti od covida onih starijih od 60 godina, a za mlađe od 60 smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti.
- Bilo što što napravi populacija mlađa od 60 utječe samo na sedam posto smrti. Svi će se zaraziti. U populaciji mlađih imamo 3 posto smrti na koje mogu utjecati mlađi. Na razini pojedinca cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cjepivo nosi gen koji ima poznate i nepoznate funkcije, neki ljudi se toga boje. S druge strane, virus nosi puno više tog proteina. Ako razmišljamo što je bolje, bolje se cijepiti nego zaraziti. Ako država nameće bilo kome cijepljenje, država na to nema pravo. Prisiljivati nekoga ili ucjenjivati da se cijepi je pogrešno. Nuspojave su manje nego kod zaraze, ali postoje. Ako vam je netko u rame ušpricao cjepivo i ima nuspojave, krfiv je taj koji ga je proizveo. Cijepio sam se iako sam ranije prebolio. Imao sam dosta težak oblik bolesti, prošlog ljeta imao sam atipičan covid. Bio sam bolestan tjedan dana, mislio sam da imam upalu bubrega, mjehura. Nisam znao da je covid, ali je bio vrlo težak. Tek na testu sam shvatio da je to covid. Razina protutijela mi je pred ljeto bila vrlo nisko, uzeo sam jednu dozu cjepiva, a drugu sam uzeo samo zato da imam papir o tome. Statistika kaže da su preboljeli zaštićeni od hospitalizacije dulje nego cijepljeni, svi koji su preboljeli mogu biti mirniji i od onih koji su se cijepili. Mislim da je za svakog pojedinca dobro da se cijepi, cijepljenje je manji rizik. Nemam pravo nikoga uvjeravati. Ni Vlada na to nema pravo. Odluku o zdravlju moramo donijeti sami. Ja se protiv antivaksera borim 15 godina, smiješno mi je kad me proglašavaju herojem antivaksera. Agresivna politika vlada, pri čemu ne mislim toliko na našu, pogledajte Sloveniju, Italiju... je stvorila otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva. Antivaksera je iznimno malo - kazao je na HRT-u.
Dodao je da ga prati 26 tisuća ljudi na Facebooku.
- Ako nekog blokiram, to su oni koji promiču antivaksersku propagandu. Dio ljudi prihvaća moje izjave koja im odgovara. Kako netko može reći da sam heroj antivakserstva, cijepio sam se i promičem cjepivo, rekao je.
Istaknuo je da je cijepio svih svojih petero djece.
Voditelj Aleksandar Stanković u uvodu je rekao da je nakon same najave njegova gostovanja bio suočen s negodovanjima pojedinih članova Znanstvenog savjeta koji kritiziraju Lauca, ali, kako je primijetio Stanković, i dalje s njim sjede u savjetu.
- Zamjerili su mi što sam ga uopće mislio pozvati ga, ne priznaju ga - kazao je voditelj.
- Moram priznati da nemam taj dojam. Unutar zajednice najnormalnije komuniciramo i surađujemo, u medijima je drugačije. Ne treba suditi po onome što se događa u medijima. Već više od godinu dana pokušavam imati otvorenu raspravu s ljudima koji se ne slažu sa mnom. Zaključak jedne zatvorene sjednice Znanstvenog savjeta u listopadu je bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere i tada se ta diskusija preselila u medije i počeli su me napadati bez osnove - rekao je Lauc na početku emisije.
Nakon uvodnog priloga Stanković je rekao kako se Laucu zamjeraju pogrešne procjene, jer je prije devet mjeseci izjavio da je pandemija gotova.
- Pred Božić sam rekao da je val počeo padati bez da smo uveli najstrože mjere. Epidemija se smirivala, rekao sam 'više mene ne trebate'. Jasno je da nam mjere nisu potrebne. Što znači gotovo? Ovaj virus neće nestati, kao ni drugi. Pitanje je da li bilo koje mjere na razini države bitno mijenjaju tijek epidemije. Istraživanja su pokazala da nametnute mjere poput lockdowna usporavaju širenje epidemije za deset posto, a ne smanjuju broj zaraženih. One samo odgađaju trenutak kada će ti ljudi biti zaraženi. Mjere su nam bile ključne kada nismo znali do kuda epidemija ide. Prva faza bila je u proljeće 2020., ljudi u Italiji umiru. Jedini odgovor bio nam je sve zaustaviti da vidimo što se uopće događa. Već u travnju te godine imali smo drugu situaciju. Informacija iz Koreje da hranu treba dezinficirati je bila kriva. Sumnja je tada bačena na povrće, ja sam prenosio krivu informaciju, to je bila pogreška. U travnju sam rekao da treba otvoriti šampanjac, što nitko nije razumio. U New Yorku je tada bilo jako puno mrtvih. Kad smo vidjeli te tisuće mrtvih, ali velik broj zaraženih, shvatili smo da ovo nije neki virus koji će nas pobiti. Jako smo ozbiljno razgovarali hoće li virus uništiti civilizaciju - rekao je nakon uvodnog priloga.
