Pred Vijećem ministara danas će se naći Nacrt zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih tijela za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće kojim se želi zadržati tok procesnih rokova koji se u vrijeme pandemije koronavirusa ne provode, rekao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ministar pravde BiH Josip Grubeša.
Grubeša kaže da je njegovo ministarstvo predložilo da ovaj Zakon ide u hitnu proceduru, kako bi premostili činjenicu da su organi usporili s radom, te da zaštite stranke da ne gube prava zbog nemogućnosti poduzimanja procesnih radnji.
Potrebno je bilo, kako je rekao, omogućiti zadržavanje tijeka procesnih rokova u postupcima koji se u ovom razdoblju ne provode, kao i zadržavanje tijeka svih rokova za prava stranaka.
“Dakle, predložiti mjere privremenog karaktera čije bi djelovanje bilo ograničeno samo u razdoblju do prestanka razloga za njima. Važno bi bilo rokove za ostvarivanje prava stranaka u svim sudskim i administrativnim postupcima koji su određeni zakonom ‘zaustaviti’ da prestaju teći za vrijeme stanja pandemije”, pojašnjava Grubeša za BIRN BiH.
Ovaj Nacrt zakona dolazi nakon što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) prošlog mjeseca donijelo Inicijativu za donošenje propisa kojim će se urediti pitanje svih vrsta sudskih rokova za vrijeme trajanja izvanredne situacije.
“Usvojena je i inicijativa o donošenju propisa o privremenim mjerama u vezi sa sudskim, upravnim i drugim postupcima i pitanjima za vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, u namjeri rješavanja problema rokova za vrijeme trajanja ove vanredne situacije. Ova inicijativa bit će dostavljena svim nadležnim ministarstvima pravde u BiH”, kazao je tada predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.
Tada je objasnio da je riječ o urgentnoj stvari koja se mora rješavati, da građani uslijed izvanrednog stanja ne bi izgubili određena prava koja im pripadaju, a zbog objektivne nemogućnosti poštivanja važećih rokova. Osnovna ideja je da prestaju da teku svi rokovi za vrijeme ove izvanredne situacije.
“Zakon nam je potreban zato što se pitanje rokova ne može urediti drugačije nego zakonom. Mjerama se može samo urediti organizacija suda. A rokovi su zakonska materija. To se eventualno može urediti samo uredbom sa zakonskom snagom u Republici Srpskoj, ali suština je ista. Na nivou BiH ne postoji mogućnost donošenja uredbe sa zakonskom snagom”, naveo je Tegeltija.
Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec kaže da je riječ o zakonu koji u pravnom smislu, koliko je to moguće, a u situaciji u kojoj su se svi našli, sanira u korist stranaka mogući gubitak i procesnih prava.
“Istovremeno se daju mogućnosti i obaveza sudovima da urade hitne predmete, kao i ostale predmete ukoliko to epidemiološka situacija dozvoli”, dodaje Debevec.
Moguć prijevremeni izlazak iz zatvora
Nacrt zakona, u čiji uvid u sadržaj je imao BIRN BiH, uređuje da rokovi za ostvarivanje prava strana u svim postupcima pravosudnih tijela određeni zakonom prestaju teći za vrijeme važenja ovog zakona, osim u hitnim postupcima. Također rokovi za podnošenje apelacija i prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona prestaju teći za vrijeme ovog zakona.
Hitni sudski postupci su, prema Nacrtu zakona, krivični postupci koji se odnose na određivanje i ukidanje pritvora, postupci u kojima postoji opasnost od zastarjelosti kao i postupci za krivična djela koja su počinjena za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće.
Zakonom su uređeni i sudski sporovi čiji rokovi ne teku za vrijeme važenja ovog zakona, osim u slučaju ako postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, kao i imovinu te funkcioniranje tijela uprave, upravnih organizacija i javnih institucija.
Sudar ili predsjednik Sudskog vijeća može isključiti javnost djelomično ili u cijelosti u slučaju opasnosti od pojave epidemije.
Kako je navedeno, za vrijeme važenja ovog zakona prekida se zastarijevanje izvršenja kazni, a Sud BiH neće upućivati na izdržavanje kazne osobe pravosnažno osuđene do pet godina, osim osobe koje su osuđene za krivična djela terorizma, kao i genocid, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine, te nedopuštenu proizvodnju i promet droga i sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba.
Također je uređeno da će prilikom upućivanja na izdržavanje kazne Sud BiH naložiti zdravstvenim ustanovama obavezno testiranje osuđenika na koronavirus. Ukoliko se utvrdi da je osoba pozitivna, Sud BiH će izvršiti odgađanje izvršenja kazne, te će se uputiti na hospitalizaciju.
U Nacrtu zakona stoji i da rukovodioci zavoda za izdržavanje kazni zatvora po službenoj dužnosti, ako je to potrebno zbog sprečavanja zaraze koronavirusom, mogu prijevremeno, uz suglasnost ministra pravde, otpustiti osuđenika najviše šest mjeseci prije isteka roka.
Ovim članom zakona su izuzeti osuđenici za terorizam, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine, te nedopuštenu proizvodnju i promet droga i sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba.
Privremene mjere propisane ovim zakonom primijenit će se od dana stupanja na snagu Odluke o proglašenju nastanka stanja prirodne nesreće na teritoriji BiH i traju do prestanka razloga zbog kojih je zakon i nastao.
Grubeša kaže da je njegovo ministarstvo predložilo da ovaj Zakon ide u hitnu proceduru, kako bi premostili činjenicu da su organi usporili s radom, te da zaštite stranke da ne gube prava zbog nemogućnosti poduzimanja procesnih radnji.
Potrebno je bilo, kako je rekao, omogućiti zadržavanje tijeka procesnih rokova u postupcima koji se u ovom razdoblju ne provode, kao i zadržavanje tijeka svih rokova za prava stranaka.
“Dakle, predložiti mjere privremenog karaktera čije bi djelovanje bilo ograničeno samo u razdoblju do prestanka razloga za njima. Važno bi bilo rokove za ostvarivanje prava stranaka u svim sudskim i administrativnim postupcima koji su određeni zakonom ‘zaustaviti’ da prestaju teći za vrijeme stanja pandemije”, pojašnjava Grubeša za BIRN BiH.
Ovaj Nacrt zakona dolazi nakon što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) prošlog mjeseca donijelo Inicijativu za donošenje propisa kojim će se urediti pitanje svih vrsta sudskih rokova za vrijeme trajanja izvanredne situacije.
“Usvojena je i inicijativa o donošenju propisa o privremenim mjerama u vezi sa sudskim, upravnim i drugim postupcima i pitanjima za vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, u namjeri rješavanja problema rokova za vrijeme trajanja ove vanredne situacije. Ova inicijativa bit će dostavljena svim nadležnim ministarstvima pravde u BiH”, kazao je tada predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.
Tada je objasnio da je riječ o urgentnoj stvari koja se mora rješavati, da građani uslijed izvanrednog stanja ne bi izgubili određena prava koja im pripadaju, a zbog objektivne nemogućnosti poštivanja važećih rokova. Osnovna ideja je da prestaju da teku svi rokovi za vrijeme ove izvanredne situacije.
“Zakon nam je potreban zato što se pitanje rokova ne može urediti drugačije nego zakonom. Mjerama se može samo urediti organizacija suda. A rokovi su zakonska materija. To se eventualno može urediti samo uredbom sa zakonskom snagom u Republici Srpskoj, ali suština je ista. Na nivou BiH ne postoji mogućnost donošenja uredbe sa zakonskom snagom”, naveo je Tegeltija.
Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec kaže da je riječ o zakonu koji u pravnom smislu, koliko je to moguće, a u situaciji u kojoj su se svi našli, sanira u korist stranaka mogući gubitak i procesnih prava.
“Istovremeno se daju mogućnosti i obaveza sudovima da urade hitne predmete, kao i ostale predmete ukoliko to epidemiološka situacija dozvoli”, dodaje Debevec.
Moguć prijevremeni izlazak iz zatvora
Nacrt zakona, u čiji uvid u sadržaj je imao BIRN BiH, uređuje da rokovi za ostvarivanje prava strana u svim postupcima pravosudnih tijela određeni zakonom prestaju teći za vrijeme važenja ovog zakona, osim u hitnim postupcima. Također rokovi za podnošenje apelacija i prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona prestaju teći za vrijeme ovog zakona.
Hitni sudski postupci su, prema Nacrtu zakona, krivični postupci koji se odnose na određivanje i ukidanje pritvora, postupci u kojima postoji opasnost od zastarjelosti kao i postupci za krivična djela koja su počinjena za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće.
Zakonom su uređeni i sudski sporovi čiji rokovi ne teku za vrijeme važenja ovog zakona, osim u slučaju ako postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, kao i imovinu te funkcioniranje tijela uprave, upravnih organizacija i javnih institucija.
Sudar ili predsjednik Sudskog vijeća može isključiti javnost djelomično ili u cijelosti u slučaju opasnosti od pojave epidemije.
Kako je navedeno, za vrijeme važenja ovog zakona prekida se zastarijevanje izvršenja kazni, a Sud BiH neće upućivati na izdržavanje kazne osobe pravosnažno osuđene do pet godina, osim osobe koje su osuđene za krivična djela terorizma, kao i genocid, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine, te nedopuštenu proizvodnju i promet droga i sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba.
Također je uređeno da će prilikom upućivanja na izdržavanje kazne Sud BiH naložiti zdravstvenim ustanovama obavezno testiranje osuđenika na koronavirus. Ukoliko se utvrdi da je osoba pozitivna, Sud BiH će izvršiti odgađanje izvršenja kazne, te će se uputiti na hospitalizaciju.
U Nacrtu zakona stoji i da rukovodioci zavoda za izdržavanje kazni zatvora po službenoj dužnosti, ako je to potrebno zbog sprečavanja zaraze koronavirusom, mogu prijevremeno, uz suglasnost ministra pravde, otpustiti osuđenika najviše šest mjeseci prije isteka roka.
Ovim članom zakona su izuzeti osuđenici za terorizam, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine, te nedopuštenu proizvodnju i promet droga i sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba.
Privremene mjere propisane ovim zakonom primijenit će se od dana stupanja na snagu Odluke o proglašenju nastanka stanja prirodne nesreće na teritoriji BiH i traju do prestanka razloga zbog kojih je zakon i nastao.