Osvrnuo se na broj mrtvih u svijetu i Hrvatskoj.
- U Hrvatskoj je umrlo više od 50.000 ljudi, ali pitanje je od čega je tko umro. Nikad nisam rekao da je gotova pandemija. Rekao sam da je broj slučajeva počeo padati. Gotovo je u smislu da znamo dokle može ići, da smo prošli najgore. Najveći broj ljudi kod nas je zaražen do kraja 2020. Broj pada do ožujka, to više nije sistemska prijetnja državi. U tekstu koji sam napisao nigdje ne piše da je pandemija gotova, nego da je najgore prošlo. Ljudi to mogu krivo shvatiti. Virus će se širiti, ljudi će i dalje umirati, ali činjenica je da znamo što je od mjera važno i da Hrvatska s najblažim mjerama u Europi završava s najboljim rezultatom - dodao je.
Osvrnuo se zatim na najavu donedavnog šefa zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar' Zvonimira Šostara da bi do kraja godine u Hrvatskoj moglo biti 10.000 mrtvih.
- Šostar misli da će umrijeti još oko 1000-1500 ljudi uz dosadašnjih 8.500, to nije nemoguće. Vjerojatno bi ih toliko umrlo i od gripe. Virusi ubijaju ljude, to moramo prihvatiti, važno je što možemo učiniti. Možemo se zaštititi, trenutno čak i Australija odustaje od strategije zero-covid, prihvatili smo da ćemo se svi zaraziti i nema ga načina izbjeći, svi će se zaraziti. Jedino ako odete na neku planinu na par godina... Ali možemo minimalizirati rizik od teških bolesti, ne biti pod stresom, strah je ubojica, a možemo se i cijepiti. Svatko treba zdravo živjeti i preuzeti odgovornost. Država tu više nema ulogu - kazao je znanstvenik.
Govoreći o cijepljenju, prvo je rekao da je 93 posto svih smrti od covida onih starijih od 60 godina, a za mlađe od 60 smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti.
- Bilo što što napravi populacija mlađa od 60 utječe samo na sedam posto smrti. Svi će se zaraziti. U populaciji mlađih imamo 3 posto smrti na koje mogu utjecati mlađi. Na razini pojedinca cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cjepivo nosi gen koji ima poznate i nepoznate funkcije, neki ljudi se toga boje. S druge strane, virus nosi puno više tog proteina. Ako razmišljamo što je bolje, bolje se cijepiti nego zaraziti. Ako država nameće bilo kome cijepljenje, država na to nema pravo. Prisiljivati nekoga ili ucjenjivati da se cijepi je pogrešno. Nuspojave su manje nego kod zaraze, ali postoje. Ako vam je netko u rame ušpricao cjepivo i ima nuspojave, krfiv je taj koji ga je proizveo. Cijepio sam se iako sam ranije prebolio. Imao sam dosta težak oblik bolesti, prošlog ljeta imao sam atipičan covid. Bio sam bolestan tjedan dana, mislio sam da imam upalu bubrega, mjehura. Nisam znao da je covid, ali je bio vrlo težak. Tek na testu sam shvatio da je to covid. Razina protutijela mi je pred ljeto bila vrlo nisko, uzeo sam jednu dozu cjepiva, a drugu sam uzeo samo zato da imam papir o tome. Statistika kaže da su preboljeli zaštićeni od hospitalizacije dulje nego cijepljeni, svi koji su preboljeli mogu biti mirniji i od onih koji su se cijepili. Mislim da je za svakog pojedinca dobro da se cijepi, cijepljenje je manji rizik. Nemam pravo nikoga uvjeravati. Ni Vlada na to nema pravo. Odluku o zdravlju moramo donijeti sami. Ja se protiv antivaksera borim 15 godina, smiješno mi je kad me proglašavaju herojem antivaksera. Agresivna politika vlada, pri čemu ne mislim toliko na našu, pogledajte Sloveniju, Italiju... je stvorila otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva. Antivaksera je iznimno malo - kazao je na HRT-u.
Dodao je da ga prati 26 tisuća ljudi na Facebooku.
- Ako nekog blokiram, to su oni koji promiču antivaksersku propagandu. Dio ljudi prihvaća moje izjave koja im odgovara. Kako netko može reći da sam heroj antivakserstva, cijepio sam se i promičem cjepivo, rekao je.
Istaknuo je da je cijepio svih svojih petero djece.
